Sigurnu kuću često prati stigma zatvora, no ona je novi početak za sve žrtve nasilja u obitelji: Ovdje se život nastavlja, samo u puno sigurnijim uvjetima

- PROMO -

U okviru projekta “Centar za podršku, osnaživanje i savjetovanje” vrijednog više od 10 milijuna kuna, čiji je nositelj Virovitičko-podravska županija, a partner udruga SOS Virovitica, nastoji se unaprijediti sustav podrške, prevencije i zaštite od nasilja u obitelji što se svakako može postići kroz djelovanje Skloništa za smještaj osoba žrtava obiteljskog nasilja, poznatijeg kao Sigurna kuća. Ona predstavlja privremeno rješenje, smještaj i priliku za novi bolji život uglavnom ženama i djeci koje su žrtve obiteljskog nasilja i kao takve više nisu u mogućnosti ostati u svom domu. Kroz tu mučnu situaciju kroz koju obitelji moraju prolaziti svakako je važno imati ruku podrške i ohrabrenja koju je u današnje vrijeme jako teško naći, osobito zbog toga što je tema nasilja u obitelji još uvijek tema o kojoj se nerado govori.

Sigurna kuća trenutno posjeduje kapacitet za smještaj šest osoba. Provedbom projekta rekonstruirat će se i opremiti objekt za organizirano stanovanje žrtava nasilja u obitelji kojim će se osigurati smještajni kapaciteti za 11 krajnjih korisnika. No ono što je još važnije je topla ljudska riječ koja je žrtvama nasilja prijeko potrebna, a koju kroz ovaj projekt pruža stručni tim psihologa, socijalnog radnika i asistenta kroz stručnu savjetodavnu pomoć. Žene žrtve nasilja mogu se obratiti Centru za socijalnu skrb i/ili policijskim službenicima koji žrtvi nasilja trebaju ponuditi informaciju i smještaj u Sigurnoj kući. Obzirom da se radi o europskom projektu, žrtve nasilja mogu se osobno obratiti na SOS liniju udruge jer za smještaj nije potrebno rješenje Centra za socijalnu skrb.

Jedan poziv upućen SOS liniji i prijava nasilja veliki su korak ka zaustavljanju nasilja i prekretnici za novim, boljim životom kakvog zaslužuju. Iako je teško uopćiti protokol jer je svaki slučaj sam za sebe, putem SOS linije moguće je ispričati tu tešku i bolnu priču koju nijedna žena ne zaslužuje proživljavati sama, dobiti pravovaljanu informaciju, stručnu pomoć i prijeko potrebnu emocionalnu podršku, a onda zajedničkim snagama doći do rješenja.

Sigurnu kuću često prati stigma “sigurnog zatvora”, no zapravo je važno odvojiti ova dva pojma.

ZADRŽATI AKTIVNOSTI

Sve što se u Sigurnoj kući korisnicima pruža može se svesti na zajednički nazivnik, a to je siguran život. Nikako Sigurnu kuću ne treba smatrati zatvorom, jer ženama u njoj nije oduzeta sloboda. Dapače, ohrabruje ih se da nastavljaju sa svojim životima i da brinu o sebi i/ili o svojoj djeci, kaže Desa Kolesarić, predsjednica SOS Virovitica.

– Tendencija je da žene zadrže određene zajedničke aktivnosti, što je dobro i za njihovu rehabilitaciju. Tako ćemo i u novom prostoru zadržati jedan dio zajedničkih prostorija koje su od izuzetne važnosti zbog komunikacije s drugima – naglašava Desa Kolesarić.

Napuštanje nasilnog odnosa žrtvi nasilja nije lak proces, stoga nije za zamjeriti što se nerijetko događa da on potraje i do nekoliko godina. Upravo zbog toga važno je stvoriti povjerenje, ne osuđivati ni propitkivati jer da bismo znali kako se žrtva nasilja osjeća morali bismo “nositi njezine cipele”.

Ta odluka možda odmah neće biti onakvom kakvu društvo očekuje jer vraćanje nasilniku ponavlja se nekada jednom, nekada više puta, ali dođe vrijeme i kada je odluka konačna. Zbog toga važno je pružiti ruku pomoći, a Sigurna kuća to definitivno je s obzirom da je stručna služba dostupna korisnicima od 0-24 sata.

Osim toga, žrtvama nasilja važno je osigurati vrijeme u kojemu će se one posvetiti sebi i svom emocionalnom stanju s ciljem oporavka od traume nasilja koju su prošle. Sigurna kuća osim savjetodavne podrške ispunjava i egzistencijalne potrebe u vidu besplatne hrane i smještaja, a takva briga manje za žrtvu nasilja znači puno. Također, anonimnost se korisnicima osigurava na sve moguće načine, a kuća je osigurana videonadzorom te alarmnim sustavom što ženama i djeci pruža osjećaj sigurnosti u istoj.

sigurna kuca foto by
foto: Pexels

POSAO, ŠKOLA, VRTIĆ

– Sigurna kuća nije zatvor, naprotiv potičemo ohrabrujemo ih da organiziraju svoju svakodnevicu što znači da žene mogu ići na kavu, u trgovinu, djeca se mogu igrati sa svojim vršnjacima… Iznimka je da u sigurnoj kući zbog zaštite anonimnosti nema posjeta, no oni se mogu vidjeti sa svojom obitelji i/ili prijateljima na dogovorenom mjestu uz dogovor sa stručnim timom Sigurne kuće. Djeca redovito pohađaju vrtiće i škole. O tome se brine stručni tim kojemu je upis u vrtić/školu prioritet kako djeca ne bi imala prevelike prekide u obrazovanju – dodaje psihologinja Nives Ivoš. Nadalje navodi da iz svoga rada pamti različita iskustva žena stanara, a najvažnije joj je, kako kaže, pomoći ženama da pronađu svoj put ka samostalnom životu bez nasilja.

Često se kod donošenja odluke oko odlaska u Sigurnu kuću javlja pitanje „što ću poslije?“ s obzirom na to da žrtva u skloništu može biti najduže godinu dana. U podražavajućim uvjetima života za vrijeme boravaka u skloništu žrtvi se omogućuje da se odmakne od nasilnog odnosa, da osvijesti svoja očekivanja od toga odnosa, da prepozna vlastite potrebe, potrebe svoje djece, objektivne mogućnosti unutar obitelji i/ili radnog okruženja za egzistencijalno neovisan nastavak življenja te da razmisli o kratkoročnim i dugoročnim ciljevima u svrhu promjene kvalitete života. Uz podršku koju sigurna kuća pruža, od izuzetne važnosti je i senzibilizacija javnosti kako bi ljudi osvijestili važnost primjećivanja nasilja u svom okruženju. Često se događa da se pokušava pronaći opravdanje za nasilje, a opravdanja – nema!

(www.icv.hr, iv; foto: I. Vidas)

Povezane vijesti

Skip to content