EKSKLUZIVNO ZA ICV Razgovor s trenerom NK Osijeka Nenadom Bjelicom: Osvojena titula prvaka bio bi moj najveći uspjeh i ništa ga ne bi moglo nadvisiti, to je želja, ali nije imperativ

Važna utakmica za NK Osijek koja će se odigrati danas (subota) u 15 sati, s Istrom 1961 u Osijeku, bila je povod za razgovor sa šefom stožera i trenerom Nenadom Bjelicom koji je nakon redovne konferencije (na kojoj je prvenstveno govorio o stanju momčadi) spremno odgovorio na naša pitanja.

No, kako nogometni fanovi ne bi bili zakinuti i za bitne informacije pred samu utakmicu, prenosimo i dio s jučerašnje (petak) konferencije za novinare.

Na njoj je Bjelica prvenstveno podsjetio kako je prošli tjedan klub imao 5 zaraženih igrača, zbog čega je bila odgođena utakmica zadnjeg vikenda. Trojica od tih igrača su izašla iz karantene I bit će na raspolaganju, a druga dvojica će također do nedjelje izaći iz samoizolacije, rekao je Bjelica, pa će momčad biti opet kompletirana, ali dodao je kako se ne može računati na Kleinheislera, Jugovića, Miloša, Ercega i Brleka, kao i na bolesnog Miereza.

Ozlijeđeni Ivica Ivušić također neće braniti, dok su preostali seniorski golmani Osijeka bili u izolaciji. Jedan je ipak izašao.

– Ono što nam je bio problem zadnji vikend je pozicija golmana. Jedan je izašao iz izolacije, a drugi će sutra, ali mislim da će biti prerano da taj drugi bude u momčadi. Vjerojatno će juniorski golman biti na klupi – rekao je Bjelica.

S obzirom na to da je Osijek prošlu utakmicu protiv Istre izgubio, Bjelica je itekako svjestan da je pred nima danas težak zadatak.

– Teško nam je pao poraz u Puli, ali bio je više nego zaslužen. Nismo odigrali dobru utakmicu, imali smo svoje prilike, ali se zasluženo prelomilo na stranu domaćina. Istra je tada bila u negativnom nizu, sada dolaze u Gradski vrt usred pozitivne serije. Osvojili su bod na Maksimiru i pobijedili protiv Lokomotive. Sigurno nas čeka zahtjevan zadatak, ali će igrači koji će istrčati pred naše navijače, koje pozivam da dođu i da nas podrže, pružiti svoj maksimum, a kada damo svoj maksimum, onda su i izgledi za pobjedu veliki – rekao je Bjelica.

Na upit novinara komentirao je i poruku igrača Rijeke Josipa Drmića koji je odlučio prozvati Nenada Bjelicu zbog toga što je ranije govorio kako korona njegovoj momčadi ne smije biti prepreka, pa je na Instagramu napisao “Pinocchio HNL-a! Prestani lagati”.

– Naša je reakcija, odnosno nereakcija, bila vrlo primjerena. Naše riječi i djela govore o nama tko smo i što smo. Rekao sam igračima kako bih bio razočaran, jako razočaran da je bilo tko od njih reagirao na takav način prema bilo kome u hrvatskom nogometu. Rivale se mora poštovati, voljeli ih ili ne voljeli, bili nam konkurenti za plasman ili ne. Vjerujem da se nikome od mojih igrača neće dogoditi takva situacija da preko društvenih mreža podcjenjuju ili omalovažavaju nekoga, niti jednog pojedinca niti jedan klub – rekao je Bjelica.

Trener Osijeka inače je poznat kao osoba čvrstog stava, istinoljubiv i nadasve osjetljiv na nepravdu, čovjek koji ostavlja da djela govore umjesto riječi zbog čega je izuzetno cijenjen ne samo u osječkom klubu već i u drugim nogometnim klubovima u kojima je igrao. Na naša pitanja o povratku u Osijek, njegovoj ulozi i trenera i menadžera, obiteljskom životu, o odlasku iz Dinama, odgovorio je otvoreno i bez zadrške.

IMG 2766

Kako se snalazite u upravljačkoj ulozi engleskog tipa, trener i menadžer kluba, vi ste jedinstven slučaj u Hrvatskoj?

