Unazad dva mjeseca svjedoci smo najezde neugodnih kukaca – stršljena. Ljetno vrijeme uz sve primamljive ljetne aktivnosti donijelo je tako i dosadne, a ponekad i opasne kukce u koje svakako spadaju i stršljeni. Klimatske promjene (blaga zima, visoke temperature, suša…) poprilično su utjecali na njihovu ovogodišnju najezdu.
Iako ubod stršljena nije toliko opasan kao što ljudi misle, situacija može postati ozbiljna ako je osoba osjetljiva na njegov otrov, posebice ako se radi o ubodu u glavu ili vrat. Tada se javlja alergijska reakcija, a ljudi najčešće ne znaju da su alergični dok se prvi put ne susretnu s ubodom i tada je potrebna liječnička intervencija.
Stršljeni su aktivni po danu, ali i po noći, a svoja gnijezda grade i pod krovovima šupa i tavana kuća. Što ako gnijezdo naprave u vašoj kući?
U pravilu ljudi ne mogu učiniti puno ako naiđu na gnijezdo. Trebali bi pozvati stručnjake te se mirno udaljiti jer nagli pokreti mogu uznemiri ove životinje. Stršljeni svoje gnijezdo čuvaju pod svaku cijenu, tako da bi, ako se osjete uznemirenima, mogli masovno krenuti u napad, a u jednom gnijezdu zna biti i do 700 jedinki.
Stršljenovi sebi nađu mjesto gdje im je interesantno, tu se počinju nastanjivati, praviti svoja gnijezda. Nekad to bude skriveno u krovu između crjepova, greda i građe, nekad su mjesta vidljiva pa je to onda lako ukloniti. Ako je negdje zavučeno, onda je to malo teže.
Izgled i zvuk stršljena upozoravaju da je bolje izbjeći ih. No, kada gnijezdo naprave na vašem tavanu, najbolje je pozvati pomoć.
Naši pčelari dobri su znalci stršljena, jer vele da im oni spadaju u ljute neprijatelje. Naime, stršljeni love kukce pa tako i pčele, najčešće pred samim ulaskom u košnicu. Savjetuje se da ne prilazite gnijezdu stršljena već ga zaobilazite i pozovete stručnjaka za suzbijanje štetočina da vam pomogne ukloniti gnijezdo, a ako to činite sami, budite na velikom oprezu i spremni na sve, jer kao i svaki drugi živi stvor, tako će i stršljen iz petnih žila čuvati svoj „kućni prag“.
Našem sugovorniku Tomislavu Peziću, predsjedniku DVD-a Orahovica i profesionalnom pčelaru, stršljeni su svakodnevica. U sklopu svog dobrovoljnog djelovanja u vatrogasnom društvu uhvatio se i posla stručnog uništavanja njihova gnijezda i gotovo svakodnevno gleda opasnosti ravno u oči. Ove godine intervencija ima kao nikada prije pa su pred Tomislavom često na stotine potencijalnih ubojica s kojima se hvata u koštac.
U 14 DANA 38 UNIŠTENIH GNIJEZDA STRŠLJENA
– Njih gotovo nikada nije bilo više i stvaraju ogromnu opasnost. Ove godine čak malo i kasne zbog velikih promjena, klimatskih u prirodi. Obično se najezda stršljena događa sredinom srpnja i kada je to razdoblje prošlo, mislio sam da smo ove godine ”spašeni”, ali onda je pošao početak kolovoza i dogodio se bum. U samo dva dana bilo je 10 dojava o pojavi gnijezda, a u samo 14 dana uništio sam 38 gnijezda stršljenova. Obilaskom terena bilo je vidljivo da su gnijezda uglavnom u stambenim objektima na krovovima kuća, tavanskim prostorijama, najčešće u gredama. Svoju „kućicu“ naprave čak i u štukaturu i to je najteže ukloniti, bilo ih je u pušnici, svinjcu, šupama, vikendicama, pečenjarima, dimnjacima i slično. Oni zapravo obožavaju drvo, iz njega luče celulozu, taj katran od kojeg prave ovojnicu za svoje gnijezdo koje prave vrlo brzo i zato je potrebno na vrijeme reagirati – priča Pezić.
