KULTURNI MOZAIK O liku i djelu znamenitog Virovitičanina Mirka Kovačevića, „Nasmijanim suzama“ Drage Vranješ Vargović te prvoj zbirci poezije Pitomačanina Zorana Vakule

- PROMO -

Iako je Mjesec hrvatske knjige iza nas, mi smo još uvijek u Godini čitanja. Da je čitanje važno i da ga treba poticati od malih nogu, uvijek se ističe u našoj Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica.

Vodeći se sloganom: Čitajmo da ne ostanemo bez riječi, tijekom cijele ove godine trude se približiti nam knjige kroz brojna gostovanja zanimljivih književnika, organiziranjem tribina i raznih promocija, posebno pritom isticati važnost naših, zavičajnih autora. A jedan od njih je zasigurno Mirko Kovačević.

Književnik i novinar rođen 1948. u Virovitici, a živio je i radio u Zagrebu. Od 1967. bavio se književnim radom. Pisao je poeziju i novinske članke o kulturi te kazališne i likovne kritike. Uređivao likovne monografije, antologiju ‘Zlatna knjiga češkoga pjesništva’, utemeljitelj je Nagrade INE za promicanje hrvatske kulture u svijetu, a u okviru Hrvatskog sabora kulture organizirao je više susreta hrvatskih zavičajnih književnika, nakon kojih je priredio i tiskao 4 zbornika književnih i likovnih radova hrvatskih zavičajnih stvaralaca, a pripremio je i uredio 8 autorskih knjiga nagrađenih i pohvaljenih sudionika književnih natječaja Hrvatskoga sabora kulture. bio je veliki zaljubljenik u svoju rodnu Viroviticu. Bio je jedan od osnivača Zavičajnog društva Virovitičana u Zagrebu, njegova duša i  dopredsjednik, aktivni član te sudionik kulturoloških programa i autor članaka, kao i monumentalne kronike Zavičajnog društva Virovitičana u Zagrebu od 1999. do 2019. godine, čemu je i posvetio zadnje godine svoga života.

Upravo o njemu govorilo se u intimnoj i emotivnoj atmosferi u Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica na književnoj tribini „Zagasite sretnosti“ njemu u spomen, spomen na tog velikog čovjeka, Virovitičanina sa zagrebačkom adresom koji je preminuo u travnju ove godine.
Brojni okupljeni tom su prigodom odlučili zahvaliti mu za sve što je u svom umjetničkom životu, kulturnom, pjesničkom, književnom, napravio. Kako je tom prigodom istaknuto, Mirko Kovačević je bio čovjek bogate kulture, svestranog obrazovanja, čovjek pun intelektualne znatiželje, neumoran u radu, znatiželjan i pun inicijativa za činjenje dobrih djela. Pošten, čestit i skroman. Odan svom narodu, njegovoj kulturi i kršćanskoj vjeri. O njegovu radu u Zavičajnom društvu Virovitičana u Zagrebu i neizbrisivom tragu koji je u njemu ostavio nešto više je rekao predsjednik Društva Neven Petrović.

– Prof. Kovačević u Društvu je od početka, od 1999. godine i uz profesora Kolesarića i Drage Dopplera osnovao ga je, pokrenuo i vodio. Od tog samog početka pa nadalje, prva tribina koja nije bila osnivačka bila je njegova tribina poezije, i tu se već vidi okvir tih druženja. Ljudi će se okupiti, Virovitičani će se družiti i uvijek će biti neki zanimljiv kulturni trenutak. Kako je tada krenulo, nastavilo se i dalje, sve do njegova posljednjeg dana, a to se najbolje vidi, taj njegov rad u knjizi Kronika Zavičajnog društva Virovitičana u Zagrebu na kojoj je više od godinu dana radio i do najsitnijih detalja promišljao nastojeći prenijeti važnost rada Društva na stranice knjige, u kojoj je navedeno više od 200 različitih tribina na kojima su od 1999. do 2019. godine gostovali brojni umjetnici, glazbenici, književnici, povjesničari i drugi Virovitičani koji danas žive u nekim drugim gradovima, a Viroviticu nose u svom srcu. Svako druženje ima njegov velik otisak, od organizacije, okupljanja ljudi do brige o članovima. Nije radio samo u Društvu, organizirao je i razne izlete, odlazak u kazališta, jednom riječju bio je proaktivan za Društvo. Bio je topla i vedra osoba, okupljao je ljude oko sebe, svugdje je bio dobrodošao. On je jednostavno osoba koja je definirala Društvo, intuitivno, nešto što je njemu odgovaralo po karakteru, obrazovanju, vokaciji. Mi ćemo nastaviti dalje po tom putu koji je on napravio, nadam se jednako tako uspješno – rekao je Neven Petrović.