U Dinamu je Damir Krznar, a prije njega Zoran Mamić bio u jednoj takvoj sličnoj ulozi. Dobro se osjećam u toj ulozi, Mislim da kad imate tako zahtjevan posao, veliku odgovornost važno je okružiti se kvalitetnom ekipom. Moji treneri, pomoćnici na terenu su kvalitetni ljudi koji su sa mnom radili u prethodnim klubovima i imam veliko povjerenje u njih i naravno da mi oni olakšavaju posao na terenu. U kancelariji sportskog direktora imam isto jednog suradnika Ivicu Kuleševića, koji mi puno pomaže, u nogometnoj školi za koju sam isto odgovoran imam dva sjajna suradnika Danijela Jumića i Miroslava Žitnjaka koji tamo odrađuju jako dobar posao, tako da ako imaš kvalitetne ljude s kojima si okružen i koji na neki način preuzimaju dio posla I odgovorni su za to, puno je lakše. Ali inače sam čovjek koji voli odgovornost i koji voli biti taj lider oko kojeg se ljudi okupljaju i stvarno nemam u toj ulozi nikakav problem. Istina je da je opseg posla veći, ali veći mi je izazov, Osijek mi je velik izazov jer sam u svim klubovima u kojima sam radio pokušao se identificirati s njima i raditi sve u interesu da taj klub naraste, da bude bolji u onom trenutku kada ga napustim, nego od onoga kakvog sam ga zatekao. Osijek je posebna priča za mene jer svi klubovi u kojima sam radio, potpuno profesionalno sam se ponašao u tim klubovima, a u Osijeku uz tu profesionalnost postoji i određena emocija, budući da je on klub moje mladosti, djetinjstva I velike želje da u njemu i zaigram, pa je onda ta odgovornost još veća kao i taj izazov da stvarno Osijek onoga dana kada više ne budem tu bude bolji klub nego kako sam ga zatekao.

Kako onda, nakon vremenskog odmaka, gledate na uspjeh s Dinamom ali i razilaženje s braćom Mamić?

Dobro, to je takav posao. Kao i u svakom klubu, dao sam svoj maksimum. Pokušao sam povećati vrijednost igrača, vrijednost kluba, puno toga i uspio. Te dvije godine su bile lijep period mog života. I odnos s navijačima, i s ljudima u klubu je bio vrlo kvalitetan, ne mogu stvarno ništa reći. No, uvijek postoje neki razlozi za rastanak, nekad su to porazi, nekad neko ne slaganje s Upravom, odnosno s njenim odlukama. Ja jednostavno nisam čovjek koji voli da mi se autoritativno postavljaju ultimatumi, nisam baš od tih ljudi, vrlo sam fleksibilan I smatram da se razgovorom može sve riješiti, međutim kad dolazi do ultimatum onda reagiram kako sam reagirao i u ovoj situaciji i na kraju smo se razišli svatko svojim putem i Dinamu želim sve najbolje, a ja idem svojim putem dalje.

Vratili ste se u Osijek, kakvim vam se čini u usporedbi s europskim gradovima u kojima ste živjeli, što vam nedostaje?

Vratio sam se nakon 20 godina u Osijek, prije toga sam isto nekih 7 do 8 godina izbivao. Od svog rođenja do 1992. sam živio u Osijeku. Naravno da se Osijek u ovih 30-tak godina, u kojima sam samo godinu dana proveo u Osijeku, malo promijenio, ali u odnosu na druge gradove ima puno pluseva, minusa. Najveći mi je plus što sam došao u grad u kojem sam odrastao, među prijatelje s kojima sam proživio djetinjstvo, vraćaju se sjećanja iz tih prvih dvadesetih i jedne godine života, lijepog djetinjstva koje sam proveo na osječkim ulicama i svatko tko je bio jednom u Osijeku, zna da je to grad s puno zelenila, lijepih parkova, dobrih ljudi, jedan grad ugodan za živjeti i to je ono najbolje u Osijeku. Naravno da bi bili svi sretniji da je društveno aktivniji, ima neke druge načine zabave, ali ja se sasvim ugodno osjećam u njemu. Mislim da čovjek mora biti zadovoljan i o njemu ovisi kako će se osjećati na nekom mjestu. Naravno da nedostaju bolji restorani ili mjesta za zabavu, ali ako nisi zadovoljan i zahvalan s onim što imaš, nećeš biti to ni kada dobiješ ono što želiš. Treba živjeti trenutak I svaki dan, a u Osijeku uglavnom imam sve ono što mi treba za kvalitetan život.

