Obilježavanje Svjetskog dana zaštite šuma započelo je 1971. godine kada je na inicijativu Europske poljoprivredne konfederacije odlučeno da se prvi dan proljeća slavi kao Svjetski dan šuma. Ideju je podržala i UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) smatrajući kako će ta manifestacija doprinijeti povećanju svijesti o važnosti i očuvanju šuma. Tako se više od pedesetak godina diljem svijeta 21. ožujka slave šume i njihov doprinos cjelokupnoj ljudskoj zajednici. Ovogodišnja tema međunarodnog dana šuma glasi “Zdrave šume za zdrave ljude”.
Šume zbog svoje iznimne raznolikosti predstavljaju jedan od najsloženijih ekosustava na Zemlji te su od neprocjenjive važnosti za očuvanje bioraznolikosti našeg planeta. Predstavljaju dom za čak oko 80% svjetske kopnene bioraznolikosti, a čitavo čovječanstvo ovisi o nizu usluga na kojima može zahvaliti upravo šumama. Kao vrijedan nacionalni resurs i potencijal, šume u Republici Hrvatskoj ispunjavaju gospodarsku, ekološku i društvenu funkciju, utječu na ljepotu krajobraza te razvoj ruralnog područja. Način na koji se šumama gospodari, značajno utječe na kvalitetu okoliša, a u konačnici na zdravlje i dobrobit ljudi. Spoznaja o važnosti i vrijednosti šuma neprestano raste, kako zbog njihove uloge u globalnome procesu kruženja ugljika, tako i zbog njihove funkcije u ublažavanju i prilagođavanju na klimatske promjene.
Šume i šumska zemljišta u Republici Hrvatskoj, dobra su od općeg interesa, te uživaju posebnu zaštitu države i koriste se pod uvjetima i na način koji su propisani Zakonom o šumama. Šume u Republici Hrvatskoj pokrivaju 37% ukupne površine RH. Od toga je 81% šuma u državnom vlasništvu, a 19% u privatnom.
Šumama u Hrvatskoj gospodari se na temelju Šumskogospodarskih osnova područja, koje se donose na razdoblje od 10 godina. Njima se utvrđuje ekološka, gospodarska i socijalna podloga za biološko poboljšanje šuma i povećanje šumske proizvodnje.
U Virovitičko-podravskoj županiji, posebnu vrijednost imaju poplavne šume u području rijeke Drave, prepoznate i kao izuzetna vrijednost na svjetskoj razini, koje čine mozaik vrijednih tipova staništa, koja su sastavni dio Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav pod zaštitom UNESCO-a.
Očuvanju integriteta i funkcije šumskih ekosustava u Hrvatskoj značajno doprinosi ekološka mreža koja je dio europske ekološke mreže Natura 2000. Većina šumskih staništa pripada nekom od ciljnih stanišnih tipova Natura 2000 područja te su značajni za mnoge vrste i stanišne tipove ugrožene na nacionalnoj i/ili međunarodnoj razini.
Ne zaboravimo, samo zdrave šume mogu nam donijeti mnoge dobrobiti, a jedna od najvažnijih je zdravlje.
(virovitica-nature.hr)