ZDRAVI KUTAK Dr. Ivan Andrašević o ubodima stršljena, znakovima, liječenju i prevenciji

Topli dani uvijek sa sobom nose pregršt pozitivnih stvari. Više sunca i boravak na otvorenom svakom godi, pogotovo kada imate priliku opustiti se u dvorištu ili s obitelji pobjeći u prirodu. No, boravak na otvorenom može rezultirati i neugodnostima kao što su ubodi insekata. Noćna mora je to za sve, a posebno za roditelje s malom djecom ili osobe koje imaju jake alergijske reakcije na ubod pčele ili ose, a gotovo ne postoji osoba koja ne strahuje od uboda stršljena koji može biti koban ukoliko se na vrijeme ne reagira.

Mnogi se stoga s pravom nelagodno osjećaju kada u svojoj blizini vide osu, pčelu ili stršljena, no isto tako mnogi ne znaju što se događa u tijelu kada nas isti ti insekti ubodu te kako reagirati u toj situaciji. Važno je dobro se informirati te istražiti što sve možete poduzeti kako biste pomogli osobi koja je ozlijeđena ili pak izbjegli opasnosti koje vam mogu pokvariti boravak u prirodi.

NAJEZDA STRŠLJENA

Ove godine svjedoci smo prave najezde stršljena. Izrazito visoke temperature i dugo sušno razdoblje pogodovali su njihovoj najezdi. Najviše ih ima u Slavoniji i Baranji, ali i na jugu zemlje. U samo jednom gnijezdu može ih biti čak 700.

Ubod ose, pčele ili nekog drugog insekta neugodan je sam po sebi, no kada se to spoji s alergijskom reakcijom, tada situacija postaje vrlo ozbiljna. Posebice se to odnosi na ubod stršljena. Valja imati na umu da stršljeni, kao i ose, znaju biti agresivni i napadati ljude čak i ako nisu uznemireni, posebno u kasno ljeto i ranu jesen kada su u potrazi za hranom.

Stršljenjake grade na zaštićenim mjestima, pod strehom, tavanima, u šupama ili pod krovovima zapuštenih kuća, u šupljim stablima, od nekoliko katova saća, stanicama okrenutim prema dolje. Sve to omotaju s više listova poput papira tankim, sažvakanim drvetom. U jednom gnijezdu ih zna biti do 700 jedinki, zato je izuzetno važno da, ukoliko naiđete na takvo gnijezdo, to nikako ne pokušavajte rješavati sami jer može biti kobno. Puno mudrije je pozvati  stručnjake iskusne u takvim situacijama. Ukoliko na takvo gnijezdo naiđete u prirodi, mirno se udaljite, bez naglih pokreta.

PRVA POMOĆ NAKON UBODA

Prema riječima dr. med. Ivana Andraševića iz Zavoda za hitnu medicinu Virovitičko-podravske županije Ispostava Slatina, na našem području su u posljednje vrijeme vrlo učestale, gotovo svakodnevne hitne intervencije i ambulante zbog uboda stršljena.

– Ljudi se najčešće javljaju u Hitnu zbog straha ili neznanja što učiniti nakon uboda. Najčešće to, na svu sreću, budu tek blagi simptomi koji praktički ne zahtijevaju medicinsko liječenje, već samo pružanje prve pomoći koju si u pravilu svatko može i sam pružiti – istaknuo je dr. Andrašević.

Otrov stršljena može se usporediti s onim drugih osa, no po sastavu nije jednak, čak je manje toksičan. No, sam ubod stršljena doživljava se bolnije nego ubod manje ose. Razlog tome je što je u otrovu stršljena veći udio neurotransmitera acetilholina, supstance koja izaziva osjećaj pečenja. Osim toga, stršljen može ubosti više puta, a kako mu je žalac duži i deblji nego kod ose, otrov prodire dublje u kožu, u osjetljivije slojeve kože, što rezultira osjećajem veće boli. 

Posebno su opasni ubodi u usta, glavu, vrat ili jako prokrvljeno područje. 

– Za alergičare ubod i ose i stršljena može biti koban. Otrov može stvoriti opekline i bolove, ali i anafilaktički šok. Tada je potrebno što hitnije zatražiti liječničku pomoć. No, da je netko alergičan na ubod, većinom se shvati tek nakon uboda – kaže dr. Andrašević.

Alergijske reakcije na otrove kukaca često imaju i odgođenu, kasnu reakciju pa treba biti oprezan i pratiti moguću pojavnost simptoma dulje vrijeme nakon uboda.