Ljudi kažu kako vas sreću na ulici u šetnji sa psom, pa se zaustavljaju za razgovor. Smeta li vam što nemate svoj mir ni u tim šetnjama, dobijete li i pokoji savjet?

Uopće mi ne smeta, uglavnom su ljudi jako ugodni, to su lijepi razgovori, stvarno nisam imao neugodnih situacija. Puno se šetam sa svojom obitelji kad su ovdje, imamo labradora Rockya koji nam je veliki ljubimac i često nas se može vidjeti na osječkoj Promenadi i kad nam ljudi prilaze uglavnom su to lijepi razgovori. Ja sam isto pristupačna osoba, sa svakim stanem, popričam par sekundi, to je u prirodi našeg posla da nam se takve situacije događaju, događale su mi se i kao igraču i evo sada kao treneru.

Kako inače usklađujete poslovne i obiteljske obveze, ostaje li vam nešto i slobodnog vremena? Kako napreduje učenje francuskog?

S obzirom na to da smo 2006. godine sagradili kuću u Klagenfurtu, djeca su tamo krenula u školu, odnosno stariji je već išao a mlađi sin je krenuo u gimnaziju i nekako kroz cijelu moju karijeru je prevagnula odluka da obitelj, zapravo supruga i dva sina ostanu u Klagenfurtu, a odlazio sam samo ja u Italiju, Poljsku, Beč, Dinamo, pa i u Osijek sada. Jer kada smo stavili na vagu što dobivamo, a što gubimo, procijenili smo da je najvažnije da oni imaju neki mir svoga doma i da svoju školu mogu završiti u Austriji. Doista jedna kvalitetna škola gdje su dobili osnovna znanja i do dan danas su tamo. Na godinu mlađi sin završava sa školom tako da ćemo više vremena provoditi zajedno. Ali uglavnom kad smo zajedno, to vrijeme provodimo kvalitetno. Naravno da nije lagano kad živite na dvije adrese, a mi živimo i na tri, četiri osječkoj, porečkoj jer mi je majka tamo, a imamo još i stan u Zagrebu. Supruga treba to sve iskoordinirati, ali ona je jedna sposobna žena koja to može. Naravno da ona vodi veliku brigu o sinovima, o njihovom školovanju, odgoju. Usklađujemo se, treba puno razumijevanja, ljubavi naravno i uspijevamo na najbolji mogući način, a sljedećeg ljeta nadam se da ćemo biti zajedno.

I poliglote ste, kako napreduje francuski?

(Smijeh) Slabo, meni slabo, mlađi sin ga je naučio, on i priča najviše. Zapravo on, supruga i ja pričamo 6, a ovaj stariji sin 5 jezika. Svi pričamo njemački, engleski, španjolski, talijanski, uz hrvatski, a mlađi sin priča francuski, supruga slovenski, a ja poljski, tako da smo se rasporedili. Nisam imao baš vremena, zapravo, nemam izgovora, al nek bude izgovor da nisam imao vremena. (opet smijeh) Ali učio sam francuski u školi pa mislim da će mi se, ako bude potrebno brzo osvježiti.

Poznato je da puno čitate! Kakva vas literatura privlači? Što trenutno čitate?

Stručnu literaturu, o liderstvu, vođenju grupe, a isto tako i knjige za osobni razvoj jer mislim da se kao osoba mogu ne ja, nego svatko od nas svakodnevno poboljšavati. I čitam puno u tom pravcu, čitam i ono što mi “padne pod ruku”, volim otići u knjižnicu.

Je li vam to pomaže i u osmišljavanju nekih taktika?

Ne, nego u odnosu s ljudima. Taktika ne toliko, mislim da je generalno u nogometu sve izmišljeno što se tiče tehnike, taktike, kondicije. Najveći prostor za razvoj je rukovođenje ljudima jer mislim da tu puno ljudi pada. Ne samo u nogometu. I u firmama, mislim da dobri šefovi koji mogu izvući maksimum od svojih radnika jednostavno su u prednosti u odnosu na druge i mislim da je tu najveći prostor za razvoj. Shvatio sam to odavno i pokušavam sebe iz dana u dan poboljšati, da svojim podređenima, kojima ne želim nametnuti taj osjećaj da su podređeni na bilo koji način, bez obzira na to što je moja odgovornost veća od njihove, želim da se ugodno osjećaju I pokušaju dati svoj maksimum da bi ta firma, a u ovom slučaju je to Osijek, da bi napredovali svi skupa.

