Vjerojatno ste čuli za sibirsku borovnicu, ili kako se još naziva haskap, voće koje nije tako često u našim krajevima. Mogli ste čuti i za razne proizvode od nje: džemove, želee, osvježavajuća pića, dodaje se u zamrznute i fermentirane mliječne proizvode (jogurt, sladoled) i slično. No, u Pitomači od sibirske borovnice radi se vino.
Ljubav prema vinima, Zlatko Škrinjar iz Pitomače, pretočio je na sibirsku borovnicu te tako radi vino koje osvaja zlata. U svojem nasadu ima 600 biljaka različitih sorti u ekološkoj proizvodnji.
– Tražio sam nešto što nitko nema, nešto drugačije. Svi danas mogu proizvesti sve, ali meni je bilo zanimljivo to što sam slučajno naletio na haskap na internetu. Zainteresiralo me i tako sam pokrčio vinograd i posadio haskap, odnosno sibirsku borovnicu i za sada se pokazalo vrlo dobro. Vino je super, svi su oduševljeni – kaže nam Zlatko koji je proširio svoje nasade te mu je ovo tek druga berba. No, iako mu ovo nije primarni posao, nego više hobi, taj hobi već sada prerasta u ozbiljan posao.
Haskap ili sibirska borovnica je listopadni grm, koji raste od 1 do 3 metra u visinu i 1,5 metar u širinu te može doživjeti od 25 do 30 godina. Za svoje vino, Zlatko je već dobio dvije zlatne medalje na izložbama vina u Virovitici i Pitomači.
– Do sada smo probali raditi pekmeze koji su fantastični, štrukle koji su isto odlični, torte i slično. Tehnologija proizvodnje vina je slična proizvodnji crnog vina. Dakle pustit ćemo masulj i pustiti da odvrije tri tjedna do mjesec dana. Tada ćemo isprešati pa staviti u inox bačvu na odležavanje. Vino vrije na prirodnim kvascima jer ona sama po sebi imaju jako puno sladora 13, 14 po briksu što je nivo slabijeg grožđa, malo se doda šećera i dobije se super stvar – kaže Zlatko te dodaje kako surađuje i s vrhunskim kuharima u Hrvatskoj.
– Surađujem i sa nekim vrhunskim kuharima i dio berbe završava u restoranu u Rijeci kod Denija Srdoča koji je dobio Michelinovu zvjezdicu. Svi chefovi koji rade sa sibirskim borovnicama su oduševljeni. Rekla mi je jedna kuharica da nikad nije vidjela voće koje u sebi ima istu količinu kiseline i istu količinu šećera – dodaje.
Sibirsku borovnicu u Podravini nije teško uzgojiti jer je otporna na niske temperature. Ona počinje cvjetati krajem veljače, a uz dvije gnojidbe, u prosincu i siječnju, krajem svibnja odnosno početkom lipnja dobije se plod i tada se bere, što je vrlo neobično za podravski kraj, pošto većina stanovnika brine o vinogradima i bere ih u rujnu.
– Kada se posadi u jesen, u rujnu ili listopadu, već prve godine na proljeće dobiju se plodovi, no dosta ih je malo. No već sljedeće godine grm raste, a sa njim se dobije i više plodova. Ovdje imam grmove koji su u petoj godini i ove godine sam ih prvi puta rezao te se sada formiraju. Narast će do dva metra u visinu i tada doći u puni rod – kaže Zlatko te dodaje:
– Gnoje se dva puta godišnje, u prosincu i siječnju gdje dodajemo prihranu za sezonu koja kreće, a ona kreće relativno rano. Krajem veljače se pojavljuju prvi cvjetovi. Imamo i tri-četiri prskanja gdje joj dodajemo minerale i sve bitno za njezin rast i razvoj kroz list. Lišće će početi padati negdje krajem kolovoza, početkom rujna i ona odlazi u zimski san i do veljače miruje – objašnjava.
Ističe kako je prošle godine nabrao oko 120 kila, dok ove godine očekuje duplo više. Do sada je već nabrao 50 kila, a sljedeće godine, kada biljke budu u punom rastu, očekuje prinos od dvije do tri kile po grmu.
Ono što je još kod ovog voća pozitivno je svakako da ima i ljekovita svojstva. Od vitamina, minerala, magnezija, cinka i mnogih drugih. Gledajući sve sastojke haskapa, njegovo blagotvorno djelovanje obuhvaća cijeli organizam. Pa tako čuva živčani sustav, jetru i srce, potiče razvoj imunološkog sustava, smanjuje krvni tlak i ima antibakterijska svojstva.
– Haskap je jako kvalitetno voće, puno je vitamina i minerala. Japanci ga zovu voćem dugog života. Sam njegov naziv ‘haskap’ na japanskom znači, laički rečeno, zlato na granama. Zato vjeruju da jedenjem haskapa produžuješ život. U sebi ima jako puno antocijanina, a antocijanin je element koji sprječava nastanak stanica raka. Ako je kupinovo vino zdravo, moje vino je tri puta zdravije. Jedenjem samih bobica odnosno ta jedna mala bobica haskapa ima puno više vitamina C nego naranča, ima vitamine B i D, željeza je jako puno, općenito regulira srce i krvne žile. Ustvari jako, jako zdrava bobica i za konzumaciju i za preradu – kaže nam Zlatko.
Sada se i u našim krajevima potvrđuje ono što većina azijskog naroda zna od davnina – sibirska borovnica je čudesno voće. Na sreću, njegova popularnost raste, a u današnje vrijeme, kada se sve više okrećemo zdravom načinu života i organskom uzgoju, sibirska borovnica je, bez sumnje, namirnica koju ne smijemo zaobići i idealan dodatak našoj prehrani.
(www.icv.hr, ib, foto: I. Barčan, H. Škrinjar)
