Na području Virovitičko-podravske županije u samo mjesec dana vatrogasci su morali intervenirati na 33 požara, od kojih su većina požari na otvorenom prostoru. Riječ je o nesavjesnom i nekontroliranom paljenja korova ili granja. Unatoč apelima vatrogasaca, građani opasnost od požara ne uzimaju za ozbiljno.
– Od 1. do 28. ožujka ove godine imali smo ukupno 33 požara. Ako taj podatak usporedimo s prethodne dvije godine, vidljivo je da se radi o puno većoj brojki. Naime, u istom razdoblju 2021. bilo je 19, a 2020. ukupno 16 požara, što govori da je ove godine u odnosu na dvije godine prije duplo više požara – rekla je zapovjednica Vatrogasne zajednice Virovitičko-podravske županije Mateja Fras-Venus.
Prije početka loženja vatre na nekom području dužni ste obavijestiti vatrogasce. Spaljivanje korova i biljnog otpada moraju se napraviti na mjestima dovoljno udaljenima od stambenih i drugih objekata, krošanja stabala, kao i od električnih vodova i njihovih stupova.
Prostor oko mjesta za spaljivanje treba očistiti od zapaljivog raslinja u širini najmanje pet metara, pripremiti sredstva za gašenje (voda, pjena, prah), a ako nemate aparate za gašenje, poslužit će i pijesak, lopate…
Vatru nikako ne smijete paliti za vjetrovita vremena. Svako ložište na otvorenom mora biti strogo kontrolirano i ne smije ga se napuštati dok se vatra ne ugasi.
Kazne za izazivanje požara nisu bezazlene
Temeljem Zakona o zaštiti od požara, za fizičku osobu koja izazove požar propisana je novčana kazna od 15.000 do 150.000 kuna ili kazna zatvora do 60 dana. Istim je Zakonom propisano da će se osoba koja izazove požar iz nehaja, što je najčešći slučaj kod požara otvorenih prostora, kazniti za prekršaj novčanom kaznom od 2.000 do 15.000 tisuća kuna.
Također, propisana je i novčana kazna u iznosu od 1.000 do 15.000 kuna za prekršaj fizičke osobe koja ne prijavi nastanak požara i ne dostavi sve informacije o požaru.
Istim Zakonom, za pravnu osobu koja propustom izazove požar, predviđena je kazna od 15.000 do 150.000 kuna, a za odgovornu osobu u pravnoj osobi od 2.000 do 15.000 kuna.
Osim toga, ovakvim nepromišljenim radnjama građani mogu počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, za koje se može izreći kazna zatvora do tri godine, ako je djelo počinjeno iz nehaja, a ako je počinjeno s namjerom, propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama.
(www.icv.hr)