Otvarajući 205. sjednicu Vlade, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.
Budući da od 1. travnja stupa na snagu četvrti paket Vladinih mjera za zaštitu građana i gospodarstva od rasta cijena zbog energetske, prehrambene i inflatorne krize, premijer Plenković podsjetio je da cijena plina ostaje regulirana sljedećih godinu dana, cijena struje ostaje ista do 30. rujna, a nastavlja se regulacija cijena naftnih derivata.
– Vrlo precizni, kalibrirani paketi pomoći idu onima kojima je pomoć najpotrebnija – istaknuo je dodajući da se radi o svima koji primaju socijalne naknade, umirovljenicima, ribarima, poljoprivrednicima te svima onima koji su na bilo koji način u težem položaju.
Paket je vrijedan 1,7 milijardi eura, a ukupan iznos potpora s ranijim paketima iznosi 6,4 milijarde eura.
– Vlada politikom državnoga intervencionizma čuva socijalnu koheziju u hrvatskom društvu, izbjegava socijalnu frakturu i nastoji da svi skupa ovu krizu prođemo sa što manje poteškoća – poručio je.
HEP-u 900 milijuna eura
Dio toga paketa su i odluke koje će se danas donijeti na sjednici Vlade, a povezane su s davanjem dioničarskog zajma Hrvatskoj elektroprivredi, od 400 milijuna eura kao prvom koraku podrške nacionalnoj elektroenergetskoj kompaniji. Drugi dio je proces dokapitalizacije, dodao je, a o tome se vode i konzultacije s nadležnim službama Europske komisije.
Ukupni paket – dioničarski zajam i dokapitalizacija – iznosi 900 milijuna eura, što će HEP-u omogućiti normalno funkcioniranje, ali i potrebne investicije u kontekstu energetske tranzicije.
Premijer Plenković istaknuo je da su sa svim mjerama koje je Vlada poduzimala u potpunosti ostvartena dva ključna cilja – sigurnost opskrbe energenata i priuštivost njihovih cijena.
Zbog ulaska u Schengenski prostor i europodručje očekuje se još bolja turistička sezona
Od ostalih, vanjskopolitičkih aktivnosti, izdvojio je nekoliko. Podsjetio je da je Hrvatska krajem prošloga tjedna postala 20. članica Europskog stabilizacijskog mehanizma, što je nastavak dublje integracije u europodručje.
Kazao je da je na taj način Hrvatska stekla dodatnu zaštitu, sigurnost i otpornost financijskog sustava i gospodarstva.
Također, Hrvatska je postala punopravni partner SAD-a u programu Global Entry, a od nedjelje je u potpunosti integrirana u Schengenski režim, s obzirom da se on sada primjenjuje i u zračnim lukama.
Sve to, a i najave Ministarstva turizma i Turističke zajednice, upućuju na to da će dvije dodatne vrijednosti – ulazak u europodručje i Schengenski prostor – turistička sezona biti odlična.
Prošloga tjedna u Bruxellesu je održan sastanak Europskoga vijeća, a premijer je izvijestio da su čelnici Europske unije razgovarali o daljnjoj podršci Ukrajini, ekonomskom upravljanju i pitanju migracija.
Kontinuirano unapređujemo odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama
Naveo je da je hrvatska Vlada s SAD-om kroz program financiranja stranih oružanih snaga dogovorila potporu u iznosu od 140 milijuna dolara.
Ta će sredstva biti iskorištena za nabavu novoga naoružanja u kontekstu obrambene suradnje sa Sjedinjenim Državama, između ostaloga i za nabavu nove eskadrile helikoptera.
Do sada je, dodao je, ukupno akumulirano 800 milijuna dolara kroz taj program od SAD-a.
– Kada povežemo i ukidanje viza i Global Entry i izbjegavanje dvostrukoga oporezivanja i ovu novu pomoć za modernizaciju naših Oružanih snaga, možemo reći da se odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama kontinuirano unapređuju – poručio je premijer Plenković podsjetivši i na nedavni posjet ministrice energetike SAD-a prilikom kojeg se razgovaralo o ulozi Hrvatske na novoj energetskoj karti Europe.
