Na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku održano je prvo ocjenjivanje kakvoće kulena te su dodijeljena priznanja najuspješnijim proizvođačima poznatog tradicionalnog slavonskog proizvoda.
Prema riječima dekana Krunoslava Zmaića, Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku preuzeo je od Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Osijek organizaciju ocjenjivanja kakvoće kulena koji su proizveli obrtnici i vlasnici OPG-ova, a na ocjenjivanje su pristigla 33 uzorka.
– S obzirom na to da smo institucija s dugogodišnjom tradicijom i da smo usmjereni prema našim malim i srednjim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, nismo ih htjeli iznevjeriti pa smo s područja Slavonije, Baranje i Srijema okupili 33 proizvođača kulena i naših pet ocjenjivača – sudaca ocijenilo je kulen po svim normama, karakteristikama, vrijednostima koje se inače ocjenjuju. Cilj ovakvog ocjenjivanja je zadržati tu dugogodišnju tradiciju i dodatno ohrabriti naše proizvođače da iduće godine još povećaju kvalitetu tog gastronomskog proizvoda koji je takoreći postao uobičajen, tradicionalni proizvod naše slavonske kuhinje – rekao je Zmaić, dodavši kako se stremi stvaranju “lige” gdje će se pod zajedničkim jednakim definiranim pravilima napraviti jedna krovna manifestacija koja će biti prepoznata u cijeloj Hrvatskoj i inozemstvu, a dodijeljena nagrada će pomoći proizvođačima da s takvim kulenom ostvare još jednu dodanu vrijednost.
– Više sam nego zadovoljan i zahvalan odazivom – naglasio je profesor Goran Kušec, predsjednik ocjenjivačkog povjerenstva koje je doista imalo težak zadatak jer kako je dodao Kušec, svi uzorci kulena bili su odlični, a presudile su nijanse.
– U ocjenjivanju pratimo vanjski izgled, teksturu, presjek, okus i miris – rekao je član povjerenstva Krešimir Mastanjević s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta, dodavši kako dobar kulen ne smije biti ni preljut ni prezačinjen, mora imati karakterističan okus.
– Važna je usklađenost okusa, da ne dominira niti jedan od začina te da nema tehnoloških grešaka koje se, primjerice, očituju u tamnom rubu i višku ili nedostatku vlažnosti – pojasnio je Mastanjević.
Najbolje je ocijenjen kulen vlasnika OPG-a Slađana Novosela iz Gata, čija su sva tri uzorka ostvarila prva mjesta, pa se Novosel okitio laskavom titulom šampiona kulena.
– Dugo se bavimo proizvodnjom kulena. Otac je bio prvi, ja sam nastavio, a sada su mi se, nakon završenog studija, priključili sin i kći. Uz pomoć europskih fondova modernizirali smo proizvodnju od polja do stola, tako da je sve naše, domaće – istaknuo je Novosel.
Za veću prodaju u Hrvatskoj Novosel kaže da je odgovoran PDV od 25 posto zbog kojeg hotelijeri, posebice na moru, ne žele razgovarati o domaćem kulenu jer na uvozni kulen iz Mađarske, Austrije, Srbije i drugih zemalja imaju uvoznih 0 posto.
Tako da većinu godišnje proizvodnje od oko 27 tona suhomesnatih proizvoda izvozi u Austriju, Sloveniju, Italiju, Poljsku i Njemačku.
Trenutna prodajna cijena ove slavonske delicije kod Novosela je 185 kuna za kilogram, no kaže kako će zbog poskupljenja energenata i repromaterijala uskoro morati podići cijenu.
(www.icv.hr, tj)