Pred nama je sezona prehlada i gripe koja se nažalost ne može se izbjeći ni tijekom pandemije, piše ordinacija.hr.
Recimo da ste ustali jutros sa začepljenim nosom i boli u grlu, uvjerili ste se da nije u pitanju COVID-19 i pohitali prema ormariću s lijekovima kako biste otkrili da imate samo lijek čiji je rok trajanja istekao prije nekoliko godina. Pitate se hoće li vam samo biti gore ako popijete tu tabletu?
Uvijek je pametno posavjetovati se s liječnikom, ali je dobro znati da se lijekovi ne kvare na isti način kao i hrana, ali mogu tijekom vremena slabije djelovati. Na naše pitanje je li pametno koristiti lijekove nakon isteka roka trajanja, odgovorila je Ivana Prpić Znidarčić, dr. med. spec. obiteljske medicine.
KOLIKO JE OPASNO KORISTITI LIJEKOVE NAKON ISTEKA ROKA TRAJANJA?
Lijekovi i dodaci prehrani, te razne kreme, masti i gelovi različitih namjena sastavni su dio naših života od samog njegovog početka do kraja. Kao i svi proizvodi i oni imaju vremenski rok u kojem proizvođač garantira njihovu sigurnost i maksimalnu učinkovitost.
Međutim da bi neki proizvod, a u ovom slučaju je to lijek, bio efikasan i da ne bi ugrozio zdravlje konzumenta jednako sz važni i uvjeti u kojima se on čuva. U svakoj uputi uz lijek (koju nikako ne bi smjeli baciti prilikom otvaranja lijeka) stoji i uputstvo o njegovu pravilnom konzumiranju, čuvanju i datum do kojeg proizvođač garantira njegovu sigurnost.
Najčešće je predviđeno da se lijekovi i dodaci prehrani čuvaju na tamnom i hladnijem mjestu koje neće biti pod utjecajem visoke temperature ni vlage, a to nisu kupaonice gdje ljudi običavaju držati lijekove, kao ni automobili, jer tada lijek neće biti siguran za konzumaciju čak ni ako je u roku valjanosti.
Neka istraživanja do sada utvrdila su da određenim lijekovima učinkovitost i sigurnost traju i duže vrijeme nakon isteka roka, međutim preporuka je ipak da se on poštuje, kao i način njegova čuvanja kako je preporučio proizvođač.
Ako ste zabrinuti za svoj imunitet, jedite kiseli kupus! No, znate li kako ga ukiselitit?
Naročito se to odnosi na lijekove koji se koriste u liječenju kroničnih bolesti, akutnih upalnih bolesti (antibiotici), kao i liječenju hitnih stanja, npr. adrenalin u štrcaljkama koji se koristi kao priručna terapija kod ljudi preosjetljivih na određenu hranu ili ubode kukaca, a koji im u određenim okolnostima mogu spasiti život.
Na kraju općenita preporuka glasi;
1. Što je stanje, odnosno bolest koja se liječi nekim lijekom ozbiljnija i teža, to je i poštivanje preporuka o načinu uzimanja, čuvanju lijeka i poštivanju roka trajanja lijeka važnija, jer o tome ovisi hoće li on djelovati onako kako je predviđeno.
2. Dobro pročitati uputu o lijeku, pritom ne stavljajući fokus na nuspojave lijeka (jer o tome brinu liječnici), nego dobro pročitati onaj dio u kojem se propisuje način uzimanja lijeka, njegovo ispravno čuvanje te rok valjanosti koji je otisnut na ambalaži.
3. Ne gomilati lijekove u kućnim ljekarnama jer su oni opasan otpad koji nam posredno može oštetiti zdravlje zagađenjem okoline u kojoj živimo, a sve lijekove, sirupe i ostale dodatke prehrani kojima je istekao rok valjanosti vratiti u ljekarne gdje će biti zbrinuti na pravilan način, te ih nikako ne bacati u kante za smeće, kanalizaciju i općenito u okoliš u kojem živimo jer nam tako neće biti od koristi već samo na štetu.
(ordinacija.hr)