Na današnji dan: 30. siječnja

Premijerno prikazana tragedija “Romeo i Julija”
1595. godine prvi put su izvedeni Romeo i Julija, tregedija Williama Shakespearea, jedna je od najpoznatijih ljubavnih tragedija na svijetu. Sredinu radnje čini nesretna ljubav između Romea i Julije. Juliji je bilo namješten brak s osobom koju joj je njezin otac odabrao i na sam dan svadbe ona je ispila otrov u nadi da će nakon toga biti sa svojim voljenim. Umjesto sretnog završetka, na kraju cijele priče dolazi do tragičnog završetka, gdje oni oboje umiru zbog nesretne ljubavi.

Ubijen Mahatma Gandhi
Na današnji dan 1948. godine u New Delhiju ubijen je Mahatma Gandhi. Ubio ga je hinduistički nacionalist Nathuram Godse, pucajući na njega iz pištolja kalibra .38 i marke Beretta. Dogodilo se to kad se Gandhi približavao govornici s koje je trebao održati molitvu. Godse mu je prišao kao da ga želi pozdraviti. Djevojka koja je pratila Gandhija rekla mu je da Gandhi već kasni na molitvu i pokušala ga je odbiti. Godse se naklonio Gandhiju, odgurnuo djevojku i pucao tri puta Mahatmi u prsa i trbuh, s udaljenosti od svega 20-tak centimetara. Napadač nakon toga uopće nije pokušavao pobjeći ni napasti koga drugoga, nego je dopustio da ga gomila ljudi svlada i baci na tlo. Potom ga je policija uhitila. Ubio je Gandhija zato jer je bio protiv njegove politike popuštanja drugim religijama, naročito muslimanima iz Pakistana. Smatrao je da će Gandhijevo inzistiranje na nenasilnosti spriječiti Hinduiste da se obrane od drugih naroda i vjera. Gandhi je svečano kremiran, a njegov pepeo je stavljen u mnogo urni koje se danas nalaze diljem svijeta i na nekim mjestima se štuju u svetištima.

Odigrao se zloglasni masakr “Bloody Sunday”
Britanske snage desecima godina pokušale su pacificirati svoj dio smaragdnog otoka, i nervozni i ustrašeni golobradi Britanci otvorili su vatru na protestni marš 1972. godine u sjevernoj Irskoj, što je preraslo u zloglasni masakr nazvan Bloody Sunday, opjevan u himničnoj odi miru Sunday Bloody Sunday irskih rokera iz U2.

Adolf Hitler prisegnuo za njemačkog kancelara
Današnji dan 1933. godine uzimali su nacisti kao dan “preuzimanja vlasti”, jer je na taj dan Hitler zaprisegnuo za njemačkog kancelara. Put kojim je došlo do toga bio je neobičan. Naime, na parlamentarnim izborima nacistička stranka (NSDAP) dobila je samo 33.09% glasova, dakle nije imala apsolutnu većinu. Socijaldemokrati i komunisti zajedno su imali 37.29%, no nisu željeli koalirati. Četvrta najjača stranka bila je katolička Stranka centra (Deutsche Zentrumspartei). Zanimljivo je da su na tim izborima nacisti izgubili u onim općinama u kojima je većinsko bilo katoličko stanovništvo. Budući da nijedna stranka nije imala apsolutnu većinu, predsjednik von Hindenburg morao je sam odlučiti kome će povjeriti mandat za sastavljanje nove vlade. Bio je sumnjičav prema Hitleru, no Franz von Papen, donedavni kancelar, uvjerio ga je da će se Hitlera moći kontrolirati. Tako je von Hindenburg na današnji dan imenovao Hitlera novim kancelarom Njemačke, a von Papen je postao vicekancelar. Uskoro se von Papenovo uvjerenje pokazalo pogrešnim. Nacisti su preuzeli svu vlast u državi, a kad je predsjednik Hindenburg umro, Hitler je postao i šefom države .

Preminuo Ante Topić Mimara
1987. godine preminuo je Ante Topić Mimara, kolekcionar i povjesničar umjetnosti. Studirao je slikarstvo i restauriranje umjetnina u Rimu. Kolekcionarstvom se bavio od 1921. godine, a nakon Drugog svjetskog rata bio je savjetnik pri Jugoslavenskoj vojnoj misiji u Berlinu i Münchenu, gdje je radio na povratu opljačkanih hrvatskih i jugoslavenskih kulturno-umjetničkih dobara. Umjetničku zbirku od oko 3.000 različitih predmeta od prapovijesti do 20. stoljeća, darovao je 1972. godine hrvatskom narodu, a zbirka je smještena i izložena u zgradi nekadašnje gimnazije na Rooseveltovu trgu u Zagrebu, u današnjem Muzeju Mimara. Pored toga, veliki dio kolekcije darovan je Narodnom muzeju Srbije u Beogradu.

Preminuo Ferdinand Porsche
Osnivač automobilske kompanije Porsche preminuo je na današnji dan 1951. godine u 76. godini života nakon duge i plodne inženjerske karijere. Ne samo da je osnovao marku automobila Porsche, nego je i dizajnirao Volkswagen Bubu, Mercedes-Benz SSK, njemačke tenkove Tigar (kojima je dao i ime) i Elefant, te najveći i najteži tenk u povijesti Panzerkampfwagen VIII Maus. Ferdinand Porsche rođen je Češkoj (tada u sastavu Austro-Ugarske, kao i Hrvatska). U mladosti je jedno vrijeme bio vozač nadvojvode Franje Ferdinanda (ubijenog u Sarajevu 1914. godine), a zatim je dugo vremena radio za Daimler (proizvođača Mercedesa). Vlastitu kompaniju, današnji Porsche, osnovao je 1931. godine u Stuttgartu. Hitler je cijenio Porschea, zbog čega je ovaj nakon rata optužen za ratne zločine i proveo u francuskom zatvoru 20 mjeseci bez suđenja. Kad se vratio jedva je ponovno pokrenuo tvrtku Porsche, no ona je postupnu rasla. Danas je holding Porsche vlasnik 50.7% dionica Volkswagen grupe (najvećeg europskog prizvođača automobila, s markama Volkswagen, Audi, Seat, Škoda, Bentley, Lamborghini i Bugatti).

(www.icv.hr, Foto:Wikipedija)