– Nakon uboda bilo bi dobro ostati smireni. Simptomi uboda su crvenilo, oteklina te osjećaj svrbeža na ubodenom dijelu kože. Ako se radi o malom ubodu, on može proći već za pola sata do sat vremena. U slučaju lokalizirane reakcije preporuka je mjesto uboda odmah isprati čistom vodom i sapunom kako bi se izbjegao nastanak infekcije. Također, preporučuje se nanijeti sredstvo za dezinfekciju u obliku antiseptičkog spreja. Ubodeni dio tijela potrebno je držati povišeno u odnosu na trup da bi se spriječilo daljnje širenje otrova i staviti hladan oblog kako bi se smanjila oteklina ili bolnost. Ako je nakon uboda ostao žalac, potrebno ga je što prije ukloniti pincetom ili noktima. Mogu se popiti i tablete protiv bolova, a ubodeno mjesto namazati sinopen kremom. U slučaju uboda u usta poželjna je kockica leda – kaže naš sugovornik. 

Kako bi se smanjila oteklina, mogu pomoći i esencijalna ulja metvice i lavande koja će ublažiti svrab i bol. Za smirivanje upale i ublažavanje otekline možete pokušati i korištenjem eteričnog ulja paprene metvice ili lavande, a mogu pomoći i mast od gaveza ili nevena.

– Dok god je to lokalna reakcija (crvenilo, bolnost, oteklina…), pomoć liječnika u pravilu nije potrebna. No u suprotnom, u slučaju da imamo poremećaj razine svijesti, disanja ili pulsa, povišenu temperaturu, otečenu cijelu kožu ili cijelog dijela tijela gdje se ubod dogodio, svrbež po cijelom tijelu, slabost, maglice, vrtoglavice, otežano disanje, povraćanje, poremećaj razine svijesti, hladni orošeni znoj, oticanje usne, grkljana, pad krvnog tlaka i slično, važno je što prije potražiti pomoć liječnika i nazvati 194. Posebno treba pripaziti ako dođe do uboda u predjelu vrata jer nastala oteklina može uzrokovati otežano disanje ili čak gušenje, te je ozlijeđenu osobu potrebno odmah odvesti na hitni bolnički prijem. Takve osobe mogu pasti u anafilaktički šok, odmah trebaju posjetiti liječnika i primiti antihistaminike. Liječnik će tada dati lijekove, po potrebi čak i neki EpiPen (adrenalin), a osoba će biti hospitalizirana i na opservaciji 24 sata – kaže dr. Andrašević.

 

KAKO SPRIJEČITI UBOD STRŠLJENA?

Kao i sve ostalo, i ubod stršljena se može spriječiti. Ako ste u prirodi, potrebno je izbjegavati nošenje šarene odjeće ili odjeće koja podsjeća na cvijeće budući da takva odjeća privlači insekte.

Stršljene može privući i miris znoja ili cvjetnih parfema, pa pokušajte minimalizirati tjelesne i kozmetičke mirise dok ste u prirodi.

Ako se u vašoj blizini pojavi stršljen, nemojte paničariti i raditi nagle pokrete jer to može uplašiti životinju zbog čega ona može reagirati obrambenim ubodom.

Ako boravite na otvorenom gdje postoji opasnost od uboda insekata, zaštitite kožu odjećom i ne hodajte bosi.

Ukoliko pijete iz otvorenih čaša u prirodi – pogledajte da se u njima slučajno ne nalazi opasni kukac.

Koristite sredstva za zaštitu od uboda insekata. Takva sredstva svojim mirisom većinom uspješno odbijaju insekte.

Na vrata i prozore kuća/stanova bi trebalo postaviti zaštitne mreže.

Za osobe sklone alergijskim reakcijama najbolja prevencija jest izbjegavanje područja za koja je poznato da na njima obitavaju ovi opasni kukci. Ako smo ipak prinuđeni boraviti na takvom mjestu, potrebno je maksimalno zaštititi svoje tijelo (obući majice dugih rukava i hlače dugih nogavica, odnosno u slučaju potrebe profesionalnu opremu za pčelare).

Prirodna alternativa sintetskim insekticidima/repelentima jesu eterična ulja lavande, eukaliptusa, bosiljka, metvice, limuna i citronele jer izrazito odbijaju ove opasne kukce. Osobe koje znaju da su alergične na ubode ovih opasnih kukaca trebale bi sa sobom uvijek nositi lijekove jer alergijske reakcije na ubod mogu biti jako opasne.

(www.icv.hr)

- PROMO -

 

 

Povezane vijesti

Skip to content