Svoja osobna iskustva, dojmove i osjećaje vezane uz poznavanje lika i djela pokojnog Mirka Kovačevića vrlo detaljno je, između ostalih, iznio i prof. Ivan Zelenbrz.

– Bili smo prijatelji u druženju, kolege u stručnom zvanju i zanimanju, suradnici u društvenom i kulturnom. Naša suradnja bila je zavičajna i po formi i po sadržaju. Mirko je bio spiritus movens Zavičajnog društva Virovitičana u Zagrebu, pupčano vezan uz Viroviticu, vjerni rodoljubaš koji je napisao glasovitu pjesmu „Krajolici pjesme“ u prigodi 120. obljetnice HPD-a „Rodoljub“, a za 135. obljetnicu u Zavičaju je objavio pregled povijesti Rodoljuba. Važno je ovom prigodom spomenuti da je Mirko značajan dio svoga radnog staža stekao u Ini koja je tada djelovala i na kulturnom području, a gdje je radio kao referent u kulturi i bio urednik biblioteke Ina. Često je dolazio u Viroviticu i volio je svoj rodni grad, pa smo se u našim razgovorima gotovo uvijek dotakli zavičajnih tema, razgovarali o Virovitici nekada i sada, o koncertima, kazališnim predstavama i raznim drugim kulturnim događanjima. Bavio se glazbenom tradicijom Virovitice, a pratio je i likovno stvaralaštvo, posebice LIK Nikole Tricka i rad Bernarde Idžojtić, koja je i ilustrirala njegovu posljednju zbirku poezije. S oduševljenjem je prihvatio sudjelovanje u projektu izdavanja virovitičke zavičajne čitanke. Počeli smo već i skupljati građu, prelistavati stare knjige, časopise i novine, bilježili i odabirali tekstove u želji da se i to jednom nađe u tisku. Nadamo se da će mlađi preuzeti te ideje i projekte, i ove zavičajne čitanke, ali i edicije o znamenitim i zaslužnim Virovitičanima te virovitičkog leksikona.

Objavio je pet knjiga pjesama, a uredio njih 50-ak. Napisao je velik broj književno-kritičkih i novinarskih radova i eseja. Posljednje godine svoga života posvetio je Kronici Zavičajnog društva Virovitičana u Zagrebu, knjizi koja je važna i za kulturnu povijest Virovitice. Imao je brojne ideje i planove, između ostaloga i napisati roman o Franji Fujsu. Nažalost prerani odlazak spriječio ga je u tome. Nadam se da će mu zbog njegova djela i rada, neizbrisivog traga koji je ostavio Grad dodijeliti priznanje i nagradu, jer on to i zaslužuje – naglasio je Zelenbrz.    

Da je bio neumorni zaljubljenik u hrvatsku kulturu, svoju rodnu Viroviticu i Zagreb, promicatelj hrvatske kulture cijeloga svoga života, istaknula je i voditeljica Odjela za odrasle Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica Nela Krznarić.

– U svom gradu i ljudima Mirko Kovačević je ostavio neizbrisiv trag.  Iako je otišao iz svog grada, uvijek mu se vraćao i jako puno napravio za njega kroz promociju, kroz udruge, razne institucije, ali ostavio svoj trag i u pojedincima. Gradska knjižnica i čitaonica Virovitica imala je čast ugostiti gospodina Mirka u ovom novom prostoru dva puta. Prvi susret je bio u kolovozu 2011. godine uoči Dana grada kada je promovirao svoju zbirku pjesama „Prisne razborite i poneka crnozlatna“, a drugi put u prosincu iste te godine kada je tema Mjeseca hrvatske knjige bila „Čitajmo pjesnike“. Tada je prof. Kovačević gostovao u knjižnici s akademikom Antom Stamaćem i govorili su o bogatoj pjesničkoj baštini znamenite hrvatske pjesnikinje Vesne Parun. Prof. Kovačević rado je svraćao u knjižnicu kada je dolazio u Viroviticu. Zanimala ga je zavičajna zbirka, zavičajni autori, uvijek se raspitivao što Virovitičani pišu, a posebno ga je obradovala bibliografija „Virovitica u zavičajnoj zbirci“ koju je objavila Gradska knjižnica, a posebno mu je bilo drago kada je vidio da je na poleđini knjige tiskana njegova pjesma pod nazivom „Virovitica“. Prof. Kovačević je pisao poeziju, ali je priređivao i uređivao razne knjige, monografije, kataloge, zbornike, oglede, likovne kritike, tako da se građa vezana uz njegovo ime u našoj knjižnici nalazi na nekoliko mjesta, na knjiženosti na Odjelu za odrasle, u zaštićenoj zavičajnoj zbirci i na Studijskom odjelu – istaknula je Nela Krznarić.