Sa slovenskim premijerom Golobom o suradnji dviju zemalja na brojnim područjima
Osvrnuo se i na radni susret sa slovenskim premijerom Golobom prije nekoliko dana u Sloveniji.
Teme su bile suradnja u području prometa, energetike, gospodarstva, turizma, borba protiv ilegalnih migracija, rješavanje problema ribara, s obzirom na još uvijek neriješeno pitanje ograničenja.
Razgovarali su i o eventualnim planovima za izgradnju drugog bloka Nuklearne elektrane Krško te o mogućnostima koje pruža LNG terminal na Krku u opskrbi plinom zemljama u ovom dijelu Europe.
Najavio je da će slovenski premijer u prvi posjet Zagrebu stići tijekom svibnja.
Ranije ovoga tjedna na telefonskoj sjednici Vlada je donijela i novu uredbu o maloprodajnim cijenama naftnih derivata, prema kojoj su pojeftinili i benzin i dizel i plavi dizel.
Golema većina udruga osoba s invaliditetom itekako je zadovoljna Vladinim prijedlozima
Od ostalih važnih tema izdvojio je Zakon o osobnoj asistenciji, koji ministar Piletić predstavlja danas Hrvatskom saboru u prvom čitanju.
Radi se, dodao je, o paketu zakona iz područja socijalne politike – nakon ovoga zakona, uslijedit će Zakon o inkluzivnom dodatku te izmjene Zakona o socijalnoj skrbi.
Ponovio je da je Vlada kroz proteklih šest i pol godina kontinuirano povećavala naknade i za osobe s invaliditetom, i za roditelje djece s poteškoćama, i za roditelje njegovatelje.
Trenutno se, u kontekstu Zakona o osobnoj asistenciji, izdvaja oko 20 milijuna eura za 4.000 korisnika. Usvajanjem novog Zakona proširuje se broj korisnika s 4.000 na 14.100, te s 20 milijuna na 156 milijuna eura.
Time se proširuje i opseg i prava i sredstva koja će se izdvajati za osobnu asistenciju.
– To je jedna dugo očekivana i velika reforma koja se radi u partnerstvu s nizom udruga civilnoga društva – istaknuo je predsjednik Vlade.
Naglasio je da ogromna većina udruga koje se bave ovom tematikom itekako zadovoljna s prijedlogom zakona i njegovim sadržajem te sa svime što će unaprijediti, kao dio konzistentne politike Vlade na dobrobit svih ranjivih skupina, politike uključenosti i pristupačnosti.
Na kraju uvodnog obraćanja premijer se osvrnuo na eksperimentalni program cjelodnevne škole.
Radi se o javnom pozivu za 50 škola, očekuje se dobar odaziv, a u cilju podizanja kvalitete obrazovanja te ishode i rezultate obrazovnoga sustava čime će se mladi dobiti dobro opće znanje, posebna znanja i kvalitetno se prilagođavati za tržište rada.
Sastanak s predstavnicima Europske komisije o apsorpciji sredstava Fonda solidarnosti
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić od prošlotjednih aktivnosti posebno je izdvojio šesti sastanak s predstavnicima Europske komisije na temu apsorpcije sredstava Fonda solidarnosti, iz kojeg je osigurano milijardu i tri milijuna eura.
Bačić je istaknuo da je na sastanku izraženo zadovoljstvo trenutnom apsorpcijom i utroškom tih sredstava.
– Utvrđeno je da je i na području zagrebačkog i na području petrinjskog potresa u dijelu koji se odnosi na obnovu zgrada javne namjene i prometne i komunalne infrastrukture obnova u punom zamahu – rekao je.
Dodao je da je s današnjim danom iz Fonda solidarnosti ukupno podneseno 629 milijuna eura ZNS-ova (zahtjeva za nadoknadom sredstava), što čini 63% ukupne alokacije Fonda solidarnosti.
