Ljetos se najavljivalo da će cijepljenje protiv COVID-19 s početkom školske godine krenuti i po školama, međutim to se nije dogodilo. Po svemu sudeći i neće, osim ako to ne zatraži većina u jednom razredu, piše Večernji.hr
– Neće biti masovnog cijepljenja po školama, ali ako je u jednom razredu više zainteresiranih za cijepljenje, u tom slučaju doći će liječnik i cijepit će djecu. To bi trebalo biti više od 70 posto đaka u razredu, ne ako ih je samo nekolicina. Potrebno je da razrednik ili netko u ime škole zatraži od liječnika školske medicine takvo organizirano cijepljenje. Ako većina roditelja jednog razreda to želi, može se organizirati – rekla je epidemiologinja Dijana Mayer, voditeljica Odjela za praćenje i unaprjeđenje zdravlja školske djece i mladih HZJZ-a.
Zasad to nije zatražila nijedna škola ni razred, a pojedinačno se u Hrvatskoj do sada cijepilo prvom dozom nešto manje od 15 tisuća djece do 18 godina, a objema njih oko 10 tisuća. Podaci iz HZJZ-a prema dobi cijepljenih govore da je do prošlog tjedna cijepljeno 2698 djece od 12 do 14 godina, što je 2,7 posto djece u toj kategoriji, te 35.752 mlade osobe između 15 i 19 godina, odnosno njih 18 posto. Zbog COVID-19 infekcije tijekom 2021. godine hospitalizirana su ukupno 532 djeteta do 17 godina, od čega u zadnjih mjesec dana 102 djeteta, podaci su koje je u subotnjem intervjuu za Večernji list iznio ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.
– Trenutačno je nekoliko djece u Infektivnoj pregledano s dijagnozom COVID-19 i nekoliko je hospitalizirano, s uobičajenom kliničkom slikom koja nije teška – kazao je Goran Tešović, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece Klinike “Dr. Fran Mihaljević”.
U zapadnoeuropskim zemljama, a posebno u SAD-u i Izraelu, cijepilo se daleko više djece nego kod nas. To ne čudi jer je Hrvatska i po cijepljenju odraslih pri samom dnu europskih zemalja. Ono što je izazivalo zabrinutost bili su slučajevi upale srčanog mišića (miokarditisa) nakon cijepljenja mRNA cjepivom, i to češće kod dječaka. Taj je rizik uvršten i u podatke o Pfizerovom i Moderninom cjepivu.
Međutim, praksa je pokazala se da su te upale uglavnom blage i prolazne te bez posljedica. Delta-soj, za razliku od “originalnog”, wuhanskog, u znatno većoj mjeri zahvaća djecu, a liječnici i znanstvenici diljem svijeta slažu se da su rizici od COVID-19 i moguće dugoročne posljedice ovog oboljenja veći od rizika od miokarditisa.
– Akutni tijek miokarditisa obično je blag u uvjetima bolničkog liječenja. Zasad nema spoznaja o mogućim dugoročnim posljedicama – objavio je Institut Robert Koch (RKI) ljetos.
S druge strane, kod obolijevanja od COVID-19 infekcije, čak i uz blagu kliničku sliku, postoji rizik od dugotrajnih posljedica.
U SAD cijepljenje s pet godina
– Puno je veća opasnost od obolijevanja od COVID-19 nego od cijepljenja protiv njega – kazala je prošli tjedan Alemka Markotić, a cijepljenje djece i tinejdžera zagovara i Tešović, vodeći hrvatski pedijatrijski infektolog.
Prema podacima HZJZ-a, interes za cijepljenje djece i adolescenata u posljednjih mjesec dana porastao je za 30 posto.
Roditelji koji imaju pitanja i dvojbe o cijepljenju djece mogu se obratiti epidemiolozima u HZJZ ili u bilo koji županijski zavod za javno zdravstvo. Američka agencija za hranu i lijekove odobrila je BioNTech/ Pfizerovo cjepivo Comirnaty za cijepljenje djece u dobi od pet do jedanaest godina pa u SAD kreće kampanja za cijepljenje 28 milijuna djece te dobi. Jedna doza cjepiva Comirnaty inače je 30 mikrograma, za ovu kategoriju djece to je deset mikrograma.
Očekuje se da će prije Božića jednaku odluku donijeti i Europska agencija za lijekove. Djeca od 5 do 11 godina trebaju dobiti dvije doze od po deset mikrograma. Uobičajena doza je 30 mikrograma.
(vecernji.hr)