Na današnji dan: 17. siječnja

Međunarodno priznat Hrvatski olimpijski odbor
Na današnji dan 1992. predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) Juan Antonio Samaranch i četiri potpredsjednika, koristeći ovlasti što su ih dobili i ne čekajući plenarni sastanak, donijeli su odluku o priznanju Hrvatskoga olimpijskog odbora (HOO). Odluka se temeljila na načelu Olimpijske povelje koja propisuje da treba poduzeti sve kako bi se izbjeglo kažnjavanje sportaša zbog političkih razloga neovisnih o njihovoj volji. Tako je HOO postao članom olimpijske obitelji samo dva dana nakon što je Europska zajednica priznala samostalnu hrvatsku državu. Najvišem sportskom međunarodnom priznanju prethodio je složen, višesmjeran i višeznačan rad HOO-a. Odlukom od 17. siječnja 1992. hrvatski su sportaši stekli pravo sudjelovanja na XVI. zimskim olimpijskim igrama. Samo 23 dana nakon priznanja i primitka u olimpijsku zajednicu, počelo je i olimpijsko razdoblje hrvatskog sporta. U svečanom mimohodu u Albertvilleu bili su prvi naši reprezentativci olimpijci. U momčadi su bili klizači sestra i brat, Željka i Tomislav Čižmešija, skijaš alpinac Vedran Pavlek, skijaš trkač Siniša Vukonić, a vodila ih je dr. Sanda Dubravčić-Šimunjak, nekad poznata klizačica.

Okončano Avinjonsko sužanjstvo Katoličke crkve
Na današnji dan 1377. godine papa Grgur XI. vratio se iz Avignona u Rim okončavši tako 79-godišnji period u kojem su pape boravili u Avignonu (tzv. Avignonsko sužanjstvo). Premda je i Avignon bio suvereni papinski teritorij, ipak se taj period smatrao sužanjstvom, jer su tamo pape bili pod dominacijom francuskih kraljeva. Ukupno je sedam papa stanovalo u Avignonu tijekom tih 79 godina, od kojih je prvi (koji je i preselio sjedište papa tamo) bio Francuz Klement V. (rođen Raymond Bertrand de Got) – isti papa koji je naredio ukinuće templarskog viteškog reda, pod utjecajem francuskog kralja Filipa IV. Lijepog. Ne čudi da su sva ta sedmorica papa bili Francuzi. Nakon što se Grgur XI. uspio vratiti u Rim, došlo je do novih problema. Naime, on je sljedeće godine umro, a njegovog nasljednika pokušali su izabrati i Rim i Avignon. U Rimu je izabran legitimni papa Urban VI., a u Avignonu protupapa Klement VII., što je dovelo do tzv. Zapadnog raskola ili Zapadne šizme u katoličkoj crkvi. Dio Europe podržavao je papu u Rimu, a dio protupapu u Avignonu. Kasnije će se njima pridružiti i treći papa, u Pisi. Svi će se sukobi razriješiti tek dolaskom pape Martina V. (Odo Colonna), kojeg je priznavala čitava Katolička crkva.

Tri nuklearne bombe pale na Španjolsku
Na današnji dan 1966. godine dogodio se jedan od najopasnijih nuklearnih incidenata u svjetskoj povijesti. Naime, iz američkog bombardera B-52 “Stratosferska tvrđava” ispale su 4 nuklearne hidrogenske bombe snage 70 kilotona (svaka snage kao 5 bačenih na Hirošimu). Tri su pale na španjolsko tlo, pokraj gradića Palomaresa u južnoj Španjolskoj, a jedna je pala u Sredozemno more. Srećom, nijedna bomba nije proizvela nuklearnu eksploziju, ali kod dvije koje su pale na tlo aktivirao se eksploziv koji inače služi za detoniranje nuklearnog dijela. Taj je eksploziv raspršio radioaktivni plutonij po području od 200 hektara. Treća bomba koja je pala na tlo uspjela je ostati neoštećena, a četvrtu su iz mora izvadili nakon duge potrage od dva i pol mjeseca, također u neoštećenom stanju. Nesreća se dogodila kad se bombarder punio gorivom u zraku. Naime, na visini od 9,145 metara kad su avio-cisterna KC-135 i bombarder bili u kontaktu, avio-cisterna je eksplodirala, a uništila je i bombarder, iz kojega su zatim ispale navedene četiri bombe.