Bačić je izvijestio da se u ovom trenutku izvodi i vrši obnova 388 projekata ukupne vrijednosti 2 milijarde i 200 milijuna eura, što će biti sufinancirano sredstvima iz Fonda solidarnosti ili iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ili iz drugih izvora, prije svega državnog proračuna ili proračuna jedinica lokalne i područne samouprave.
Novi zakon o mirnom rješavanju sporova
Radi poticanja građana na mirno rješenje sporova Vlada je u saborsku proceduru uputila Prijedlog novog zakona o mirnom rješavanju sporova kojim je predviđeno osnivanje Centra za mirno rješavanje spora sa sjedištem u Zagrebu. Novi se zakon predlaže radi osiguranja veće dostupnosti mirnog rješavanja sporova, ubrzanja postupaka i rasterećenja sudova za one predmete u kojima je moguće spor riješiti mirnim putem.
Medijacija kao postupak za stranke ima nekoliko prednosti jer je dobrovoljna, brža i jeftinija, a stranke u postupku u bilo kojem trenutku imaju mogućnosti prekinuti postupak i spor riješiti na sudu, istaknuo je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.
Uz Centar za mirno rješavanje uspostavlja se i Registar medijatora i institucija za medijaciju koji će biti javno dostupan u elektroničkom obliku.
– Zakon o mirnom rješavanju sporova jedan je od indikatora Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji se donosi s ciljem unapređenja sustava mirnog rješavanja sporova u Hrvatskoj – istaknuo je Malenica.
Novi zakon, ocijenio je, unaprijedit će sustav mirnog rješavanja sporova kroz uspostavu snažnije kontrole izmiritelja, dodatne, unificirane, edukacije i veću dostupnost mirnog rješavanja sporova odnosno medijacije. Novim zakonom usmjeravat će se stranke da sklope nagodbu prije podnošenja tužbe radi naknade štete te će sudovi kod pokretanja parnica uputiti stranka da u roku od 15 dana sudjeluju na informativnom sastanku o medijaciji. Sudovi će tijekom cijelog postupka moći uputiti stranke da spor pokušaju riješiti mirnim putem.
Saboru upućen Prijedlog zakona o međunarodnoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći
Saboru je Vlada uputila i Prijedlog zakona o međunarodnoj razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći kojim se nacionalni zakonodavni okvir usklađuje s međunarodnim dokumentima, smjernicama i ciljevima, prvenstveno Europske unije i Organizacije za ekonomsku suradnji i razvoj (OECD) .
Aktualiziraju se temeljni pojmovi i načela, s obzirom na činjenicu da je Hrvatska u međuvremenu prešla iz kategorije primatelja službene razvojne pomoći u kategoriju pružatelja pomoći te je postala država članica EU.
Dokapitalizacija HEP-a omogućit će njegovo normalno funkcioniranje
Vlada je donijela Odluku o davanju dioničarskog kredita Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) od 400 milijuna eura i pokretanju aktivnosti postupka dokapitalizacije.
Premijer Andrej Plenković rekao je kako je današnja vladina odluka prvi korak pomoći nacionalnoj energetskoj kompaniji koja će joj omogućiti normalno funkcioniranje, ali i investicije u kontekstu energetske tranzicije.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović dodao je da Vlada današnjim potezom omogućuje da građani i dalje imaju jednu od najnižih cijena struje u EU-u, gospodarstvu osigurava dobar input, a HEP-u normalno poslovanje.
HEP-u su potrebna financijska sredstva zbog pretrpljenih gubitaka proizašlih iz provođenja odredbi iz paketa mjera Vlade Republike Hrvatske, s posebnim naglaskom na primjenu Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije, donesenih radi pomoći građanima i ostalim ugroženim kupcima energije, u procijenjenom iznosu do 900 milijuna eura.