„NASMIJANE SUZE“ DRAGE VRANJEŠ VARGOVIĆ

Trenutci samoće u kojima se pronalazi ohrabrenje i utjeha, predvečerja, snjegovi, jeseni i kiše, ali i upornost, nada i vjera u dobro motivi su pjesničkog stvaralaštva Drage Vranješ Vargović, zavičajne autorica koja ih je ukoričila u zbirku „Nasmijane suze“ i predstavila virovitičkoj publici u okviru programa Mjesec hrvatske knjige u prepunoj Gradskoj knjižnici i čitaonici. Zbirka obuhvaća poeziju pisanu od mladosti do zrelosti, a u njezinim se stihovima ponekad osjeća tuga, ali nikada razočaranje, da bi se već u sljedećoj pjesmi pronašlo novo nadahnuće i razlog za vedrinu.

Draga Vranješ radila je kao profesorica hrvatskog jezika u Virovitici do umirovljenja, a u svojim je pjesničkim nastupima oko sebe okupljala brojne slavne glumce, pisce i pjesnike, surađivala s mnogim dječjim i školskim časopisima, objavljivala pjesme i prozu, nastupala s velikanima i prikupljala recenzije znamenitih jezičara. Uz pisanje, prenosila je učenicima ljubav prema pisanom izražavanju, pripremala ih za Lidrano i uživala u nastavničkom pozivu. Danas živi u Zagrebu, dolazi na sastanke Društva Virovitičana i često putuje. I dalje neumorno piše i sudjeluje na festivalima i natječajima. Govoreći o svom radu, životu i pjesničkim djelima koja su nagrađivana brojnim nagradama, autorica je istaknula da su najveća vrijednost u njenom životu ljudi koje je sretala, a koji su često spominjani u njezinim pjesmama. Istaknula je također kako joj je iznimno zadovoljstvo predstaviti zbirku upravo u Virovitici.

Draga Vranješ do sada je objavila zbirku poezije na kajkavskom dijalektu „Megle“, „Kikica“ i „Pužodrom“ priče su za djecu uvrštene u Hrvatsku književnu enciklopediju Hrvatski leksikografski zavod Miroslav Krleža, a piše i pjesme za festival Podravine i Podravlja Pitomača na kojemu je izvedeno desetak njezinih pjesama te je upravo kao jednu od važnijih nagrada izdvojila nagradu za najbolji tekst Festivala Podravine i Podravlja za pjesmu „Zlatni snovi“ u izvedbi Blanke Došen koju je mnogobrojna virovitička publika imala priliku čuti na samom kraju susreta. Emociju Drage Vranješ Vargović osjetit će svatko tko uzme u ruke ovu knjigu jer kako je i sama rekla – “moje su suze uvijek nasmijane i tako mora biti, a vi ćete se mnogi pronaći u tome jer nema nikakve razlike između mene i vas samo ja pišem, a vi ne!”.

PRVA PJESIČKA ZBIRKA ZORANA VAKULE

A da objavi prvu pjesničku zbirku, ohrabrio se Pitomačanin Zoran Vakula nazvavši je „Rimovane meteoprognoze u doba koronaviroze“.

Zbirka je ponajprije posvećena svakodnevnim sažetim vremenskim prognozama u rimi od proljeća 2020. godine do ljeta 2021. te klimatskim promjenama i biometeorologiji. Budući da je većina rima nastala u koronaviroznom razdoblju koje je u Hrvatskoj počelo u prvim mjesecima 2020. godine i nakon velikog „zagrebačkog potresa“ u ožujku iste godine, dio stihova je i nekrološke naravi – oproštaj i spomen na neke od poznatih osoba koje su nas napustile prošlih mjeseci.

