Posjetili smo jedini razred smjera krojač u VPŽ: Slatinske “krojačice” majstorski barataju iglom i koncem, a osim klasičnih, izradile su i haljinu od cvijeća

“Biti kreativan znači od sebe odvojiti komadiće srca i staviti ih u svaki projekt koji radite”, riječi su dizajnerica tekstila Pat Bravo u kojima će se prepoznati svaki kreativac. Što je svako oslikavanje platna na štafelaju, stavljanje odabranih riječi na papir, ili bilo kakvo drugo umjetničko izražavanje, nego oblikovanje onog intimnog dijela sebe u nešto opipljivo što želite da cijeli svijet vidi.

Komadiće svog srca iglom i koncem u sve što rade ušivaju i učenice Industrijsko-obrtničke škole Slatina, smjer krojač, danas jedinog svoje vrste na području Virovitičko-podravske županije.

Kako bismo otkrili nešto više o ovom kreativnom, ali zahtjevnom zanimanju, uputili smo se upravo u grad prvog hrvatskog pjenušca, Slatinu. U razredu na čijim zidovima “žive” konci svih širina i boja, stolovi su “zakrčeni” nacrtima i uzorcima tkanine za kreacije koje će tek nastati, a šivaće mašine odmaraju ispod svojih pokrivki dok čekaju početak novog radnog dana, dočekale su nas slatinske “krojačice”.

viber_slika_2022-09-29_10-30-33-170-CustomOdržavanje tradicije igle i konca

Dok su se djevojke nervozno pripremale za predstavljanje svojih kreacija i u žurbi oblačile crno-crvene i bijele haljine, njihova nastavnica tekstilnih predmeta Paula Kukuljević Idek provela nas je kroz logistiku smjera krojač.

– Imamo razredne odjele po zanimanjima. Naši krojači od 1. do 3. razreda su u “kombinaciji” s drugim zanimanjima, najčešće frizer i automehaničar, dok su pomoćni odjeli zasebno. Ovo zanimanje je jako kreativno, samo što djeca to shvate kao nešto što oni ne žele biti. Zašto druge škole nemaju ovaj smjer, ne znam. Nama je drago da mi imamo jer na ovaj način održavamo obrt i tradiciju koji su nekada bili jako vrijedni, a koji se, kako osobno mislim, polako “vraćaju”– kaže P. Kukuljević Idek dok razgovaramo ispred učionice.

Zašto je to tako, odakle nezainteresiranost za tradicijske obrte do točke da oni gotovo pa nestaju, pitamo.

– Zainteresiranost za smjer krojač niti stagnira niti raste, u zlatnoj sredini je, koliko toliko uspijemo prikupiti djece da se upišu. Krajem nastavne godine intenzivno prezentiramo našu školu i naša zanimanja, posjećujemo osnovne škole i organiziramo razne radionice s djecom. To je također i prilika da vidimo tko je kreativan. Imala sam dosta radionica na temu “Budući mladi dizajneri” tijekom kojih, pomoću modela za crtanje odjeće, uspostavim komunikaciju kako bih vidjela tko želi izraziti tu svoju kreativnost i upisati zanimanje krojač – objašnjava P. Kukuljević Idek, te pojašnjava kako motivacija kod onih koji se odluče postati krojači varira od učenika do učenika.

Dok je nekima upisivanje smjera krojač prilika da razviju svoju kreativnost i “pošalju” u svijet svoje modne kreacije, nekima je to prilika da nastave obiteljsku tradiciju i ostvare se u istom polju.

IMG_5501-CustomŠiroko polje kreativnosti i napretka

– Prije par godina smo imali učenicu koja je upisala smjer jer je htjela nastaviti obiteljski posao. Bila je odličan učenik u osnovnoj školi i nije htjela upisati niti jednu drugu srednju školu. Nakon što je kod nas završila smjer krojač, nastavila se školovati u Požegi za zanimanje modni tehničar, a nakon toga je u Zagrebu upisala Tekstilno-tehnološki fakultet– ponosno ističe ova nastavnica čiji životni put je bio sličan onom njene bivše učenice.