Zbog toga je Vlada, s ciljem osiguranja nužne stabilizacije poslovanja, HEP-u odobrila dioničarski zajam od 400 milijuna eura, koji će mu dati Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
Zajam će se isplatiti u dvije tranše: iznos od 265 milijuna eura isplatit će se po potpisivanju ugovora, a iznos od 135 milijuna eura isplatit će se najkasnije u srpnju ove godine. Kamatna stopa iznosi 4,5% godišnje. Zajam će se otplatiti jednokratno i dospijeva u cijelosti na naplatu 24 mjeseca od dana korištenja druge tranše. Može se otplatiti pretvorbom iznosa dospjele glavnice u temeljni kapital, ulogom u pravima.
HEP se obvezuje odmah po potpisivanju ugovora predati Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja instrumente osiguranja plaćanja: šest bianco akceptiranih vlastitih mjenica i jednu zadužnicu. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja će nakon davanja dioničarskog zajma o tome obavijestiti Europsku komisiju.
Usto će Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja poduzeti sve potrebne aktivnosti s namjerom dokapitalizacije tj. povećanja HEP-ova temeljnog kapitala u ukupnoj vrijednosti do 900 milijuna eura. U ukupnu vrijednost dokapitalizacije obuhvaćen je i iznos od 400 milijuna eura koji se daje dioničarskim zajmom.
Vlada je izmijenila i dvije odluke o državnih jamstvima za kredite HEP-u. Ministar Filipović podsjetio je da je Vlada prošle godine odobrila HEP-u uzimanje kredita od 400 milijuna eura kako bi se napunila podzemno skladište plina u Okoliju te kredit od 600 milijuna eura kako bi se osigurala opskrba energentima. Današnjim odlukama prolongira se vraćanje tih kredita za 24 mjeseca.
HEP će i dalje puniti Okole
Donesena je Odluka o osiguranju zaliha plina na području Republike Hrvatske kako bi se omogućilo produljenje skladištenja plina za potrebe sigurnosti opskrbe i za sljedeću ogrjevnu sezonu, te je smanjila trošarine na benzin, dizel i loživo ulje.
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović rekao je da se Odluka o osiguranju zaliha plina donosi kako bi se omogućilo produljenje skladištenja plina, radi sigurnosti opskrbe. Lani je, kazao je, HEP napunio podzemno skladište plina kako bi ispoštovao odluke koje su donesene na razini EU-a, a to je da skladište plina moralo biti napunjeno 90% do 1. studenoga.
– Prošle godine nitko od opskrbljivača i trgovaca nije htio puniti podzemno skladište jer su cijene bile iznimno visoke, pa smo donijeli odluku o davanju odobrenja za zaduženje HEP-a, kako bi sigurnost opskrbe bila neupitna – rekao je Filipović.
Dodao je da se u srijedu sastao krizni tim za sigurnost opskrbe i odlučio predložiti Vladi nastavak postojeće raspodjela skladišnih kapaciteta u skladištu plina Okoli, budući da je uredba na europskoj razini i dalje na snazi. Po toj uredbi Hrvatska mora do 1. studenoga 2023. imati zapunjeno skladište plina na 90%.
Zalihom plina nabavljenoj sukladno Vladinoj odluci, u količini od 270,83 milijuna prostornih metara, raspolaže HEP, za potrebe javne usluge kupaca kategorije kućanstvo, za kupce toplinske energije iz samostalnog toplinskog sustava te za ostale zaštićene kupce plina. Skladišni kapaciteti plina ostaju na raspolaganju HEP-u od 1. travnja ove, do 31.ožujka 2024. godine.
U proračunu će se osigurati sredstva HEP-u za pokrivanje razlike između nabavne i prodajne cijene plina te troškove skladištenja.
Korisnici sustava skladišta plina dužni su napuniti skladište plinom u količini od 63% od svog ukupno zakupljenoga skladišnog kapaciteta plina do 1. kolovoza 2023., odnosno dužni su napuniti skladište plinom u količini od 74% od svog ukupno zakupljenog skladišnoga kapaciteta do 1. listopada, te 90% do 1. studenoga 2023.
