Iako je nekima proljeće obožavano godišnje doba, drugi ga se užasavaju zbog alergija i svih onih simptoma koji im kvare uživanje u toplom vremenu i boravku na otvorenom. Suzne oči, curenje nosa i kihanje tipični su simptomi alergije koja s prvim danima proljeća počinje mučiti sve koji pate od peludne groznice. Simptomi peludne alergije često su slični simptomima prehlade ili gripe pa ih je lako krivo tumačiti ili ih ne prepoznati kao alergiju.
Alergije i alergijske bolesti danas možemo nazvati bolestima modernog doba jer njihova učestalost unazad više od 50 godina značajno raste na globalnoj razini, osobito u razvijenim zemljama gdje danas pogađaju jednog od četiri stanovnika. Upravo zbog te sveprisutnosti, kao i zdravstvene i ekonomske važnosti, potrebno je na vrijeme prepoznati alergijske simptome i pravilno im pristupati u liječenju. A što je ustvari alergija, koje sve vrste alergija postoje, kako ih prepoznati, liječiti i preventivno djelovati, neka su od pitanja na koja nam je odgovore dao naš sugovornik i na neki način suradnik u Zdravom kutku dr. Miodrag Beneš iz Zavoda za javno zdravstvo „Sveti Rok“.
ŠTO JE ALERGIJA?
Alergija je stanje pretjeranog imunološkog odgovora na strani antigen, a on može biti kemijski, biološki ili fizikalni. On inače nije štetan za naše tijelo, ali kod određenih osoba zbog preosjetljivosti i pretjerane reakcije može uzrokovati određene simptome. Uzroci alergija su većinom genetski, okolina, kronična izloženost alergenu, fizička aktivnost te sve čišći životni uvjeti. Alergijska se reakcija može javiti na gornjem ili donjem dišnom sustavu, na koži, probavnom sustavu pa čak i u cijelom tijelu. Tvari koje izazivaju alergijsku reakciju nazivaju se alergenima. Alergeni imaju cjelogodišnji ili sezonski karakter, ovisno o kojoj vrsti alergena se radi. S obzirom na mjesto doticaja s organizmom (usta, nos, oči, grlo, koža), alergeni mogu izazvati specifične lokalne ili sistemske reakcije koje prepoznajemo kao simptome alergije. Ako simptome izaziva određena vrsta hrane, grinje, kućna prašina ili pak dlaka životinja, onda je izloženost ovim tvarima uglavnom prisutna tijekom cijele kalendarske godine. No, sezonski alergeni, misleći pritom prvenstveno na one koje udišemo (pelud), počinju s prvim danima proljeća te nastavljaju svoj utjecaj tijekom ljeta i jeseni, zbog čega je bitno poznavati njihovu raspodjelu tijekom sezone kako bismo spriječili njihov neželjeni utjecaj. Osobama koje imaju dokazanu preosjetljivost na neki od alergena korisno je poznavati preventivne mjere koje mogu smanjiti izloženost alergenu i umanjiti količinu simptoma
Za opću populaciju najvažnije alergijske bolesti su atopijski dermatitis i alergijski rinitis. Dijagnoza se postavlja putem kožnih alergoloških testova (PRICK test) i anamneze. Postoji nekoliko vrsta rinitisa na osnovu sezone u kojoj se javljaju pa tako imamo proljetni, ljetni, jesenski i cjelogodišnji.
Proljetni rinitis najčešće uzrokuju hrast, brijest, javor, joha, breza, maslina, ljetni je uzrokovan peludi trava i korova, a jesenski većinom peludi korova.
Cjelogodišnji rinitis su najčešće inhalacijski alergeni, grinje, prašina, žohari, životinjska dlaka te plijesan. Značajno je da je 25 posto cjelogodišnjeg rinitisa nealergijske prirode, odnosno infektivne, vazomotorni, atrofični i medikamedozni, odnosno uzrokovani bakterijama, toplinom i hladnoćom, kortikosteroidima koji se inhaliraju kroz nos i ostalim drugim lijekovima.
SIMPTOMI I KOMPLIKACIJE ALERGIJA
Prepoznavanje alergijske prirode poremećaja vrlo je važno već u početku same bolesti kako bi se stanje na vrijeme liječilo, a pacijent dobio detaljne upute o izbjegavanju alergena i načinu uzimanja lijekova.
Simptomi alergijskog rinitisa su sezonski svrbež nosa, očiju i usta, kihanje, curenje iz nosa, začepljen nos, frontalne glavobolje i sinuitis, kašalj i piskanje. Začepljenje nosa kod djece može dovesti i do upale srednjeg uha. Tu se još mogu javiti i otečene, plavkasto-crvene nosne školjke i vrh nosa, crvene oči i edem kapaka.
Dva su mehanizma liječenja. Prvi je kontrola okoliša, tj. smanjiti izlaganje antigenima (hrana, pelud u zraku, grinje u tepisima i jastucima, smanjenje izlaganju dlake kućnih ljubimaca, lateksu, parfemima, lijekovi, plijesan), a drugi način je uz pomoć lijekova, antihistaminika, nazalnih kortikosteroida…
ALERGIJA NA HRANU
Kada govorimo o alergijama, važno je spomenuti da postoji i alergija na hranu. Alergijska reakcija na hranu imunološka je reakcija organizma na pojedini sastojak hrane i u njenoj terapiji najvažnija mjera je eliminacija alergena. A alergena svojstva u hrani uglavnom imaju bjelančevine. Alergije se najčešće javljaju zbog bjelančevina u mlijeku, jajima, kikirikiju i pšenici, a tu su još i orasi, morska hrana. Simptomi su atopični dermatitis, gastrointestinalni simptomi (mučnina, povraćanje, proljev), eksplozivna urtikarija, edem potkožja i kože, anafilaksija. Dijagnoza se postavlja kožnim testom i izbacivanjem hrane koja izaziva reakcije ako je test pozitivan te praćenjem simptoma uz eliminacijsku prehranu.