– Nakon završene srednje škole za krojača, 4. godinu za odjevnog tehničara sam završila u Osijeku i nakon toga u Zagrebu Tekstilno-tehnološki fakultet. Sada radim kao nastavnica tekstilne grupe predmeta. Nikad nisam zamišljala da ću raditi ovo što radim, ali sam zaista sretna i zadovoljna. To je jako kreativno zanimanje i put prohodnosti je jako velik. Krojači mogu otvoriti svoj modni salon, položiti majstorski ispit i otvoriti obrt, biti dizajner ili se nastaviti školovati i raditi u školi. Sve ovisi o ambicijama – objašnjava naša sugovornica.

Težnja za napredovanjem i uspjehom veliki je motivator, a mehanizam slatinske lokalne zajednice snažan je saveznik što se budućnosti mladih krojača tiče. Naime, učenici Industrijsko-obrtničke škole Slatina, smjer krojač, svoju praksu odrađuju u poduzeću “Zlatna nit” koje proizvodi odjeću i obuću. Također, od ove godine moći će praksu odraditi i kod stanara slatinskog Poduzetničkog inkubatora “Dema” i “Ronny’s”. Osim što će neki od njih imati prilike i zaposliti se, u ovim obrtima za proizvodnju odjeće moći će pokazati i svo svoje znanje i kreativnost kojoj, kako saznajemo od nastavnice Kukuljević Idek, ni nebo nije granica.

viber_slika_2022-09-29_10-30-33-087-CustomPrekrajanje predrasuda

Mali dio svoje kreativnosti slatinske srednjoškolske “krojačice” imale su prilike pokazati i na ovogodišnjem sajmu Viroexpo. Na nastajanju raskošnih i impresivnih haljina inspiriranih Grčkom i Španjolskom počele su raditi početkom prošle nastavne godine. Uz pomoć mentorica, izradile su po šest odjevnih predmeta za svaku zemlju, kao i šest za mališane vrtićke i osnovnoškolske dobi, koje su nam ponosno prezentirale. Samo jedan pogled na haljine i jasno je da se radi o zahtjevnom poslu koji iza sebe krije veliki trud i vrijeme. No, ne dijele svi to mišljenje.

– Mislim da ljudi u vezi ovog zanimanja imaju predrasude. Na sam spomen naziva “krojač” odmahnu rukom. Napraviti vlastitu kreaciju, npr. haljinu, nije nešto olako. Morate napraviti skicu i na osnovu nje izraditi osnovni kroj. Ako haljina, ili neki drugi odjevni predmet ima podstavu, morate izraditi i nju. Iz te osnovne tkanine trebate iskrojiti podstave kako bi imali sve potrebne krojne dijelove da bi sašili haljinu. To je izuzetno zahtjevno i potrebno je dosta toga naučiti– objašnjava P. Kukuljević Idek te dodaje kako bi od ove godine trebao biti napravljen kurikulum za zanimanje “modni krojač” umjesto “krojač” kako bi zanimanje dodatno motiviralo one zainteresirane.

Haljina u cvijeću, trava oko nje

Prije nego uđemo u razred iz kojeg, figurativno i doslovno, izlaze sve te nevjerojatne kreacije, inspirirani čestim spominjanjem haljinam, kao i činjenicom da se najčešće djevojke odlučuju upisati ovaj smjer, postavljamo našoj sugovornici pitanje – izrađuju li učenice same sebi haljine za maturalnu večer?

– Nije rijetko da naše učenice same sebi sašiju maturalne haljine – smije se i nastavlja.