I dalje snižene trošarine na energente
Vlada je izmijenila Uredbu o visini trošarine na energente i električnu energiju. Snižena je trošarina za najprodavanije energente – bezolovni motorni benzin i dizelsko gorivo te za loživo ulje, za razdoblje od 1. travnja do 30. travnja 2023., i to za 106,31 eura na 1.000 litara bezolovnog motornog benzina, 53,13 eura na 1.000,00 litara dizelskog goriva i 35,14 eura na 1.000 litara loživog ulja.
Iznosi trošarina su 406 eura za tisuću litara benzinskog goriva, 353 eura za tisuću litara dizelskog goriva, te 21 euro za tisuću litara loživog ulja. Donošenjem uredbe nastavlja se daljnja primjena mjere sniženja visine trošarine od 0,1063 eura (0,80 kuna) po litri bezolovnog motornog benzina, 0,0531 eura (0,40 kuna) po litri dizelskog goriva te 0,0351 eura (0,26 kuna) po litri loživog ulja.
Time se visine trošarina na bezolovni motorni benzin, dizelsko gorivo i loživo ulje i nadalje usklađene s minimalnim visinama propisanima europskom direktivom.
Maloprodajna cijena UHT-mlijeka porasla je za 5 centi
Izmijenjena je i Odluka o izravnim mjerama kontrole cijena određenih prehrambenih proizvoda na način da je najviša maloprodajna cijena UHT mlijeka s 2,8% mliječne masti po litri podignuta za 5 centi te sada ne smije prelaziti cijenu od 1,03 eura.
“Ministarstvo poljoprivrede je predložilo da se cijena UHT-mlijeka poveća za pet centi, a sve kako bi se zaštitila primarna proizvodnja mlijeka i da se trgovačke marže ograniče na najviše 10%”, kazao je ministar Filipović.
Kako se navodi u obrazloženju vladine odluke, izmjena odluke o izravnim mjerama kontrole cijena određenih prehrambenih proizvoda, tj. povećanje gornje razine cijena UHT-mlijeka 2,8% mliječne masti za 5% – s 0,98 eura/lit na 1,03 eura/lit. Također, uvodi se gornja granice marže za trgovce za UHT-mlijeko 2,8% mliječne masti od 10%.
– Takvim prijedlogom i dalje se osigurava prihvatljiva cijena UHT-mlijeka s 2,8% mliječne masti, koje ima najveći udio u hrvatskoj potrošnji mlijeka, i granica marže koja trgovce ne dovodi u nepovoljnu poziciju u lancu, pri čemu se sprječava potencijalni pritisak na snižavanje cijene u otkupu – kaže se u obrazloženju.
Također se napominje da je likvidnost poljoprivrednih gospodarstava i cjelokupna primarna proizvodnja, kao i prerađivačka industrija, u vrlo nepovoljnim uvjetima proizvodnje koje su posljedica tržišnih poremećaja u posljednje tri godine, a koja je uvelike očuvana nacionalnim redovnim i interventnim mjerama financijskih potpora dodijeljenih upravo zbog velikih tržišnih poremećaja i uvjeta otežanog poslovanja.
Usvojen Nacionalni plan zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije
Vlada je usvojila Nacionalni plan zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje do 2027. godine te prateće akcijske planove za ovu godinu. Nacionalni plan srednjoročni je akt strateškog planiranja kojim se definiraju i postavljaju posebni ciljevi povezani s ostvarivanjem ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije, rekla je potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga.
Svrha je Nacionalnog plana, istaknula je, da se kroz višegodišnje planiranje osigura koordinirano djelovanje tijela državne uprave na području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije, nadopunjavanje postojećih relevantnih sektorskih politika te podizanje razine znanja i svijesti o jednakosti kako bi svi građani ostvarili svoja prava zajamčena Ustavom i međunarodnim instrumentima zaštite ljudskih prava.
