Svinjogojski sektor zasigurno je jedan od najviše pogođenih i najugroženijih u Hrvatskoj. Prvo pandemija koronavirusa, zatim skok cijena uslijed rata u Ukrajini, a potom i 22 slučaja afričke svinjske kuge na gospodarstvima na području Vukovarsko-srijemske županije. Ujedno, po prvi put zabilježena je zaraza ovom bolešću kod divlje svinje.   

Gomilanje je to problema s kojim se svinjogojci muče već godinama. Podaci govore da se svinjogojska proizvodnja smanjila ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim zemljama Europske Unije, poput Danske, Njemačke i Nizozemske. Prema podacima Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske u Europi se broj krmača smanjio za 4,6 posto u odnosu na 2021. godinu, dok je broj zaklanih svinja smanjen za 9 posto. U Hrvatskoj je broj zaklanih svinja manji za 5,5 posto. Trend pada broja svinjskih grla u Hrvatskoj prošle je godine iznosio 931.000, dok je ta brojka 2021. godine bila 972.000 grla. Rast broja grla trajao je od 2019. godine pa je 2020. godina s 1.033.000 grla bila posljednja koja je bilježila rast.

Prema riječima struke, do smanjenja uzgoja svinja došlo je, između ostalog, zbog enormnih cijena stočne hrane i repromaterijala za proizvodnju stočne hrane te, kao posljedice rata u Ukrajini, rasta energenata, struje, plina i nafte koji se koriste u proizvodnji stočne hrane i uzgoju svinja. 

MOTIVIRATI PROIZVOĐAČE DA OSTANU

Potvrđuju to i proizvođači s naše županije. Predsjednica Udruge uzgajivača svinja VPŽ Mirjana Bilović kaže kako je stanje iz godine u godinu sve teže.

-Poskupljuje nam hrana za svinje, kao i proizvodnja žitarica koje koristimo za ishranu naših životinja. Što se tiče broja životinja na našem području, teško je ustvrditi realan broj u proizvodnji. Situacija se danomice mijenja, a dio ljudi ne prijavljuje da uzgajaju svinje. Mladi ljudi nemaju volje za taj posao i traže druge oblike zarade, a starijima je sve teže održati svoja gospodarstva. Ima nešto mlađih obitelji koji nastavljaju uzgoj svinja uz svoje roditelje, no njih bi trebalo na neki način potaknuti, pomoći im da opstanu u svinjogojstvu – upozorila je Mirjana Bilović.

Visoke cijene proizvodnje znače i premalu zaradu za uzgajivače, a uz konkretan uzgoj, imaju pune ruke posla i s papirologijom, ali i pravilnicima koje moraju proučavati.  Podsjeća kako je nekada gotovo svako domaćinstvo na selu imalo životinje za svoje potrebe i za uzdržavanje svojih obitelji. Nisu bili opterećeni papirologijom, životinje je bilo moguće prodavati na sajmovima.

Danas se situacija drastično promijenila i svima je sve teže, osobito ovih dana, u kontekstu aktualne afričke svinjske kuge.

-Ta kuga bi nam mogla donijeti nove velike probleme. Radi se o neizlječivoj bolesti koja rezultira uginućem svinja. Ujedno, svaka zaražena životinja se mora i eutanizirati. Trenutno je kuga pogodila Vukovarsko-srijemsku županiju koja je veliki proizvođač svinja. Samim time moguće je da će cijena svinjetine dodatno porasti, no isto tako postoji i mogućnost pada cijene. Sve ovisi o širenju bolesti, jer ako se bolest bude širila dalje, nastat će problem nedostatka svinjetine, budući da je zbog bolesti zabranjeno premještanje svinja u zaraženim područjima – ističe Bilović. Kaže kako vjeruje da bi na jesen trebao doći novi pravilnik o klanju za vlastite potrebe, koji uzgajivači čekaju.

Na upit o nedavnom sastanku stočarskog Saveza s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković, predsjednica županijske Udruge uzgajivača svinja kaže kako su u najavi nove obveze i pravila za uzgajivače, ali da to nije razlog za odustajanje od uzgoja.   

-Nadam se da ljudi neće odustati od uzgoja svinja. Moje je mišljenje da bismo trebali i proširiti, odnosno povećati uzgoj. Razlog je i više nego opravdan;  domaće meso će biti traženo, a mi smo u stanju proizvesti kvalitetno meso koje bi trebalo biti posebno označeno. To bi nas trebalo voditi kao poticaj za budućnost u ovom našem sektoru – zaključuje Bilović.

ŠTO KADA SE OTKRIJE AFRIČKA SVINJSKA KUGA (AFK)?

U slučaju da se na gospodarstvu uoči jedna ili više svinja za koje se sumnja da su zaražene virusom afričke svinjske kuge, državni veterinarski inspektor mora odmah provesti službeno ispitivanje kako bi se potvrdila ili isključila pojava navedene bolesti.  

Ako Uprava smatra da se pojava afričke svinjske kuge na gospodarstvu ne može isključiti, državni veterinarski inspektor odmah mora staviti gospodarstvo pod službeni nadzor i narediti prebrojavanje i popis svih svinja različitih kategorija na gospodarstvu koje pokazuju znakove bolesti, uginule ili sumnjive da su zaražene. Popis se mora ažurirati kako bi se evidentirale novo-oprašene i novo-uginule svinje tijekom razdoblja sumnje. Ovi se podaci na zahtjev moraju pokazati i mogu se provjeriti prilikom svakog nadzora. Svinje se moraju na gospodarstvu zatvoriti u objekt u kojem žive ili na neko drugo mjesto gdje se mogu zatvoriti i izolirati, što znači da niti jedna svinja ne smije ući na gospodarstvo niti ga napustiti. Isto tako, nijedna lešina svinje ne smije biti iznesena s gospodarstva bez odobrenja državnog veterinarskog inspektora.

Foto: poljoprivreda.gov.hr

S gospodarstva se ne smiju iznositi ni meso, proizvodi od mesa svinja, sjeme, jajne stanice ili embriji svinja, hrana za životinje, oprema, materijali ili otpad kojima bi se mogla prenijeti afrička svinjska kuga, bez odobrenja državnog veterinarskog inspektora. Kretanje osoba i vozila na i s gospodarstva mora pismeno odobriti državni veterinarski inspektor, a na ulazima i izlazima iz objekata u kojima su smještene svinje, te na ulazima i izlazima s gospodarstva moraju se koristiti odgovarajući načini dezinfekcije.

Osim usmrćivanja svinja na zaraženim gospodarstvima,  određuju se zaražene i ugrožene zone te rizične zone ovisno o epidemiološkoj situaciji, u kojima se uspostavljaju vrlo rigorozne mjere poput zabrane kretanja ljudi u zaraženu zonu u slučaju pojave bolesti u divljih svinja, zabrane prometa životinja i proizvoda životinjskog podrijetla, naređuju se vrlo stroge biosigurnosne mjere, čišćenje i dezinfekcija vozila, opreme, pribora i dr. (www.icv.hr, bs)