Patentiran wc kotlić
Na današnji dan 1861. godine patentiran je jedan zanimljiv izum kojeg svakodnevno koristimo – wc kotlić. Izumio ga je Thomas Crapper, a imao je zasebni tank s vodom i lanac za povlačenje. Iako kotlić nije izvorno njegovo otkriće, unaprijedio je sustav za pražnjenje spremnika što je u to vrijeme bio velik napredak.

Danci prodali Djevičanske otoke
Danci su 1917. godine Djevičanske Otoke prodali Amerikancima za 25 milijuna dolara u zlatu. Američki Djevičanski otoci, većim dijelom teritorija čine nacionalni park, a godišnje privuku oko dva milijuna posjetitelja.

Popaj se prvi puta pojavio u stripu “Thimble Theatre”
Popaj, simpatični mornar iz stripova i crtića kojem špinat daje ogromnu snagu, po prvi se puta pojavio upravo na današnji dan 1929. godine u stripu “Thimble Theatre”. Izmislio ga je Amerikanac Elzie Crisler Segar.

Izdan prvi album Led Zeppelina
Današnji dan u glazbenoj industriji važan je po prvom američkom albumu Led Zeppelina. Britanski rokeri prodali su preko 300 milijuna albuma diljem svijeta i srušili rekord Beatlesa po broju dijamantnih ploča.

Rođen Pedro Calderón de la Barca
1600. godine rođen je Pedro Calderón de la Barca, španjolski književnik. U mladosti se odlučio za vojničku karijeru, a 1651. godine zaredio se i neko vrijeme živio na dvoru kralja Filipa IV. kao kapelan. Isusovački đak i svjedok propadanja španjolske moći, Calderón je pjesnik epohe koja je živjela u obmanama slavne prošlosti, te mu nedostaje spontanost i vitalna snaga jednog Lope de Vege, ali je nadoknađuje poniranjem u psihu svojih junaka i majstorskom dramskom tehnikom. Njegove “Komedije” mogu se podijeliti na religiozne, filozofske i tragične. Calderón je napisao i oko 200 kazališnih komada, od kojih su 80 kratka crkvena prikazanja u jednom činu (autos sacramentales) koja su se izvodila pod vedrim nebom i u kojima obrađuje motive iz Starog i Novog zavjeta. Od svjetovnih su mu drama najpoznatije “Zalamejski sudac” i “Život je san”, koje se još i danas s uspjehom izvode.

Rođen boksač Muhammad Ali
Boksač Muhammad Ali rođen je na današnji dan 1942. godine kao Cassius Marcellus Clay u Louisvilleu u američkoj saveznoj državi Kentucky. Pri obraćenju na islam uzeo je ime Muhammad Ali. Zanimljivo je da je njegov mlađi brat Rudolph Valentino Clay (koji je kao musliman uzeo ime Rahman Ali) također bio profesionalni boksač. Sa 22 godine Cassius Clay je otkrio novinarima da je član pokreta Nacija islama (Nation of Islam). U to je vrijeme u Naciji islama bio i slavni Malcolm X koji je također utjecao na Claya. Tada je Clay promijenio ime u Muhammad Ali, premda svi mediji nisu odmah prihvatili novo ime. Nacija islama prilično je agresivno zastupala crnačku superiornost pred bijelcima, pa je Muhammad Ali postao kontroverzna figura. Tvrdio je da je bacio svoju zlatnu medalju s Olimpijskih igara u rijeku, nakon što su ga odbili ugostiti u jednom bjelačkom restoranu. Muhammad je kasnije prešao na sunitski islam, a 2005. prihvatio je sufizam. Mnogi su mediji proglasili Muhammada Alija najboljim sportašem 20. stoljeća.

(www.icv.hr, Foto:Wikipedija)