IMG_5522-Custom– Na nivou škole imamo jednu maturalnu večer za sve maturante. Unazad dvije pandemijske godine, tijekom koje su svima bili poremećeni planovi, nismo mogli održati ju. S obzirom na situaciju, ali sa željom da ipak to nekako obilježimo, u školskom vrtu sam s učenicama izradila cvjetnu haljinu u obliku krinoline. Konstrukciju krinoline smo napravili od žice i postavili ju u lipnju. Ona je svoj vrhunac ljepote dosegnula krajem ljeta kada slak, koji je zapravo korov, otvara svoje cvijeće– otkriva nam Paula Kukuljević Idek te nam ponosno pokazuje gotovo bajkovitu cvjetnu haljinu koja ukrašava travnjak ispred učionice krojača.

Ulaskom u praktikum, odmah primjećujemo da se ondje ne nalazi samo sašivena odjeća, već i ostali predmeti od recikliranog materijala. Bilo je odmah jasno kako se radi o zanimljivom i kreativnom zanimanju, a to nam je otkrila i voditeljica krojačke sekcije Spomenka Prša.

Samoinicijativnost, fokus i kvaliteta

– Učenice izrađuju dosta toga. Za naš autohtoni proizvod pregaču smo dobili nagradu, prošle godine smo izrađivali srca za Valentinovo, na ovogodišnjem sajmu Viroexpo predstavili smo se haljinama inspiriranim Grčkom i Španjolskom… Došli smo i na ideju kako bi mogli napraviti nešto od trapera, skupili smo ga te izradili, između ostalog, torbe i košaricu za slatkiše. Fokusirani smo na samoinicijativnost i kreativnost. Želja nam je da naše učenice same smišljaju što bi mogle napraviti, a onda mi ispunjavamo njihove želje prema našim mogućnostima. Približava nam se i Dan kravate, 18. listopad, tako da već sada skupljamo ideje kako bi ga, i ove godine, mogli obilježiti na nama svojstven način– istaknula je S. Prša.

Na pitanje koliko je vremena potrebno za izraditi jedan odjevni predmet ili modni dodatak, profesorica Prša objašnjava kako to ovisi o kvaliteti materijala i konačnom izgledu. Također, naglasak se stavlja i na kvalitetu samog rada, što govori o tome koliko se ovaj posao shvaća ozbiljno.

IMG_5608-Custom– Kod nas se trenutno ne radi “na vrijeme”, najbitnija je kvaliteta i na tome je naš fokus. Važno je odraditi dobar posao i naučiti učenice kako da razumiju operacije koje je potrebno napraviti, a brzina će doći s iskustvom – ističe s osmijehom na licu, koji nam odaje da govori iz vlastitog iskustva.

Vrijedno krojenje vlastite budućnosti

Klara, maturantica Industrijsko-obrtničke škole Slatina i buduća krojačica, kaže kako se iznenadila kada je prvog dana škole otkrila da je s njom u razredu još samo jedna učenica, stoga joj je bilo izuzetno drago kada se broj sljedećih godina počeo povećavati. Također, u razgovoru nam je otkrila zašto se baš odlučila za ovo zanimanje, te kakvi su joj planovi po završetku školovanja.

– Od malena me zanimala moda i kako odjeća nastaje, a kada je došlo vrijeme upisa u srednju školu odlučila sam se za ovaj smjer. Moram priznati kako je prvi dan škole bilo malo čudno, čak sam razmišljala i o odustajanju, no kada sam vidjela kako to sve izgleda u praksi i koliko se ljudi oko nas trude, te koliko toga mogu napraviti svojim rukama, shvatila sam da je ovo bio pravi odabir – kaže nam Klara i dodaje.

– Što se mojih planova tiče, željela bih nastaviti dalje s školovanjem, a i škola nam nudi mogućnost radnog odnosa ondje gdje smo na praksi. Postoji mogućnost i da uz pomoć obitelji otvorim vlastiti obrt, tako da su mogućnosti brojne. Moram naglasiti kako bi svakome voljela preporučiti ovaj smjer, jer ako imate volju i želju, sve je moguće – zaključila je buduća krojačica Klara.

(www.icv.hr, eat, mra, foto: E. Aragović Turkalj, M. Rajnović, privatni album)

Povezane vijesti

Skip to content