Osnovni cilj ove zbirke je dodatna promidžba i pristupačnost meteorologije, posebice vremenske prognoze, te njezino lakše pamćenje, kao i približavanje onima koji vole poeziju u rimi.

– Pisanjem se bavim još od osnovne škole. Moja prva pjesma je bila upravo o Pitomači i izvedena je u rodnoj kući Petra Preradovića. U ovoj zbirci nisu moje rane rime, nego samo rime nastale od 2020. do 2021. godine i to je jedinstven projekt u svijetu, svakodnevne vremenske prognoze u stihu i rimi. Ima više od 550 pjesama, tekstova u rimi podijeljenih o klimatologiji, o biometeorologiji, rimovane prognoze, o doba koronaviroze, prigodnice, promidžbene rime i nekrološke rime zbog mnogobrojno poznatih ljudi koji su nas napustili prošle godine. Da bi ova zbirka ugledala svijetlo dana zaslužna je i Općina Pitomača koja mi je pomogla, a ove zbirke ne bi ni bilo da me pokojni Dalibor Sokolić, poznati režiser, nije potaknuo na pisanje. Nadam se da će bar nekoga zainteresirati i potaknuti nekoga da upiše srednju meteorološku školu ili studiranje ove grane – dodaje.

Autor karikature s naslovnice ove zbirke je Tomislav Devčić, karikaturist iz Siska, urednica zbirke je Lavanda Poljak Vakula, a grafički urednik je Zvonko Pintar iz Našica. Izdavač zbirke je Zoran Vakula, suizdavač PDF obrt Našice, a objavu zbirke omogućila je Općina Pitomača.

Pitomačanin Zoran Vakula  objavio je desetke stručnih i znanstvenih radova te održao mnoga predavanja u zemlji i inozemstvu. Urednik je brojnih emisija te je bio prvi meteorolog u svijetu koji se je natjecao u „Plesu sa zvijezdama“. Pojavljivao se u brojnim TV serijama te je autor kratkog dokumentarnog filma o povijesti meteorologije. Do sada je jedini meteorolog u Hrvatskoj, i tek 9. u Europi  koji je 2020. godine dobio nagradu Europskog meteorološkog društva za izvanredna postignuća na području meteorologije i medija.

Osim ove prve zbirke rimi i pjesama, Zoran je objavio prvu meteoslikovnicu „Vjetropirasta“ te u planu ima njih još desetak.

– Osim ove zbirke krajem studenoga izlazi i druga meteoslikovnica „Vremenaste priče„ pod nazivom „Oblačasta“ koju radim s Nikom Titanikom. U projektu imam još njih desetak, a osim toga planiram još i dvije zbirke pjesama „Meteostrip“ i „Meteokarikature“ – najavio je Z. Vakula.

Govoreći o Zoranu Vakuli i ovoj zbirci, ali i suradnji si njim lektorica knjige Marija Pepelko, prof. i savjetnica za hrvatski jezik je istaknula:

– Zoran je izuzetno draga i svima pristupačna osoba, medijski vrlo eksponiran, s neumornim stvaralačkim duhom i sluhom za ono što je lijepo, dobro i korisno ne samo za njega nego i za druge. U toj općoj dobroj namjeri iznjedrena je i ova zanimljiva zbirka, jedinstvena na hrvatskoj književnoj sceni. Pjesme su bile po različitim portalima i medijima sveprisutne kao i on sam zbog svoje službe, ali smatrala sam korisnim da se i za one kojima možda to nije pristupačno jednoga dana ipak ukoriče i ovjekovječe. On popularizira znanost, a kultura i znanost trebaju ići zajedno. Sjediniti um i srce, duh i um potrebno je da bi se doprijelo do svakog srca i uha. Ono o čemu Zoran piše, o prognozi, bioprognozi, dragim i dobrim ljudima koje treba otimati zaboravu, zasigurno treba približiti i običnom čitatelju bez velikog iskustva i velikih teorijskih znanja o toj znanosti, približiti na jedan ovako jednostavan način svakome tu veliku i pomalo maglovitu znanost kojom se on bavi – istaknula je M. Pepelko. 

(www.icv.hr, eat, iv, ib, rtk)

Povezane vijesti

Skip to content