Što bi bili da niste nogometaš? Biste li mogli biti političar, pošto ste poznati kao osoba koja ne voli nepravdu i da mu govore što da radi? Je l’ bi mogli opstati na vlasti s obzirom na političke “igre i trgovine”?

( Smijeh) Lijepo da ste vi to rekli, da istina ne volim nepravdu i nekad malo reagiram preimpulzivno i temperamentno na nepravdu, al Bože moj. Mislim da mi je prag tolerancije dosta visok, ali na nepravdu znam nekad emotivno reagirati, ali ne bih mogao biti političar jer mislim da se u politici puno laže, a ja ne znam lagati, uvijek govorim istinu. Političar sigurno ne bih bio. Iskreno nisam nikad ni pomislio biti ništa drugo nego nogometaš i trener. Znači uvijek sam kao dijete razmišljao da ću biti nogometaš I sve sam učinio da budem. Već u nogometnoj karijeri s 23-24 godine sam sebe vidio trenerom. Nisam razmišljao da ću biti neki nogometni menadžer ili sportski direktor već trener i to se i ostvarilo. Mislim generalno kad nešto žarko želite da se cijeli univerzum uroti da to onda I ostvarite. Morate biti spremni platiti cijenu da bi ostvarili svoje snove. Naravno da je iza toga puno rada, svi vide Bjelicu ovako, ali nitko ne vidi što je Bjelica prošao na tom putu i 14 godina trenerske karijere od treće austrijske lige do lige prvaka. Moj put je moj put, mogao je biti bolji ili lošiji, ja sam ga izabrao i ponosan sam na sve o što sam ostvario, a siguran sam da ću ostvariti još jako puno.

Znači li to i titulu prvaka s Osijekom jer očito imate ambicije za to?

Težimo tome, imamo tu ambiciju, tu želju, to nam je cilj. Jedino što nam to nije imperativ. Mi u ovim odnosima u hrvatskom nogometu gdje imamo za protivnike Dinamo, Rijeku i Hajduk koji su po svemu ispred nas, i po titulama, povijesti i financijama, ne možemo stvoriti sebi imperativ, ali nam je to želja. Radit ćemo naporno jer treba nam puno napornog rada da bi nedostatak ovih nekih drugih stvari nadomjestili. Mislim da smo sposobni za to, treba strpljivo ići od utakmice do utakmice i vidjeti gdje će nas to dovesti.

Što bi vam to značilo s obzirom na to da je riječ i o vašem rodnom gradu? Je l’ bi to bila najdraža titula?

To bi bio moj najveći uspjeh i ništa ne želim u svom profesionalnom životu, a ništa neću ni željeti koliko to želim,, osvojiti jednu titulu s Osijekom. To je moj klub, ja sam navijač NK Osijeka i moja privilegija je privilegija da sam osim što sam bio igrač, trener, sportski direktor, još mi fali da budem predsjednik (smijeh) i da imam sve funkcije u klubu, velika mi je privilegija da to mogu biti i velike su emocije prema klubu. Kad sam bio u drugim klubovima, Osijek je uvijek postojali i uvijek sam ga isticao vrlo ponosno. Bio bi to za mene najveći uspjeh i ne znam da li bi ga bilo koji drugi uspjeh mogao nadvisiti.

Neki budući planovi?

Plan je pobijediti danas Istru, a sve ovo ostalo što dolazi, vidjet ćemo. Uživam u trenutku, u svakom danu, u radu sa svojim suradnicima, igračima , klubu i Osijeku I praviti neke dugoročne planove…Dok sam bio mlađi još sam mogao nasjest na takvo nešto, da počnem planirati i mislim kako ću za 6 mjeseci biti tu i tu, a onda shvatiš da univerzum to dirigira, da mi u svom poslu trebamo dati svoj maksimum, a univerzum slaže kockice, završava razgovor Bjelica, a mi mu možemo samo poželjeti puno sreće u današnjem susretu s Istrom.

(www.icv.hr, tj, Foto: T. Jovanović)

- PROMO -

 

 

Povezane vijesti

Skip to content