Krajem svibnja Grad Virovitica potpisao je ugovor s izvođačem radova i stručnim nadzorom za izgradnju sedam solarnih elektrana u okviru projekta “Solar Roofs for Green Virovitica”. Projekt je to vrijedan 735.000 eura, uz stopu sufinanciranja od 85 posto, nositelji su mu Grad Virovitica, tvrtka Virkom i Opća bolnica Virovitica, a pripremila ga je i prijavila Regionalna energetska agencija Sjever, koja je i partner na projektu. Uz Opću bolnicu Virovitica, Dječji vrtić “Cvrčak”, Dvorac Pejačević i Palaču Pejačević, solarnu elektranu snage 194 kW dobiva i Virkom. O toj investiciji, planiranim uštedama, rezultatima projekta aglomeracije koji je završen prije godinu dana i drugim temama razgovarali smo s direktorom Damirom Marenićem.

Što konkretno nova solarna elektrana znači za Virkom i kada očekujete završetak radova?

Znači nam velike uštede na računima za električnu energiju. Godišnje nam se cijena električne energije kretala oko 1,7 milijuna kuna (oko 225.000 eura), no prošle godine zbog energetske krize na svjetskoj razini računi su nam se samo na mjesečnoj razini znali kretati od 750.000 kuna (100.000 eura) do preko milijun kuna. Vlada je, srećom, uvela mjere o subvencioniranju cijene električne energije, zahvaljujući kojima, poput drugih poduzeća, možemo normalno funkcionirati. Aktualne mjere vrijede do listopada ove godine. Kod potpisivanja ugovora smo izrazili želju da radovi počnu odmah i da se izvedu i prije ugovorenih rokova, budući da nam je svaki sunčani dan bitan. Računam da će radovi do jeseni biti dovršeni, kako bi se krenulo u preuzimanje, kada bi se uključio i HEP, s ugradnjom dvosmjernog brojila.

Gdje ćete postaviti solarnu elektranu i hoće li biti dovoljna za pokriće proizvodnje električne energije za cijeli Virkom?

Solarna elektrana dolazi na naše vodocrpilište Bikanu, gdje trošimo oko 30 posto ukupne električne energije Virkoma, tako da ona sama neće pokriti sve naše potrebe. Imamo i druga velika trošila: uređaj za pročišćavanje otpadnih voda kod bivše tvornice šećera te uređaj u Suhopolju. Ujedno, na sustavu odvodnje imamo više od 70 malih crpnih stanica, snage 10 do 20 kW, no, nažalost, na tim pozicijama ne možemo izvesti dostatne elektrane. Zato smo kao grupacija vodovoda napravili inicijativu da nam bude dopušteno i na drugim pozicijama proizvoditi električnu energiju. Pripremamo zato dokumentaciju za pročistač u Virovitici i uređaj u Suhopolju budući da se po postojećim zakonima energija mora iskoristiti na onoj lokaciji na kojoj je i proizvedena. Na te dvije lokacije to će biti moguće.

Veliki infrastrukturni projekt aglomeracije Virovitica, koji je uključio i pročistač otpadnih voda te investicije koje su trebale pomoći obrani od poplava na našem području – što pokazuju rezultati, godinu dana nakon završetka projekta?

Prvi radovi su počeli 2016. godine, a projektom nije samo izgrađen uređaj za pročišćavanje voda, već je napravljena određena rekonstrukcija i poboljšanje u cijelom sustavu vodoopskrbe i odvodnje. Budući da se naš grad neprestano širi i razvija, a postojeći sustav znao je biti opterećen uslijed velikih oborina, projektom se išlo i na gradnju kolektora kako bi spriječili poplave, odnosno izlijevanje vode iz kanalizacijskog sustava.

Jedan od bitnih kolektora je građen paralelno s prugom između Gajeve i Vinkovačke ulice. Prijašnjih godina sva voda iz Golog Brda, Sv. Đurđa, Podgorja i Milanovca išla je kroz sam centar Virovitice. Sada smo je zaustavili prije samog ulaska u centar zahvaljujući retencijskom bazenu kod Kauflanda koji akumulira određenu količinu vode koja bi zapunila sustav ili se izlila u gradu. Uspjeli smo tako riješiti i dio brdskih naselja na kojima je izgrađena kanalizacijska mreža i kolektori. Aglomeracija Virovitica podnosi širenje i mimo grada, pa smo u projekt uključili i naselja Špišić Bukovicu i Brezik. Iz programa ruralnog razvoja izgradili smo sustav odvodnje Lozan, te u drugom projektu pripremili odvodnju naselja Vukosavljevica, koja se također spaja na UPOV Virovitica.

Poboljšanje sustava trebalo bi pomoći i u smanjenju gubitaka u mreži. Kako rješavate taj problem i što govori iskustvo o potrošnji vode u ljetnim mjesecima?

Gledali smo unaprijediti vodoopskrbni sustav grada. U svrhu smanjenja gubitaka podijelili smo ga u tzv. DMA zone. Imamo ih 13 u gradu, u svakoj je mjerno-regulacijsko okno u koje ugrađujemo mjerne instrumente s osnovnom namjenom sniziti nepotrebne tlakove u mreži. Na taj način smo regulirali tlakove (ako se smanji tlak za 50 posto, gubitak vode se smanji za 90 posto!), pa danas možemo mjeriti i protok vode, ali i pratiti i znati strukturu potrošača u svakoj zoni. Uređajem za mjerenjem šumova pokušavamo naći kvar i tako spriječiti najveće gubitke u mreži. Digitalizacija sustava omogućila nam je, dakle, da možemo prepoznati dosad nepoznata puknuća i odmah na njih reagirati. Svaka kap vode nam je bitna.

(www.icv.hr, mlo)