Stršljeni su pravi arhitekti, njihove košnice zadivljuju promišljenošću, točnošću, praktičnošću. U svom obliku gnijezdo stršljena podsjeća na kuglu. Prosječne dimenzije su mu 30-50 cm – širina i 50-70 cm – duljina. U optimalnim uvjetima nalaze se strukture mnogo veće – više od metra. Štoviše, težina prazne košnice rijetko prelazi 1 kg. Po svojoj strukturi gnijezdo podsjeća na katnicu s velikim brojem soba i nekoliko ulaza. Jedno se stanovanje sastoji od 3-4 odjeljka i 7-10 slojeva, cijela je struktura uredna, prozračna i može izgledati vrlo impresivno.
Životni ciklus stršljenskog društva počinje u proljeće, kada matica iz prošlogodišnjeg društva, koja je jedina preživjela zimu, sama gradi novo gnijezdo i podiže prvu generaciju radilica. Zatim izlegle radilice preuzmaju svu brigu o izgradnji gnijezda i podizanju sljedećih generacija. Iz jednog gnijezda od proljeća do jeseni može se razviti do 700 stršljena. U jesen se iz larvi razvijaju trutovi i matice koji se pare. Oplođene matice jedine preživljavaju zimu, dok ostali članovi društva uginu. S proljeća se razvojni ciklus ponavlja.
Borbu protiv stršljena je stoga najbolje započeti još u proljeće, a ona se svodi na primjenu insekticida, spaljivanje gnijezda ili postavljanje mamaca.
– Apeliram i ovim putem na građane da ni u kom slučaju sami ne pokušavaju uništavati gnijezda nego da dojave stručnjacima, u ovom slučaju nama vatrogascima na 193. U dva dana imali smo 10 intervencija za uništavanjem gnijezda stršljena. Ta gnijezda dosežu veličinu košarkaške lopte, ali naravno u svemu moraš biti smiren, bez panike. Za osobu koja nije alergična kobno može biti tek više uboda, ako su u mišiće ruke ili noge, no jedan ubod u predjelu glave ili vrata najčešće je jako opasan i za one koje nisu alergični na ubode i zato je važno biti oprezan. Ja obvezno nosim zaštitno odijelo i rukavice. Primjerice, kod posljednje akcije u selu Donja Pištana na tavanu sam skidao gnijezdo u mraku s baterijom jer smo imali puno posla, a želio sam ljudima pomoći. Na bateriji dok sam špricao gnijezdo sprejem bilo ih je 15-ak i morao sam baciti bateriju na pod i pošpricati – istaknuo je Pezić.
ZAŠTITA UVIJEK PRIJEKO POTREBNA
Važno je stoga biti dobro opremljen i educiran, što vatrogasci koji izlaze na intervenciju i jesu.
– Moram priznati da mi je drago da ima dojava jer ljudi razmišljaju i ne diraju sami. Posebno je teško kada su gnijezda u štukaturu, moraš pronaći gdje se gnijezdo točno nalazi i kad ne možemo prići iz prve, bušilicom bušimo rupice da može proći mlaz spreja i kako bi prvo riješili stršljene pa tek onda radimo prostor da uništimo cijelo gnijezdo. Oni se uglavnom više ne vraćaju na isto mjesto gdje su imali gnijezdo, ali uvijek treba provjeriti. Gnijezdo grade etažno, tijekom gradnje stružu drvo i dodaju slinu, a kako se zajednica povećava, grade sve više. Iz bijelih larvi za 10-15 dana oni se udvostručuju i gnijezdo može narasti do veličine vreće za smeće, 120 l – kaže Pezić.
Jedan pogrešan potez u blizini gnijezda može uznemiriti čitav roj i tada stršljeni, smatrajući se ugroženima, napadaju sve koji im se nađu u blizini. Mahanje rukom i nagli pokreti, lepršava odjeća razdražit će ih još više. Bilo da je u pitanju boravak u pčelinjaku, voćnjaku, dvorištu i uopće u prirodi ili namjera uništavanja gnijezda, korisno je imati neko protualergijsko sredstvo. Prilikom uništavanja gnijezda neophodno je dobro se zaštititi, posebno dio vrata i glave, jer žalac stršljena prolazi i kroz odjeću.
Poruka našeg sugovornika na kraju je da: „Ako čovjek nema opremu ili pravo znanje, neka opasnim kukcima radije ne prilazi“.
Osim toga, svaki bolji priručnik za boravak u prirodi ima podrobna objašnjenja kako živjeti u skladu s prirodom i uvijek valja imati na umu, da su kukci domaćini, a mi samo gosti.
(www.icv.hr)