Donosimo kratki rezime 2022. godine gledan očima meteorologa. Na području Virovitičko-podravske županije godina je bila i više nego specifična, i to ne samo po pitanju meteorologije i klimatologije.
Početak 2022. godine obilježile su ponegdje rekordne temperature vrijednosti, već na ispraćaju Stare i ulasku u Novu godinu. Na samom početku godine Knin s 21,1°C i Zavižan s 12,6°C tijekom upisali su nove najviše temperature zraka za siječanj od početka službenih mjerenja. Dan nakon i Dubrovnik je upisao najtopliji dan za siječanj od početka službenih mjerenja s 19,3°C. Virovitica se 5. siječnja probudila uz “proljetnih” 14°C, Slatina 14,4°C i Bilogora s 12,2°C. Tijekom dana smo se grijali na 17,7°C, Bilogora na 16°C i Slatina na 18,8°C. Tek je u drugoj dekadi mjeseca snijeg bio u planu u nizinama, ali skromno.
Krajem mjeseca, 24. siječnja Virovitica se budila uz -9°C. Velike temperaturne oscilacije na kraju su siječanj svrstale pod temperaturno “normalan” i ponešto sušniji mjesec zbog manjka oborine.
Veljača je već donijela probleme oko alergena. Zahvaljujući iznadprosječno visokim temperaturama zraka. Alergeni johe, ali i lijeske pojavili su se dva do tri tjedna ranije nego inače. Kraj veljače obilježio je kratkotrajan “napad” zime i nova pošiljka snijega.
Krajem veljače smo mjerili skromnih 4 cm snijega na području Virovitice uz kratkotrajnu zimsku bajku. Iznadprosječno visoke temperature zraka veljaču se svrstale u kategoriju “toplija”, po pitanju oborina mjesec je bio “normalan”.
Ožujak “luđak” izmjenjivao je toplije i hladnije periode. 12. ožujka Slatina se budila na -8,6°C, Virovitica -8°C i Bilogora -4,9°C.
24. ožujka Virovitica se u najtoplijem dijelu dana grijala na 19,9°C, Slatina 19,5°C i Bilogora 19,4°C. Iznadprosječna toplina odužila se do kraja mjeseca, što je pridonijelo daljnjem ubrzanom buđenju vegetacije. Osjetno hladnija prva, ali i druga dekada mjeseca, bez obzira na topliji kraj mjeseca, ožujak je svrstan u temperaturama zraka „normalan“ mjesec. Nastavio se i manjak oborina pa je ožujak okarakteriziran kao “ekstremno sušan”. Ponegdje je palo manje od 5 mm oborine tijekom cijelog mjeseca. Ipak tijekom 2012. godine s 2,6 mm oborine, imali smo najsušniji ožujak od službenih početaka mjerenja na području Virovitice.
Travanj nas je kratkotrajno vratio u zimu. Pao je snijeg na Jankovcu te višim predjelima Papuka, ponegdje i više od 15 cm, kao i mraz u nižim predjelima. Rana vegetacija platila je svoj danak, na što smo navikli posljednjih godina. 9. travnja smo imali i prve izraženije atmosferske razvoje, više nalik ljetnim. Udari vjetra od 67 km/h , sitna tuča te pad temperature zraka u satu za 13°C, sa 19,4°C na 5,9°C. Travanj je kao i ožujak pokazao više zimska nego proljetna obilježja. Temperaturno gledajući travanj smo okarakterizirali kao “normalan” ili hladniji. Oborinski aktivniji mjesec svrstali smo u kategoriju “kišnog” nakon ekstremno sušnog ožujka. Svaka kap kiše dobro je došla vegetaciji koja se ubrzano budila.
Prve ugodno tople dane imali smo u svibnju. Topli dani su dani kada je temperatura zraka tijekom 24 sata barem jednom jednaka ili veća od 25°C. Gledajući višegodišnji klimatološki prosjek 1971. – 2000. topli dani se tijekom svibnja javljaju oko 8 puta na području Virovitice.
Mjesec svibanj obilježile su iznadprosječno visoke temperature zraka. Prvi vrući dan imali smo 12. svibnja kada smo na području Virovitice u najtoplijem dijelu dana mjerili 30,5°C, Bilogore 30,8°C i Slatine 31,1°C. Vrući dani u svibnju nisu česta pojava. Riječ je o danima kada je temperatura zraka barem jednom tijekom 24 sata jednaka ili viša od 30°C. Gledajući višegodišnji klimatološki prosjek 1971.- 2000. godine vrući dani se tijekom svibnja javljaju 0.5 puta na području Virovitice. Povremene oborine mjesec su svrstale u kategoriju „normalan“. Svaka kap kiše dobro je došla predpočetak ljetne sezone koja je polako kucala na vrata.
Lipanj nam je već na početku dao naslutiti kakvo će nam biti ljeto 2022. godine.
