Na današnji dan: 23. siječnja

Počela putovanja braće Seljan
Poneseni knjigama o nepoznatim krajevima, dva su se brata 23. siječnja 1899. godine uputila u Trst, želeći prokrstariti svijetom. U Trstu su se ukrcali na brod koji je plovio u Afriku. Nakon mnogih nedaća stigli su u Abesiniju gdje ih je car Menelik Drugi imenovao povjerenicima u državnoj upravi. Braća Seljan istražuju područja Rudolfova i Stefanijina jezera, te obavljaju prva geomorfološka, klimatološka i etnografska istraživanja toga kraja. Nakon neuspjele antibritanske intervencije u Burskom ratu, braća Seljan vraćaju se u domovinu s bogatom etnografskom zbirkom.
No, bio je to samo kraći predah velikih putnika. Nakon godinu dana već pakiraju opremu i 1903. godine kreću u Južnu Ameriku. Ondje su organizirali nekoliko ekspedicija u nepoznata područja. Prvi su odredili položaj slapova Salto de Guayara, utvrdili su tok nekoliko južnoameričkih rijeka i prikupili važnu dokumentaciju o životu domorodačkih plemena. Braća Seljan istražuju i nalazišta kaučuka i zlata, te način njihove eksploatacije u nepristupačnim i negostoljubivim područjima. Njihova najvažnija zamisao, projekt spajanja Atlantskog i Tihog oceana kanalom koji se nadovezivao na rijeku Amazonu, nije se ostvarila. Taj smioni projekt, za koji su osnovali dioničko društvo American-Peruan corporation, ugasio se nakon iznenadne i nerazjašnjive smrti Mirka Seljana godine 1913. u bespućima Perua. Mlađi brat Stevo povukao se u Brazil, gdje se bavio eksploatacijom manganove rudače. Umro je u gradiću Ouro Preto 1936. godine. Bogata zbirka etnoloških predmeta, koju su braća Seljan prikupila u Africi i u Južnoj Americi, čuva se u zagrebačkom Etnološkom muzeju. Braća Seljan napisala su i objavila više putopisa, te članaka u američkim, španjolskim i hrvatskim publikacijama.

Kinu pogodio najsmrtonosniji potres u povijesti svijeta
Na današnji dan 1556. godine dogodio se u Kini potres koji je ubio najviše ljudi u povijesti. Procjenjuje se da je poginulo čak 830,000 stanovnika. Dogodilo se to u pokrajini Shaanxi u središnjoj Kini. Razlog tako velikom broju poginulih bio je u tome što je većina stanovništva živjela u nastambama izdubljenim u lesu tj. praporu (vrsta tla koja nastaje taloženjem pijeska koji vjetar donosi s ledenjaka, kod nas ga ima primjerice kod Iloka). Te su nastambe, slične spiljama, kolabirale pod utjecajem potresa i na taj način ubile mnogo ljudi u njima. Procjenjuje se da je to treća najgora od svih prirodnih katastrofa u povijesti (prve dvije su poplave u Kini 1887. i 1931. godine, od kojih je svaka pobila vjerojatno više od milijun ljudi).

Papa Ivan Pavao II. u posjetio Kubu
Na današnji dan 1998. godine papa Ivan Pavao II. posjetio je Kubu u sklopu svog prvog posjeta toj zemlji. To nije bio prvi put da jedan papa posjećuje komunističku zemlju (Ivan Pavao II. već je bio 1979. u rodnoj Poljskoj). Papa je na Kubi ostao pet dana, sastao se s Fidelom Castrom i slavio misu na Trgu revolucije u Havani. Papa je tom prilikom pozvao zapadne zemlje (implicitno Sjedinjene Američke Države) na prekid izolacije Kube.

Stupio na snagu Islamski kalendar
Islamski kalendar stupio je na snagu upravo na današnji dan 638 godine, prema odredbi drugog kalifa Umara, a računa se od prve Hidžre, tj. selidbe proroka Muhameda iz Meke u Medinu. Islamski kalendar sastoji se od 12 lunarnih mjeseci, pa je 11 dana kraći od gregorijanskog. Trenutno je 1430. godina nakon Hidžre po islamskom kalendaru.

Kim Philby pobjegao u SSSR
Hladni rat možda je najviše obilježio bijeg Kima Philbyja u SSSR. Visoki dužnosnik britanske obavještajne službe, plavokrvni polaznik elitnih sveučilišta i prirodni vođa godinama je izdavao najveće tajne Rusima, a kada je otkrivena njegova skupina odlučio se prebjeći u Moskvu.

Rođen Andrija Mohorovičić
Na današnji dan 1857. godine rođen je Andrija Mohorovičić u Voloskom pokraj Opatije, jedan od najvećih hrvatskih znanstvenika svih vremena. Njegovo otkriće da zemljina utroba nije homogena, nego da postoje barem dva različita sloja (kora i plašt) smatra se najvećim znanstvenim otkrićem do kojeg je ikada došao neki znanstvenik radeći u Hrvatskoj. Po njemu je ta granica kore i plašta dobila naziv Mohorovičićev diskontinuitet (ili skraćeno Moho). Zanimljivo je da se isprva bavio meteorologijom i da je 1892. postao upravitelj meteorološkog opservatorija na zagrebačkom Griču. S vremenom se počeo zanimati za seizmologiju i uspio je nabaviti prve seizmografe u Zagrebu. Do svog je najvećeg otkrića došao kad je proučavao seizmografske zapise nastale za vrijeme potresa u Pokupskom 1909. godine. O tom je potresu skupio zapise iz više europskih seizmoloških postaja. Otkrio je diskontinuitet u zemljinoj unutrašnjosti na osnovu različitog širenja potresnih valova. Danas se slični slojevi na Mjesecu i Marsu također zovu po njemu. Koliko je cijenjen u svjetskoj znanosti pokazuje i činjenica da je po Mohorovičiću nazvan jedan krater na Mjesecu i jedan asteroid (8422 Mohorovičić). Pokopan je na zagrebačkom Mirogoju.

Preminuo Salvador Dalí
1989. godine preminuo je Salvador Dali, španjolski slikar, pisac, dizajner i autor filmova. Dalí je u povijesti zapamćen po svojim snažnim i bizarnim slikama, te kao jedan od najpoznatijih predstavnika nadrealizma u slikarstvu. No, unatoč njegovom jedinstvenom načinu slikanja, mnogi stručnjaci upravo taj način atributiraju utjecaju renesansnih majstora. Među njegovim enormnim opusom ipak je najpoznatija njegova slika Postojanost pamćenja (Mekani satovi) dovršena 1931. godine, koja je, osim po svojoj iznimnoj umjetničkoj vrijednosti, poznata po tome što je korištena u mnogim igranim i animiranim filmovima. Svoje umjetničke ambicije, Dalí je usmjerio i na fotografiju, dizajn, književnost i snimanje filmova. Surađivao je i s Waltom Disneyjem na nikad dovršenom, za Oscara nominiranom animiranom filmu pod nazivom Destino, koji je dovršen i izdan tek 2003. godine. Na području igranog filma surađivao je sa slavnim Alfredom Hitchcockom na filmu “Začarana” iz 1945. godine za koji je napravio slavnu scenu sna, a sa svojim prijateljem, redateljem Luisom Buñuelom surađivao je (scenarij i gluma) na avangardnim filmovima Andaluzijski pas i Zlatno doba.

(www.icv.hr, Foto:Wikipedija)