U povodu 10. listopada – Svjetskog dana mentalnog zdravlja Zdravi kutak ICV radija posvetili smo upravo toj temi – mentalnom zdravlju.
Na pitanje što je mentalno zdravlje, kako je o njemu brinuti, zašto je važno, te kako je koronavirus utjecao na mentalno zdravlje odraslih, ali i mladih, razgovarali smo s dr. Miodragom Benešem iz Zavoda za javno zdravstvo „Sveti Rok“.
Svjetska zdravstvena organizacija mentalno zdravlje definira kao stanje u kojemu pojedinac ostvaruje svoje sposobnosti, uspješno se nosi sa stresom svakodnevnog života, radi produktivno i učinkovito te doprinosi svojoj zajednici. Mentalno zdravlje dakle nije samo puko odsustvo bolesti, već stanje u kojemu pojedinac može ostvarivati sve svoje potencijale, ono predstavlja kompletno fizičko, mentalno i socijalno blagostanje. Nepovoljne osobne okolnosti i rizična ponašanja, kao i nepovoljne okolnosti u okruženju otežavaju, pa katkad čak i onemogućavaju pojedincu da živi u potpunosti zadovoljno i ispunjeno. Znanstvenici ističu kako su mentalni problemi češći uzrok obolijevanja i preranog umiranja nego tjelesne bolesti, te procjenjuju da će depresija tijekom idućih deset godina biti drugi, a do 2030. godine prvi vodeći uzrok globalnog opterećenja bolestima.
Sve navedeno ukazuje na potrebu za ulaganjem u mentalno zdravlje: rano otkrivanje i liječenje te rehabilitaciju i unapređenje mentalnog, a time i općeg zdravlja, čime se doprinosi dobrobiti i ekonomskoj koristi pojedinca i društva.
MENTALNO ZDRAVLJE ČINI SVAKODNEVNI DIO NAŠEG ŽIVOTA
– Današnji socijalni, ekonomski i širi društveni uvjeti življenja i odrastanja više nego ikada otežavaju realizaciju životnih potreba u potpunosti, gotovo nitko nije lišen rizika od obolijevanja. Teško je, naime, u potpunosti živjeti zadovoljni i ispunjeno. U modernim vremenima, posebno gradskim sredinama gdje sve više izostaju tradicionalni oblici podrške i pomoći, uz otuđenost i uvjerenje da se mora i može u svemu uspjeti, teško je istovremeno ostvarivati se profesionalno, obiteljski i osobno te pomiriti težnje osiguravanja egzistencije i ostvarenja obiteljskog sklada. Da bismo danas u tome uspjeli, potrebno je uložiti dodatne napore uz svjesnost važnosti ulaganja u svoje mentalno i tjelesno zdravlje. Važno je pritom istaknuti da dobro mentalno zdravlje ne znači odsustvo neugodnih emocija poput ljutnje, tuge i slično, budući da se svi ponekad susrećemo s raznim teškoćama i stresorima, nego nam ono omogućuje da se uspješno nosimo s tim emocijama koristeći svoje resurse – istaknuo je dr. M. Beneš.
Mentalno zdravlje čini svakodnevni dio našeg života i ne možemo se baviti čovjekom ako ne govorimo o mentalnom zdravlju.
– Ljudi idu kod obiteljskog liječnika zbog raznih tjelesnih problema, bolova ili nešto drugo, ali postoji osjećaj srama kada se ide zbog mentalnog zdravlja, depresije ili nekih psihijatrijskih bolesti. Treba stoga potaknuti zajednicu da se o mentalnim problemima i bolestima treba razgovarati s ciljem podrške ljudima i djeci koji su oboljeli, kako bi tražili pomoć stručnjaka, jer mnoge naše bolesti proizlaze iz bolesti mentalnog zdravlja, mnoge bolesti povezane su s mentalnim zdravljem i čine sve veći udio u hospitaliziranim bolestima. Država bi stoga trebala puno više ulagati u prevenciju mentalnih bolesti i brinuti se o zajednici – ističe dr. Beneš.
PROMJENE MENTALNOG ZDRAVLJA
Pozitivno mentalno zdravlje uključuje dobar osjećaj o sebi samome, osjećaj osobne vrijednosti i samopoštovanje, svijest o svojim osjećajima i prihvaćanje osjećaja, sposobnost da se mijenjamo, prilagođavamo i nosimo s teškoćama i stresom, bavljenje produktivnim aktivnostima koje nam pomažu da se razvijamo i rastemo, sposobnost stvaranja i održavanja prijateljstava i dobrih međuljudskih odnosa.
Pojam teškoće u području mentalnog zdravlja pokriva tri kategorije: privremenu reakciju na bolan događaj, stres ili vanjski pritisak, dugoročno psihičko stanje koje ima značajan utjecaj na funkcioniranje pojedinca, te simptomi zlouporabe alkohola, droge ili manjka sna.
