U Hrvatskoj je rak debelog crijeva jedan od tri najčešća karcinoma. I muškarci i žene podjednako mogu oboljeti od te bolesti, najčešće počinje bez vidljivih simptoma, a rano otkrivanje spašava život. Prema procjenama Svjetske organizacije za istraživanje raka, godišnje od njega oboli gotovo 2 milijuna osoba, a umre 0,95 milijuna. Zbog velikog broja oboljelih, i sve boljeg preživljenja, visoka je i prevalencija. Procjenjuje se da diljem svijeta živi više od 5 milijuna osoba kojima je u posljednjih 5 godina postavljena dijagnoza kolorektalnog raka. Ako se on otkrije u lokaliziranom stadiju, petogodišnje preživljenje iznosi oko 90 posto.
Što je rak debelog crijeva, koji su njegovi simptomi, koji su njegovi uzroci, kako se on dijagnosticira, a kako liječi te zašto je važno odazvati se Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva, pitanja su na koja je odgovore u Zdravom kutku ICV radija dao dr. med. spec. javnozdravstvene medicine Zavoda za javno zdravstvo VPŽ „Sveti Rok“ Miodrag Beneš.
ŠTO JE RAK DEBELOG CRIJEVA?
– Rak debelog crijeva (karcinom kolona ili kolorektalni karcinom) je zloćudni tumor probavnog sustava koji nastaje iz sluznice debelog crijeva. Debelo crijevo je nastavak tankog crijeva i završni dio probavnog sustava. Sastoji se od slijepog crijeva, uzlaznog, poprečnog i silaznog kolona, a završava rektumom. Rak debelog crijeva može nastati u bilo kojem njegovom dijelu, iako češće nastaje na lijevoj strani crijeva. Shodno tome, karcinom rektuma, karcinom uzlaznog kolona, karcinom silaznog kolona samo su nazivi kojima se opisuje mjesto nastanka. U Republici Hrvatskoj on se stoga prati zajedno s karcinomom rektuma i karcinomom anusa.
RIZIČNI ČIMBENICI
– Točan uzrok raka debelog crijeva i dalje je predmet mnogih istraživanja, a trenutačna znanstvena otkrića govore u prilog tome da je rak debelog crijeva posljedica međudjelovanja mnogih čimbenika. Do sada su otkriveni različiti rizični čimbenici koji pogoduju zloćudnoj preobrazbi stanica (kancerogenezi). Oni su ponajprije vezani za način ishrane i životni stil. Izlaganje rizičnim čimbenicima ne znači nužno da će osoba dobiti karcinom jer je njihovo međudjelovanje složeno, ali povećava šansu za njegov nastanak. Neki od dokazanih čimbenika rizika su: konzumacija masne i ljute hrane, nedovoljan unos hrane bogate vlaknima, veliki kalorijski unos i pretilost, pušenje i konzumacija alkohola, manjak fizičke aktivnosti. Postoje i neka stanja koja povećavaju rizik od nastanka ove zloćudne bolesti, a to su: upalne bolesti crijeva (Crohnova bolest i ulcerozni kolitis), genetske mutacije i obiteljske nasljedne bolesti (sindromi) poznate kao polipoze, celijakija.
SIMPTOMI
– Kao i kod svih bolesti, postoje rani i kasni simptomi. Nažalost simptomi raka debelog crijeva često se primjećuju tek u kasnijoj fazi bolesti. Vrlo dugo bolest može biti asimptomatska, da ljudi nemaju nikakve simptome ili da ih ignoriraju i pridodaju nekim drugim stanjima. Kod debelog crijeva rani simptomi su nespecifični: kronični umor, slabost, slabokrvnost, krv u stolici (ne mora biti vidljiva okom), tamna stolica, kronični proljevi, zatvor, nadutost i bol u trbuhu. Rak debelog crijeva razvija se sporo tijekom više godina, a primjenom metoda ranog otkrivanja moguće ga je otkriti znatno prije nego što se pojave prvi uočljivi znakovi bolesti. Metodama koje se koriste u medicini za rano otkrivanje raka debelog crijeva moguće je otkriti i polipe koji su predstadij raka debelog crijeva. Na taj način, otkrivanjem i odstranjivanjem polipa, uspješno se sprječava nastanak raka debelog crijeva. Ako se rak debelog crijeva otkrije ranije i započne liječenje odmah, on je izlječiv.
NASTANAK BOLESTI
– Rak debelog crijeva i rektuma najčešće se razvija iz prekancerogenih promjena na sluznici koje se nazivaju polipi. Polipi mogu biti bezopasni, ali s godinama se mogu promijeniti na način da se iz njih razvije rak. Taj proces napreduje prilično sporo. Ako je rak u trenutku dijagnoze ograničen samo na polip, lako se može odstraniti i možda onkološko liječenje neće biti potrebno. No, ako bolest napreduje i počne se širiti po tijelu, liječenje može biti teško i ne uvijek uspješno. Upravo zato promjene u debelom crijevu treba otkriti što prije.
