Radna skupina Europske komisije koja preispituje Uredbu o ekodizajnu kojom je u EU od 2015. zabranjena ugradnja turboplinskih bojlera, prihvatila je prijedlog hrvatskog Ministarstva gospodarstva da se sporni bojleri izuzmu iz primjene Uredbe, piše vecernji.hr.
Hrvatski prijedlog tako je uvršten u dokument prijedloga izmjene Uredbe, a sljedeći sastanak radne skupine bit će održan u Bruxellesu krajem ovog tjedna i na njemu će sudjelovati i hrvatski predstavnici. Hrvatska se zalaže za izuzeće turbobojlera jer bi njihova zamjena kondenzacijskim značila veliki financijski udar za građane.
Naime, građani koji imaju te bojlere kad se oni pokvare mogu kupiti samo kondenzacijski. No to onda zahtijeva sanaciju postojećih dimnjaka i zamjenu svih bojlera na dimovodnoj vertikali. A to znači da ako se samo jednom stanaru pokvari turbobojler, onda bi svi njegovi susjedi u zgradi morali kupiti kondenzacijske bojlere iako su im njihovi “stari” bojleri još uvijek ispravni.
Dubravko Duvančić iz Udruženja opskrbljivača i distributera plinom HGK i rukovoditelj Službe tehničke podrške Gradske plinare Zagreb kaže da u Hrvatskoj ima 75.000 turbobojlera spojenih na LAF dimnjake te da su oni ugrađivani od 2000. do 2015. On ističe da je trošak sanacije dimnjaka i ugradnje novog kondenzacijskog bojlera po jednom stanu između 15.000 i 20.000 kuna.
Udruženje opskrbljivača i distributera plinom u svom prijedlogu izmjene Uredbe predlaže da se i dalje dopusti prodaja turbobojlera i to isključivo kao zamjena postojećih, istih takvih dok bi njihova ugradnja u novim stanovima bila zabranjena. Naime, to je već Uredbom omogućeno za atmosferske bojlere koji su spojeni na zajedničke dimnjake u stambenim zgradama.
Procjenjuje se da je tih atmosferskih bojlera u EU oko pet milijuna i upravo zbog prevelikih troškova ugradnje kondenzacijskih bojlera umjesto njih, oni su izuzeti iz Uredbe. A osim Hrvatske problem s turbobojlerima Radnoj je skupini EK prijavila i Njemačka, u kojoj je 300.000 takvih bojlera spojeno na LAF dimnjake. No još je nepoznato koliko je turbobojlera u drugim članicama EU. Duvančić pak vjeruje da će se Hrvatska uspjeti izboriti za izuzeće jer su se, među ostalim, i Nijemci uključili u cijelu priču.
– Ušteda na energiji i zaštiti okoliša zamjenom klasičnih turbobojlera kondenzacijskim vrlo je mala u odnosu na trošak zamjene i sanacije dimnjaka. Mi, kao struka napravili smo sve što smo mogli, sad je sve na politici – objašnjava Duvančić dodajući da je radna skupina problem turbobojlera shvatila vrlo ozbiljno. Nakon radne skupine prijedlog izmjene Uredbe ide u Europski parlament. U Ministarstvu gospodarstva kažu da je još uvijek u tijeku izrada Studije o preispitivanju Uredbe o ekodizajnu te da je njezina izrada započela u lipnju 2017., a očekuje se da će završiti 2019. godine. U studiji je, navode, EK uvrstio dijelove dokumenta Komentari i zapažanja na provedbu Uredbe koji je izradilo Ministarstvo.
– U navedenom dokumentu detaljno smo opisali probleme građana, odnosno vlasnika stanova s ugrađenim turbobojlerima u višestambenim zgradama, izgrađenim na teritoriju RH u zadnjih 20-ak godina te smo predložili odgodu primjene navedene Uredbe u RH dok se ne iznađe model koji će omogućiti financijski prihvatljivi prelazak na kondenzacijsku tehnologiju – kažu u Ministarstvu.
Napominju i da prijelaz na kondenzacijsku tehnologiju podrazumijeva financijske troškove koji u ovom trenutku podnose građani. No postoji mogućnost i da se ugradnja kondenzacijskih bojlera i prilagodba dimnjaka subvencionira.
– Navedene troškove moguće je uključiti u program provedbe energetske učinkovitosti, ali Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta u RH ne sudjeluje u planiranju sredstava vezanih za provedbu politike energetske učinkovitosti, već to može pokrenuti nadležno tijelo za provedbu politike energetske učinkovitosti – poručuju iz Ministarstva. (vecernji.hr)