Promjene koje se mogu zamijetiti kod osobe s teškoćama u području mentalnog zdravlja mogu biti u ponašanju (promjene od uobičajenog načina funkcioniranja kao što je povlačenje iz društvenog kontakta, promjene u navikama spavanja, nepohađanje nastave, nepridržavanje rokova, promjene u navikama hranjenja, povećano korištenje duhana, alkohola ili droga, kaotična i nepredvidiva ponašanja), promjene u izgledu (promjena težine, blijed, umoran ili zabrinut izgled, dojam da osoba ne brine o sebi, izgleda zapušteno, neuredno ili zanemareno), emocionalne promjene (promjene raspoloženja, suze ili razdražljivost, preosjetljivost, razdoblja ushićenja, osjećaji očaja i beznadnosti), kognitivne promjene (kontinuirano negativno razmišljanje, poteškoće s usredotočenošću, teško praćenje razgovora, neuredno razmišljanje, deluzije ili halucinacije, gubitak stvarnosti, misli o samoozljeđivanju).
PANDEMIJA KORONAVIRUSA I MENTALNO ZDRAVLJE
– Kod djece i mladi, isto kao i kod odraslih, prisutne su teškoće mentalnog zdravlja. Najčešće prisutni problemi mentalnog zdravlja u djece i mladih su depresija, anksioznost te zloupotreba sredstava ovisnosti. Prvi znakovi teškoća i problema mentalnog zdravlja često se javljaju u ranijoj dobi te imaju značajan utjecaj na kvalitetu života u mlađoj i odrasloj dobi, ako ne dobiju odgovarajući tretman. Polovina svih mentalnih poremećaja počinje prije 14. godine, a tri četvrtine do sredine 20-ih godina. Većina ih ostane neprepoznata i neliječena, no upravo je rana podrška mentalnom zdravlju važna kako problemi ne bi interferirali s razvojnim potrebama djece. Pandemija COVID-19 dodatno je pogoršala mentalno zdravlje pojedinaca u većini zemalja, povećavajući incidenciju psihičkih smetnji i pogoršavajući postojeće. Neka istraživanja u pojedinim europskim državama već pokazuju da u tijeku pandemije gotovo dvostruko više odraslih prijavljuje simptome depresije u odnosu na razdoblje prije pandemije koronavirusa. Svaki peti ispitanik u ovim istraživanjima prijavio je i negativne promjene u apetitu, gubitak interesa za normalne životne aktivnosti, poteškoće u pažnji i koncentraciji te niz ostalih teškoća u svakodnevnom životu.
Kada je o mladima riječ, prije pandemije koronavirusa svaki je sedmi adolescent u dobi između 10 i 19 godina starosti imao dijagnosticiran neki mentalni poremećaj, a situacija s pandemijom to je samo pogoršala. Stoga je važno uložiti napore kako bi se proaktivnim djelovanjem suzbili mogući nepovoljni ishodi za mentalno zdravlje, osobito mladih. U tom je smislu Zavod za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičko-podravske županije učinio kvalitativne iskorake u području proaktivne skrbi o mentalnom zdravlju.
Još je 2010. godine profesor Siniša Brlas sa skupinom hrvatskih psihologa pokrenuo projekt „Psihologija u zaštiti mentalnog zdravlja“, jedinstven ne samo u našoj zemlji, nego i u ovom dijelu Europe. U okviru toga projekta objavljeno je niz važnih publikacija i vodiča za ranjive populacijske skupine – ističe dr. Beneš.
STIGMA I DISKRIMINACIJA OBOLJELIH
Nažalost još uvijek postoje razna pogrešna vjerovanja poput toga da su mentalni poremećaji neizlječivi, znak slabosti, da su osobe s mentalnim poremećajima neinteligentne i opasne. Stigma i nerazumijevanje mentalnih poremećaja je raširena, a dovode do veće vjerojatnosti da osoba neće potražiti potrebnu pomoć. Ona ne utječu samo na fizičko i mentalno zdravlje tih osoba, već i na njihove obrazovne mogućnosti, trenutnu i buduću zaradu i izglede za zaposlenje, ali i na njihove obitelji i voljene osobe. Prema riječima dr. Beneša prostora za napredak ima i u tom smjeru svi trebaju dati svoj maksimum.
– Ne možemo osuđivati čovjeka jer se čudno ponaša, o tome treba razgovarati i educirati se. Osim toga, svatko od nas može i sam mnogo učiniti za vlastito mentalno zdravlje te je svakako poželjno usmjeravati se na one aktivnosti koje mogu osnažiti i očuvati vlastito mentalno zdravlje – naglasio je dr. Beneš.
(www.icv.hr, rtk)