Nacionalni plan sadrži šest posebnih ciljeva, a uz njega su izrađena i dva jednogodišnja akcijska plana te je u planu izrada dvogodišnjih akcijskih planova.
Posebni su ciljevi Nacionalnog plana poboljšanje učinkovitosti javne uprave i pravosuđa za djelovanje u području zaštite ljudskih prava, podizanje razine informiranosti građana i institucija o instrumentima za zaštitu i promicanje ljudskih prava te olakšavanje pristupa pravosuđu i javnopravnim tijelima, kao i jačanje mehanizama praćenja i provedbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.
Posebni su ciljevi nadalje unapređenje suradnje s organizacijama civilnog društva i medijima u zaštiti ljudskih prava i suzbijanju diskriminacije te unapređenje prevencije diskriminacije i pružanje podrške žrtvama diskriminacije, kao i unapređenje mehanizama suzbijanja zločina iz mržnje te jačanje svijesti o važnosti borbe protiv rasizma, ksenofobije i ostalih oblika nesnošljivosti te poticanje kulture sjećanja na žrtve genocida.
Novac za provedbu Nacionalnog plana, navela je Šimpraga, primarno se osigurava u državnom proračunu i dijelom u okviru europskih financijskih instrumenata.
Omogućeno zapošljavanje dodatnog broja vježbenika u državnoj upravi
Izmijenjena je i Odluka o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave te uredima i drugim stručnim službama Vlade, omogućivši zapošljavanje mladih, nezaposlenih bez radnog iskustva na mjesto vježbenika.
Izmjenama odluke tako se omogućava da tijela s više od 100 zaposlenih u kalendarskoj godini mogu zaposliti do četiri vježbenika (do sada je bilo dva vježbenika), a tijela s više od 1000 zaposlenih 20 vježbenika (do sada je bilo 10 vježbenika).
– Budući da u idućim godinama iz državne službe u mirovinu odlazi veći broj službenika i namještenika te da se uočava trend smanjenja broja zaposlenih u državnoj upravi ovom se odlukom omogućava kvalitetno upravljanje ljudskim potencijalima – rekao je ministar Malenica.
Sveobuhvatni paket pomoći NATO-a Ukrajini
Na sjednici je odlučeno i da će Hrvatska pomoći Ukrajini s 500.000 eura kroz Sveobuhvatni paket pomoći NATO-a za Ukrajinu.
– Nakon ruske agresije na Ukrajinu, Sveobuhvatni paket pomoći za Ukrajinu višestruko je povećan. Hrvatska od njegove uspostave nijednom nije donirala sredstva u taj paket pomoći. Iako Hrvatska već pruža značajnu bilateralnu pomoć Ukrajini, donacija u Sveobuhvatni paket pomoći ojačala bi poziciju te pridonijela dodatnoj vidljivosti Hrvatske unutar NATO-a kao članice koja i kroz NATO-ovu platformu daje snažnu podršku Ukrajini – rekao je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Sveobuhvatni paket pomoći NATO-a za Ukrajinu mehanizam je za praktičnu i neubojitu pomoć Ukrajini i funkcionira putem donacija članica NATO-a i partnerskih država.
Vlada je raspisala izbore za članove vijeća nacionalnih manjina za 7. svibnja
Za 7. svibnja Vlada je raspisala izbore za članove vijeća nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te za predstavnike nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Donesena je i Odluka o pokretanju postupka pregovora o sklapanju izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike te je Vlada imenovala i svoj pregovarački odbor, kao i odluku o pokretanju postupka pregovora o sklapanju izmjena i dopuna Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i imenovala svoj pregovarački odbor. Na čelu oba odbora je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.
Vlada je prihvatila i Nacrt javnog poziva za predlaganje kandidata za tri člana Vijeća za elektroničke medije zbog skorog isteka mandata. Vijeće ima sedam članova, a predsjednika i članove imenuje i razrješuje dužnosti Sabor na prijedlog Vlade.
(Hina/Vlada)