Ukoliko se polipi otkriju dok su mali i ne daju velikih simptoma, mogu se vrlo efikasno ukloniti, a zajedno s njima i šansa da prerastu u karcinom debelog crijeva. Njihovim uklanjanjem za vrijeme kolonoskopskog pregleda i nakon toga redovitom kontrolom po uputi gastroenterologa moguće je izbjeći nastanak raka. Vrlo je važno da znati da je prevencija raka debelog crijeva vrlo uspješna, kao i da ovaj rak ne boli dok nastaje i u početnoj je fazi. Osoba nema znakova da ima rak sve dok bolest ne dođe u poodmaklu fazu, a tada je liječenje teže i manje uspješno. Stoga pregled svakako treba obaviti kako bi se izbjegla ova bolest.
Incidencija raka debelog crijeva i rektuma počinje rasti u dobi od 40 godina, a vrh dosegne u dobi između 60 i 75 godina.
VAŽNOST ODAZIVA NA NACIONALNI PROGRAM RANOG OTKRIVANJA RAKA DEBELOG CRIJEVA
– Odlukom Vlade RH krajem 2007. godine usvojen je Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Cilj programa je što ranije otkrivanje raka debelog crijeva i promjena na crijevu iz kojih nastaje rak debelog crijeva, takozvanih polipa crijeva, testiranjem stolice golim okom nevidljive krvi (okultno krvarenje), a usmjeren je poboljšanju zdravlja populacije jer se ranim i pravovremenim otkrivanjem (ili sprječavanjem) bolesti omogućava bolja kvaliteta života te dulje preživljavanje, odnosno doživljavanje očekivane dobi. Sudjelovanje u Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva u Hrvatskoj pokriva vaše obvezno zdravstveno osiguranje, a program se provodi pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te Hrvatskog gastroenterološkog društva.
Svake dvije godine pismom se pozivaju sve žene i muškarci u dobi od 50. do navršene 75. godine da naprave kartični gvajakov test na nevidljivu krv u stolici. Pozive šalju županijski zavodi za javno zdravstvo, a sadržava informativni letak i povratnu omotnicu s plaćenim odgovorom. Na poleđini poziva nalazi se „Pristanak za uključivanje u Program“.
Nakon što pošaljete svoj pozitivni odgovor, tj. pristanak za uključivanje u program, poštom vam dolazi omotnica s tri testna kartona za nanošenje uzoraka stolice i detaljne upute kako nanijeti uzorke stolice, koji se nakon uzorkovanja poštom pošalju u priloženoj povratnoj omotnici na provjeru u pripadajući zavod za javno zdravstvo.
Sve osobe s pozitivnim nalazom koji pokazuje da ima krvi u stolici pozivaju se na kolonoskopski pregled zbog otkrivanja uzroka krvi u stolici. Ako je rezultat pretrage pozitivan, to znači da je u uzorcima stolice pronađena krv. No, to nikako ne znači da imate rak, nego da je u crijevima došlo do krvarenja i što prije treba otkriti uzrok tome. Zato ćete u slučaju pozitivnog nalaza iz Zavoda za javno zdravstvo poštom dobiti uputnicu za kolonoskopiju s terminom pregleda i recept za sredstvo za čišćenje crijeva, a vaš liječnik obiteljske medicine bit će obaviješten o pregledu i možete mu se obratiti za savjet.
Ako se u uzorcima stolice ne pronađe krv, nalaz će biti negativan. To znači da se u crijevima vrlo vjerojatno ne događa ništa neuobičajeno, pa ćete ponovo dobiti poziv na testiranje za dvije godine. No, bez obzira na negativan nalaz, uvijek treba osluškivati svoje tijelo i pratiti njegovo funkcioniranje, a osobito treba obratiti pozornost na redovitost stolice.
PREVENCIJOM DO ZDRAVLJA
U Hrvatskoj i svijetu rak debelog crijeva velik je javnozdravstveni problem. Unatoč svim naporima činjenica je da se taj karcinom i dalje nažalost otkriva u uznapredovalom stadiju kada su šanse za potpuno izlječenje vrlo male. Zato, obavite pregled, odazovite se na Nacionalni program koji vam može spasiti život i potaknite svoje najbliže da to učine.
Od iznimne je važnosti upamtiti da rak debelog crijeva najčešće ima visoku smrtnost zbog zakašnjele dijagnoze! Stoga, kada dobijete pozivno pismo, odazovite se i zapamtite, samo ranijim otkrivanjem bolesti možete postići izlječenje!
Besplatni telefon za dobivanje testova i informacije: 0800/303-033.
Više na informacija OVDJE.
(www.icv.hr, rtk)