Prvi toplinski val na pomolu bio ju u drugoj dekadi mjeseca. Suša te iznadprosječna toplina uz naglo zagrijavanje mora, rijeka i jezera. Iznadprosječno visoke temperature zraka obilježile su mjesec, koji smo svrstali u kategoriju “ekstremno toplo”. Ponegdje je lipanj bio i najtopliji mjesec od službenih početaka mjerenja. Po pitanju oborina mjesec je okarakteriziran kao normalan ili sušniji. Sustavi za navodnjavanje dobro su došli.
Srpanj nastavlja vrućinom, ali i novim toplinskim valom.
18. srpnja Virovitica je u najtoplijem dijelu dana mjerila 38°C. Za dlaku smo izjednačili ili upisali novi temperaturni rekord za srpanj na području Virovitice. 18. srpnja 2007. godine mjerili smo 38.3°C.
Ipak Bilogora je oborila stari temperaturni rekord i upisala novi. 38,5°C mjerili smo 18. srpnja 2022. godine, a stari rekord od 38°C mjeren je 18. srpnja 2007. godine.
Slatina se također “pržila” na 38,5°C. Nastavak iznadprosječne topline na kakvu smo navikli tijekom lipnja i srpanj je stavio u kategoriju “vrlo ili ekstremno toplog” mjeseca. I dalje se nastavio deficit oborina. Pa smo mjesec okarakterizirali kao “sušniji”. Vodostaji rijeka ponegdje su bili rekordno niski. Vodostaj Drave sve niži.
Kolovoz je kratkotrajno otpuhao vrućinu iz srpnja. Kiše na vidiku nakon suše.
Buđenje gljiva, na radost gljivara krajem mjeseca. Topliji kolovoz, ali i sušniji ako ćemo gledati veći dio Virovitičko-podravske županije. Vodostaj Drave nikad niži. 17. kolovoza vodostaj Drave kod Terezinog Polja iznosio je -363 centimetara.
Rujan, kako to i biva, polako je pokazivao znakove jesenskog vremena.
15. rujna jako nevrijeme praćeno obilnom kišom, jakim vjetrom i tučom zahvatilo je područje Čazme, ali i Virovitičko-podravske županije osobito istok i jug. Vjetar je napravio veliku materijalnu štetu. Slatina je dobila 65 mm, Virovitica 46 mm i Bilogora 41.9 mm oborine.
Od 14. do 18. rujna na području Slatine palo je 127 mm, Virovitice 104 mm i Bilogore 76,5 mm oborine. U drugoj polovici mjeseca uživali smo u ljepšim i toplijim danima. Temperaturama zraka prosječan, po pitanju oborina vrlo ili ekstremno kišan rujan. Suha zemlja je jedva čekala spasonosnu kišu.
Listopad i rujan su zamijenili redoslijed u 2022. godini. Nakon oborinama “aktivnijeg” rujna, listopad je obilježilo sušno ili vrlo sušno vrijeme. Temperature zraka su tijekom listopada više odgovarale rujnu nego listopadu. Pa smo mjesec okarakterizirali kao vrlo i ekstremno topao.
Studeni bez studeni. Početak studenog obilježile su ponegdje i rekordne temperature zraka. Karlovac s 26,6°C, Ploče s 27°C upisale su nove temperature maksimume za studeni od službenih početaka mjerenja. Tek sredinom mjeseca prve snježne pahuljice u višim predjelima Papuka te na Jankovcu. Mraz je u većem dijelu Virovitičko-podravske županije izostao. Iznadprosječno topao, po pitanju oborina prosječan ili oborinski “aktivniji” studeni je iza nas.
Prosinac su na samom početku obilježile obilne oborine. Od petka do nedjelje (09. do 11. prosinca) na području Virovitice palo je 70 mm, Bilogore 65,1 mm i Slatine 52 mm oborine. Višegodišnji prosjek oborina tijekom prosinca na području Virovitice je 69,8 mm.
Prvi snijeg pao je u noći sa subote na nedjelju (10. na 11. prosinac). Skromnih 3 cm na Bilogori, te desetak na Papuku. Virovitica službeno nije imala snježni pokrivač, već onaj u tragovima. Prvi službeni minus imali smo 12. prosinca kada se Virovitica probudila na -1°C.
Nastavak mjeseca obilježila je iznadprosječna toplina. Osobito pred Badnjak i Božić. Tijekom Badnjaka smo se budili uz 11°C, danju do 13°C. Dominacija izraženog jugozapadnog strujanja. Do kraja prosinca vremenski uvjeti više su imali proljetna nego zimska obilježja. Ispraćaj Stare i ulazak u Novu godinu obilježile su iznadprosječno visoke temperature zraka na koje smo naviknuli ovog prosinca. Kako smo zakoračili u 2022. godinu, tako smo je i ispratili uz iznadprosječno visoke temperature. Nadajmo se da će 2023. godina biti ‘normalnija’, sa što manje ekstrema i elementarnih nepogoda.
(www.icv.hr, kp)