ZDRAVI KUTAK U povodu 7. travnja – Svjetskog dana zdravlja o okolišnim i klimatskim utjecajem na zdravlje te Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj

Svjetska zdravstvena organizacija od 1950. godine 7. travnja obilježava Svjetski dan zdravlja kao dan podizanja svijesti o određenoj zdravstvenoj temi koja je u tom trenutku obilježena kao prioritetna i zahtijeva pojačane napore.

Ovogodišnji Svjetski dan zdravlja obilježava se pod sloganom „Naš planet, naše zdravlje“ kojim se želi podići svijest o utjecaju zdravog okoliša na dobrobit i zdravlje ljudi. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako je više od 13 milijuna smrti godišnje posljedica okolišnih utjecaja na zdravlje ljudi koji su se mogli izbjeći. To uključuje klimatsku krizu koja je najveća prijetnja zdravlju s kojom se čovječanstvo suočava.

Posljedice pandemije, globalnog onečišćenja i povećanja kroničnih nezaraznih bolesti usmjerili su pozornost na hitne postupke za očuvanje zdravlja ljudi i planeta. Onečišćeni zrak, neracionalno upravljanje vodom, promet, buka, proizvodnja visoko prerađene, nezdrave hrane i neekološka poljoprivreda… Sve su to stvari o kojima treba itekako promišljati, i to ne samo 7. travnja na Svjetski dan zdravlja, već bi se o njima trebalo voditi računa tijekom cijele godine.

Razmišljajući u tom smjeru Hrvatski sabor je 7. travnja 2020. usvojio Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu. Prema riječima dr. Miodrag Beneš, voditelja Djelatnosti javnog zdravstva Zavoda za javno zdravstvo „Sveti Rok“ VPŽ, riječ je o vrlo važnom dokumentu kojemu je svrha očuvanje i unapređenje zdravlja populacije u kojemu je postavljena vizija „Republika Hrvatska otporna na klimatske promjene“.

– Strategija je prvi strateški dokument koji daje procjenu promjene klime za Hrvatsku do kraja 2040. i 2070. godine, moguće utjecaje i procjene ranjivosti. Njeni su ciljevi smanjiti ranjivost prirodnih sustava i društva na negativne utjecaje klimatskih promjena, povećati sposobnost oporavka nakon učinaka klimatskih promjena i iskoristiti potencijalne pozitivne učinke, koji također mogu biti posljedica klimatskih promjena. Strategija sadrži rezultate klimatskog modeliranja i projekcije promjene klime za Hrvatsku do 2040. i 2070. godine te analizu utjecaja klimatskih promjena na ključne sektore (vodni resursi, poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, bioraznolikost, energetika, turizam i zdravlje) te su obrađena dva tematska područja (prostorno planiranje i uređenje te upravljanje rizicima). Strategija nas usmjerava kojim putem trebaju ići institucije, županije i država kako bi smanjile negativne utjecaje okoliša na našu djecu i unučad. U toj Strategiji postoji puno stvari koje su razrađene po sektorima,  a s obzirom na  ekstremne vremenske nepogode ili postepene klimatske promjene razvrstane su po raznim parametrima i u njima treba sudjelovati mnogo institucija i ključnih dionika kako bi se one riješile. Treba razmišljati o preventivnim mjerama kako sve loše spriječiti da se negativno ne odrazi na naše zdravlje, šumarstvo, poljoprivredu, turizam… Negativne posljedice klimatskih promjena razvrstane su u tri scenarija, optimističan, realan i pesimističan. Primjerice, prema projekcijama u budućem klimatskom razdoblju očekuje nas smanjenje kišnih razdoblja i povećanje sušnih, 50 posto smanjenja snježnog pokrova, površinsko smanjenje otjecanja voda bit će najizraženije u gorskim predjelima i zaleđu Dalmacije gdje se očekuje smanjenje do 10 posto, porast temperature zraka u cijeloj Hrvatskoj tijekom svih sezona za 1 do 1,4 stupnjeva, broj dana ekstremnih vremenskih uvjeta će se udvostručiti i bit će do 12 dana, doći će do porasta mora do čak 83 cm, porast će i vlažnost zraka, doći će do smanjenja vlažnosti tla… Treba stoga vidjeti koja su to područja posebno ranjiva, zaštiti resurse i na taj način spriječiti klimatske promjene, što ova Strategija također preporuča – ističe dr. Beneš.  

NAJVAŽNIJE PRATITI RIZIKE I ŠTO PRIJE REAGIRATI

Republika Hrvatska je u ovoj strategiji donijela 9 mjera za zdravlje i podijelila ih u tri skupine: vrlo visoke važnosti, visoke i srednje važnosti. Prema riječima dr. Beneša najvažnije je pratite rizike, gdje će oni nastati, u kojim sektorima i tko na njih treba što prije reagirati (npr. uspostaviti sustav izračuna zdravstveno-ekonomskih indikatora za stanja povezana s klimatskim promjenama, pratiti koliko ljudi dolazi u bolnicu zbog posljedica klime, koliko ih umire, provesti procjenu utjecaja na zdravlje i zdravstvene procjene rizika povezane s klimatskim promjenama, jačati sustav praćenja alergenih vrsta, povećati broj sigurnih točaka u slučaju ekstremnih meteoroloških uvjeta).

