OPG Suhanek iz Dugog Sela Lukačkog jedan je od uzgajivača kupusa: Otkrili su nam male tajne velikih majstora

Kupus ili kao što ga neki nazivaju zelje, zasigurno je jedna od najzastupljenijih povrtnica na našim stolovima. Jede se svjež ili ukiseljeni preko cijele godine, bilo da se priprema za salatu ili prilog glavnom jelu, bilo da se koristi u varivima zajedno s krumpirom, grahom ili mljevenim mesom.

U ovo hladnije doba kiseli kupus je radi svojih svojstava neizostavna namirnica, jer hranjiv je, dobar je za crijeva, jača imunološki sustav, dobar je izvor vlakana, a utječe i na smanjenje stresa. I neki naši tradicionalni običaji zimi usko su vezani za kupus, pa je tako “kupus na podvarak” tijekom vinskih blagdana i svinjokolje normalna stvar, a o sarmi da i ne govorimo. Upravo je sve to i jedan od glavnih razloga da naša domaćinstva u svojim vrtovima obavezno imaju i kupusnjače, a isto tako i naši povrtlari kupusnjačama, posebice kupusu, daju značajno mjesto.

Jedan od njih je i OPG Suhanek iz Dugog Sela Lukačkog kojeg čine otac Josip te sinovi Stanislav, Ivan i Stjepan, a s kojim smo razgovarali upravo o kupusu, biljci koja je uglavnom pobrana, ali ponegdje se još bere ispod snježnog pokrivača.

IMG 95213c35ac97e3c8369d18bcc3c5fdb5 V Custom

– Kupus je vrlo otporna biljka i dobro rodi. Više mu odgovaraju niže temperature zraka, a snježni pokrivač mu dobro dođe kao dodatna zaštita- rekao nam je Stjepan koji zajedno sa svojom obitelji uzgaja jabuke na oko pet hektara, breskve i nektarine na otprilike jedan hektar, posjeduju i oko hektar plastenika, a kupusnjače svake godine sade između 10 do 15 hektara površine.

– Radi se o bijelom i crvenom kupusu, mladom kupusu za salatu, kupusu “Varaždinac” za kiseljenje, te nešto cvjetače, kelja i brokule. Prinosi kupusnjača su nam oko 20 tona po jutru površine, a velika većina otpada upravo na kupus kojeg sadimo uglavnom na otvorenom prostoru, osim mladog bijelog kupusa koji je pod plastenicima. Zemljište nam je na području Dugog Sela Lukačkog, a tamo nam je i glavna baza OPG-a- dao nam je glavne smjernice Stjepan koji nam je potom i pojasnio koliko je kupus zahtjevna biljka i koji su najčešći problemi.

– Najveći neprijatelj kupusnjačama, samim time i nama koji ih uzgajamo, je nametnik “kupusni buhač” koji postaje aktivan čim se temperatura zraka digne iznad 10 Celzijevih stupnjeva. Osim njega, tu je i “kupusni bijeli leptir” ili kako ga u narodu zovu “kupusar” te “sovice pozemljuše” koje napadaju korijen biljke. Što se vremenskih prilika tiče, kupus ne podnosi visoke temperature, one koje prelaze 28 stupnjeva. Da bi imali kvalitetan kupus, kao uostalom i druge vrste kupusnjača, potrebno je uredno tretiranje preporučenim zaštitnim sredstvima, naravno uz prethodni odabir zemljišta, obradu zemlje i sve drugo što je potrebno. Najranije sorte, one koje su pod plastenikom, sade se od počeka veljače, berba je oko travnja, a ostale (vanjske) vrste u ožujku, a berba je u lipnju. Vegetacija kupusa za kiseljenje, koji se prodaje u kasnu jesen ili zimu, završava u listopadu, a pošto u uvjetima ispod 13 stupnjeva ta biljka ne vegetira i “stoji”, slobodno se može brati i sredinom prosinca, odnosno sad- objasnio nam je Stjepan koji ima vrlo kvalitetne kupusnjače koje plasira uglavnom na virovitičko tržište, ali i van naše županije.

IMG 95a90be2034dfbc4af895ebc0a1f4917 V Custom

– Virovitica i bivša općina Virovitica se može podičiti time da ima najviše otkupnih centara u Hrvatskoj, dakle niste ograničeni na jednog ili dva otkupljivača. Naš kupus se stoga najčešće može kupiti u trgovačkim centrima, na tržnicama u Virovitici i Daruvaru, a tko želi može ga kupiti i na kućnom pragu, odnosno kod nas u Dugom Selu Lukačkom- rekao nam je Stjepan koji nam je na kraju razgovora rekao i o isplativosti sadnje kupusnjača.

– U zadnje tri godine otkupne cijene su odlične. Naime, od 1990. do 2020. otkupna cijena je bila od 1 do 2 kune po kilogramu, dok unazad tri godine ona iznosi 3 kune, ili 40 centi po kilogramu čime smo zadovoljni. Naravno da bi svi uvjeti bili zadovoljeni potrebno je već spomenuto pravilno tretiranje, ali i radna snaga koja se u nas pokazala kao jedan od najvažnijh faktora za opstanak poljoprivredne proizvodnje. Mi s time nemamo problema jer svi smo u obitelji oko toga angažirani, a imamo i zaposlenih nekoliko radnika. Da nemamo zadovoljen taj važan faktor, zasigurno se ne bi mogli baviti ovim poslom- zaključio je naš razgovor Stjepan Suhanek.

(www.icv.hr, bs)

PROMO

Povezane vijesti

Skip to content