KAKO RAZLIKOVATI OBIČNU PREHLADU OD ALERGIJSKOG RINITISA?
To pitanje često postavljaju osobe s neugodnim rinitičnim smetnjama. Navedena dvojba osobito je česta krajem zime i u ranim proljetnim mjesecima kada su još uvijek česte “zimske” prehlade te kada se, s buđenjem prirode, u zraku pojavi prva značajnija koncentracija polena. Iako alergije i prehlada imaju neke zajedničke simptome, postoje specifičnosti po kojima ih možemo razlikovati. Simptomi su vrlo slični, ali je duljina trajanja različita. Postavljanje prave dijagnoze stoga je bitno kako bi se na pravi način pristupilo terapiji, a pri čemu nam pomažu različiti pokazatelji te primjena dijagnostičkih testova.
Obična prehlada je akutna virusna infekcija. Većinom se javlja u jesen i proljeće, ima inkubaciju od 24 do 72 sata, uzrokuje bol u ždrijelu, hunjavicu, kihanje, curenje nosa, začepljenost nosa i ušiju, malaksalost, laganu bolnost mišića.
Bolest u prosjeku traje 6 do 7 dana, nakon čega dolazi do potpunog ozdravljenja. Liječenje prehlade je simptomatsko, što uključuje mirovanje, tople napitke, antipiretike, a po potrebi i analgetike. Dijagnoza se postavlja klinički i različitim pretpostavkama. Smetnje prehlade nestaju spontano nakon kraćeg vremena, za razliku od simptoma alergije koji traju znatno dulje i najčešće se smiruju tek uz primjenu odgovarajućih lijekova. Ukoliko se simptomi javljaju učestalo svake godine u istom razdoblju (proljeće, ljeto, jesen), gotovo sigurno je da se radi o alergiji. Kod alergije se javlja iritantan svrbež očiju i nosa, dok kod prehlade takav svrbež nije prisutan. Kod alergija je sluz koja se nalazi u nosu i grlu vodenasta i prozirna, dok je kod prehlada sluz obično gusta i žuto-zelene boje. Kod alergijskog rinitisa nakon kihanja ne postoji olakšanje, a kod infektivnog rinitisa kihanje obično dovodi do olakšanja. Ukoliko postoji dijagnoza alergije unutar uže obitelji, veća je mogućnost razvoja alergije.
LIJEČENJE ALERGIJA
Liječenje alergija i njezinih posljedica ovisi o vrsti alergije i organskom sustavu koji je bolestan. Nakon što vam liječnik postavi dijagnozu alergije na temelju kliničkog pregleda, specifičnih laboratorijskih pretraga i kožnih testova, započinje se s liječenjem alergijske bolesti, a ono prije svega uključuje izbjegavanje kontakta s alergenom te po potrebi i korištenje lijekova. Što se tiče alergijskog rinitisa, najčešće se koriste antihistaminici, kortikosteroidni sprejevi za nos i kapi za oči, stabilizatori mastocita, fiziološka otopina za ispiranje nosa te novi lijek suantagonisti leukotrijenskih receptora. Za ostale alergije se koriste razni oralni kortikosteroidi, u spreju ili kao tablete. Sve to naravno ovisi o kliničkoj slici i postavljenoj dijagnozi.
Najvažniji korak u sprječavanju i olakšavanju simptoma alergijske bolesti je izbjegavanje kontakta s alergenom.
KLIMATSKE PROMJENE I ALERGIJE
Posljednjih desetljeća zabilježen je gotovo epidemijski trend porasta alergijskih bolesti u razvijenim zemljama zapadnog svijeta, posebno u djece. U pojedinim zemljama svijeta alergijske bolesti se očituju u 20 do 30 posto djece.
U Hrvatskoj učestalost alergijskih bolesti u dječjoj dobi iznosi 10 – 15 posto. Samo od astme u svijetu boluje oko 300 milijuna ljudi. Razlozi takvog porasta alergijskih bolesti nisu do kraja razjašnjeni, a primarno se povezuju s promjenama okoliša i načina života.
PELUDNI KALENDAR
Jedna od mogućnosti u praćenju sezonskih alergena je i peludni kalendar i alergijski semafor, koji daju na uvid mjesece u kojima se očekuje cvjetanje određenih biljaka te daje podatke o koncentraciji peludi u zraku koja se očekuje u to vrijeme (niska, umjerena, visoka). Na stranicama Zavoda za javno zdravstvo „Sveti Rok“ VPŽ mogu se pratiti ti podaci. Oni se redovito ažuriraju, a najčešće se izrađuje za razdoblje od godine dana. Osnovna svrha peludnog kalendara je informiranje i prognoziranje o pojavi pojedinih sezonskih inhalacijskih alergena te prikazuje početak, trajanje i kraj polinacije pojedine biljne vrste. Poznavanje peludnog kalendara pomaže u predviđanju vremena pojave simptoma alergija što omogućuje da se pravodobno uvede odgovarajući način liječenja.
(www.icv.hr, rtk)