Dogodilo se na današnji dan – 27.1.

Thomas Alva Edison dobio patent na žarulju sa žarnom niti
Kraj devetnaestog stoljeća bio je razdoblje prilično velikog napretka znanosti, a uobičajene dnevne stvari na koje smo navikli prijavljivane su u patentne urede gotovo svakodnevno. Tako je na današnji dan Thomas Alva Edison dobio patent na žarulju sa žarnom niti, stvarčicu koja se do današnjeg dana nije značajno promijenila.

1945. – Oslobođen logor Auschwitz
Na današnji dan 1945. godine obilježava se Međunarodni dan sjećanja na Holokaust jer je tog dana sovjetska Crvena armija oslobodila zatočenike logora Auschwitz. Nekoliko je mjeseci prije toga Heinrich Himmler, kako su se sovjeti približavali, naredio uništenje krematorija u kojima su spaljivana trupla. Plinske komore također su uništene i to u siječnju 1945., uoči samog dolaska Crvene armije. Nijemci su prisilili 60,000 zatočenika da napuste Auschwitz i marširajući se presele u logor Loslau (tzv. Marševi smrti). U Auschwitzu je ostalo samo 7,500 ljudi koji su bili bolesni ili preslabi za hodanje. Njih je Crvena armija oslobodila na današnji dan. Oko 20,000 zatočenika iz Auschwitza uspjelo je doći do logora Begen-Belsen gdje su ih oslobodili Britanci u travnju 1945. godine.

1951. – U pustinji Nevade započela testiranja nuklearnih bombi
Američke zračne snage počele su 1951. godine testiranja nuklearnih bombi na američkom teritoriju, u pustinji Nevade, pokušavajući zapravo shvatiti što su to proizveli i kakve učinke ima. Posljedice ovih testiranja i dalje su nepoznate, jer je velik broj vojnika ubijen ili teško ozračen tijekom prvih testiranja.

1967. – Stravična smrt trojice astronauta u Apollu 1
Program Apollo bio je američki projekt slanja ljudi na Mjesec. Apollo 1 trebao je biti prvi let iz tog programa s ljudskom posadom. Međutim na zemaljskom testiranju svemirskog modula došlo je do požara u kabini i sva trojica astronauta (Virgil “Gus” Grissom, Edward H. White i Roger B. Chaffee) 1967. godine izgorjela su zatvorena u skučenom modulu. Zbog te nesreće slanje ljudi u Apollo misije odgođeno je za čak 20 mjeseci. Inače Virgil “Gus” Grissom, zapovjednik Apolla 1, bio je i ostao jedan od najslavnijih astronauta u povijesti (bio je drugi Amerikanac u scemiru, nakon Alana Sheparda, a prije Johna Glenna).
Crvena Armija spasila Lenjingrad

1756. – Rođen Wolfgang Amadeus Mozart
1756. godine rođen je Wolfgang Amadeus Mozart, austrijski skladatelj. Mozart je svakako jedan od nagenijalnijih umjetnika koji je ikada živio, a pritom naravno mislimo na područje glazbe gdje nas je sve zadužio svojim nevjerojatnim skladbama koje se i dalje slušaju i naravno cijene. To čudo od djeteta kako su ga mnogi nazivali već je s tri godine počeo skladati jednostavnije pjsemice, a s pet je godina održavao koncerte. Mozart je već s pet godina ima svoj prvi javni nastup u Salzburgu kada je uspio osvojiti i najveće skeptike koji su ipak s velikom dozom sumnjičavosti pogledavali prema ovom čudu od djeteta, koji je zamislite usudio zasvirati pred svim tim glazbenim mogulima tadašnjeg doba. U pratnji svoje sestre i oca odradio je još jedan koncert gdje je porastao broj poklonika, a vrlo brzo se vraća u Beč u pratnji svoje obitelji, kako bi svirao za najutjecajnije ljude tog grada. Naravno da je bilo pitanje vremena kada će zasvirati za carsku obitelj, a to se i dogodilo u listopadu 1762. godine kada je čak dvaput svirao za caricu Mariju Tereziju koja je jednostavno bila oduševljenja. Za razliku od njegovog sjajnog početka krenuo je malo teži period kad se kao mladić pokušavao izboriti za mjesto dvorskog skladatelja i kada je putovao u pratnji svoje majke. U vrijeme nedaća u Beču upoznaje Josepha Haydna koji će uvelike utjecati na stvaralački rad ovog genijalca. Nakon smrti majke nastavio je sa skladanjem, a danas možemo nabrojati neka od njegovih djela koja i dalje izazivaju poseban osjećaj kad ih se čuje. To si 25. simfonija, Koncert za klavir i orkestar br. 24, Otmica iz Saraja, Figarov pir, Don Giovanni, Krunidbena misa u C-duru, Čarobna frula, 39. simfonija, 40. simfonija, 42. simfonija i mnoge druge. Umro je u Beču 5. prosinca 1791. godine.

(www.icv.hr)

 

PROMO

Povezane vijesti

Skip to content