– Ljudsko zdravlje i dobrobit ljudi blisko su povezani sa stanjem okoliša. Kvalitetan prirodni okoliš osigurava osnovne potrebe poput svježeg zraka i vode, plodnog tla za uzgoj hrane te energije i sirovina za proizvodnju, a istovremeno okoliš predstavlja važan izvor izloženosti ljudi zagađenom zraku, buci i opasnim kemikalijama. Naše političke, društvene i komercijalne odluke pokreću globalnu krizu. Onečišćeni zrak koji udiše više od 90% ljudi, globalno zagrijavanje i poplave pogoduju razvoju zaraznih bolesti, a neracionalno upravljanje vodom i nedostatak higijenskih uvjeta onemogućuju poboljšanje životnih uvjeta. Proizvodnja i konzumacija duhana doprinosi globalnoj emisiji stakleničkih plinova, a svojom bionerazgradivošću utječe na vodene ekosustave. Promet i buka, proizvodnja visoko prerađene, nezdrave hrane i neekološka poljoprivredna praksa povećavaju mogućnost od nastanka kroničnih nezaraznih bolesti – istaknuo je dr. Beneš.

UTJECAJ OKOLIŠA NA ZDRAVLJE NA GLOBALNOJ I OSOBNOJ RAZINI

Utjecaj okoliša na ljudsko zdravlje može se promatrati s više aspekata. Možemo govoriti o utjecaju na osobnoj i globalnoj razini.

– Utjecaj na osobnoj razini možemo promatrati kroz uporabu kemijskih sredstava u kući, u kozmetici i osobnoj higijeni, kroz način prehrane, odijevanja, izloženosti štetnim čimbenicima na radnom mjestu i slično, iako treba napomenuti da povezanost između izloženosti i štetnih zdravstvenih posljedica nije sama po sebi dokaz da je prvi uzrok drugog. Eventualni utjecaj na naše zdravlje vrlo je složen i može biti moduliran djelovanjem naših genetskih, psiholoških čimbenika i našom percepcijom rizika koji predstavljaju. Globalni utjecaj na naše zdravlje odvija se putem klimatskih promjena, proizvodnje hrane u svijetu, prirodnih i neprirodnih nesreća, utjecaja svjetskih ekonomija i socijalnih uređenja na ljudsko zdravlje i slično – kaže dr. Beneš.

KLIMATSKE PROMJENE RASTUĆA PRIJETNJA ZA ČOVJEČANSTVO

Klimatske promjene predstavljaju rastuću prijetnju u 21. stoljeću i predstavljaju izazov za cijelo čovječanstvo jer utječu na sve aspekte okoliša i gospodarstva te ugrožavaju održivi razvoj društva. Klimatske promjene utječu na učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih nepogoda (ekstremne padaline, poplave i bujice, erozije, oluje, suša, toplinski valovi, požari) i na postepene klimatske promjene (porast temperature zraka, tla i vodenih površina, podizanje razine mora, zakiseljavanje mora, širenje sušnih područja). Postoji neupitan znanstveni i politički konsenzus da se klimatske promjene u značajnoj mjeri već događaju, a koji je potvrđen usvajanjem niza međunarodnih rezolucija i sporazuma.
Klimatske promjene snažno utječu na okoliš te potenciraju postojeće okolišne probleme poput pada bioraznolikosti i slabljenja usluga koje ekosustavi pružaju. Utjecaj klimatskih promjena ovisi o čitavom nizu parametara te će intenzitet utjecaja biti različit ovisno o geografskom položaju, o stupnju razvijenosti i ranjivosti. Ranjivost nekih gospodarskih sektora jest gotovo akutna naročito poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, energetike i turizma, jer uspješnost svih tih sektora u velikoj mjeri ovisi o klimatskim čimbenicima.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je više od 13 milijuna smrtnih slučajeva diljem svijeta svake godine posljedica ekoloških uzroka koji se mogu izbjeći, posebno ističući klimatsku krizu kao najveću prijetnju zdravlju s kojom se čovječanstvo suočava. Stoga, osim politika koje bi trebale pomoći ublažiti sve ove učinke klimatskih promjena, svatko od nas također ima odgovornost i može učiniti nešto po tom pitanju.

– Istaknuo bih prije svega recikliranje koje se smatra plemenitim procesom. Razmišljati u tom smjeru da je sve resors, sve se može reciklirati. Također važno je pratiti sve što se događa u zajednici, ekološki se osvijestiti, voditi se zdravim razumom, a županije i gradovi se moraju pobrinuti za infrastrukturu, pratiti sve što se događa u prirodi. Ova Strategija je iznimno važna za sve nas i pomaže nam da izbjegnemo loš scenarij. Treba se samo njome voditi – kaže dr. Beneš.

Iako se čini da jedna osoba može učiniti jako malo, ovo dokazuje da je odgovornost na svima nama. Svaki pojedinac treba učiniti sve što može i tako pridonijeti globalnom cilju – smanjenju zagrijavanja ovog našeg divnog planeta.

(www.icv.hr, rtk)

- PROMO -

 

 

Povezane vijesti

Skip to content