Na današnji dan: 4. veljače

- PROMO -

Danijel Borović preletio s zrakoplovom MiG-21 od JNA na hrvatsku stranu
Na današnji dan 1992. godine dobila je nezavisna Hrvatska svoj prvi lovački zrakoplov, putem hrabrog podviga pilota Danijela Borovića. On je tog dana izvršio povijesni prelet iz zrakoplovne baze JNA Željava kraj Bihaća na hrvatski aerodrom u Puli. Istovremeno je njegova supruga sa sinom doputovala iz Bihaća u Zagreb (dvije akcije bile su koordinirane). To nije bio prvi prelet uopće. Naime, Rudolf Perešin preletio je još 25. listopada 1991., no njegov avion ostao je u Austriji i nije ušao u Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Borovićev prelet na današnji dan bio je prava drama jer se odigrao u sumrak, odnosno po noći, uz slabu osvijetljenost. Pista u Puli na koju je sletio bila je osvijetljena samo kamionskim farovima. Borović je nad Kvarnerom razmišljao čak o katapultiranju iz zrakoplova jer mu je gorivo bilo gotovo potrošeno. Ipak, uspio je sretno sletjeti i od tog dana Hrvatska je raspolagala svojim prvim lovcem – MiG-om 21bis.

Utemeljen Facebook
Na današnji je dan 2004. godine harvardski student Mark Zuckerberg pokrenuo web-stranicu thefacebook.com (the je kasnije izbačeno iz imena). Riječ facebook u SAD-u je tada značila knjigu sa slikama i podacima o studentima koju su sveučilišni organi izdavali obično na početku nastavne godine, kako bi svojim studentima olakšali međusobno upoznavanje. Zuckerbergova namjera bila je napraviti on-line facebook za Harvard, jer je bio frustriran činjenicom da sveučilišni službenici već to nisu sami napravili. Njegova je stranica postala izrazito popularna na Harvardu – u prvih mjesec dana više od polovice studenata već je bilo učlanjeno na nju. Zato je Zuckerberg nakon dva mjeseca proširio koncept na Stanford, Columbiu i Yale, a kasnije i na ostala američka sveučilišta. Kad je ideja dosegla nacionalnu razinu, Zuckerberg je napustio Harvard i počeo se baviti Facebookom kao pravim poslom. Napravio je verziju namijenjenu američkim srednjim školama, a kasnije je proširio koncept i na zaposlenike nekih kompanija. Konačno, u rujnu 2006. Facebook je postao dostupan svima starijima od 13 godina i s važećom e-mail adresom. Godine 2008. Zuckerberg je postao najmlađim svjetskim dolarskim milijarderom. Facebook je već 2010.po broju posjeta nadmašio čak i Google. Danas se Zuckerbergovo bogatstvo procjenjuje na 17.5 milijardi dolara.

Proglašen kraj neprijateljstva između Britanije i SAD-a
Borbe za neovisnost obično zavšavaju dugotrajnom svađom, no Britanci su pokazali zavidno razumijevanje za SAD, jer su već 1783. godine na današnji dan proglasili kraj neprijateljstava s bivšom kolonijom i odmah uspostavili trgovačke i putničke veze. Nekoliko godina kasnije, farmeri u Massachusettsu poželjeli su povratak kralja, no njihov je oružani protest slomljen u kratkom roku, upravo na današnji dan.

George Washington izabran za predsjednika SAD-a
No, mladoj je demokraciji ipak trebalo nekoliko godina da se pribere od rata i uspostavi sustav vlasti, pa su tako tek 1789. godine George Washington i John Adams izabrani za predsjednika i potpredsjednika SAD.

Oteta bogatašica Patricija Hearst
Na današnji je dan 1974. godine u gradiću Berkeleyu u Kaliforniji oteta bogatašica Patricia Hearst. Bogata nasljednica svog djeda, novinskog magnata Williama Randolpha Hearsta, bila je žrtva tzv. Stockholmskog sindroma. To je pojava pri kojoj se žrtva otmice identificira sa svojim otmičarima i staje na njihovu stranu. Otela ju je ljevičarska gerilska grupa pod nazivom Simbionistička oslobodilačka vojska (Symbionese Liberation Army), koje je koristila simbol sedmeroglave kobre. Isprva su za otkupninu tražili oslobađanje nekih svojih članova, no kad se to pokazalo nemogućim, tražili su podjelu hrane siromašnim stanovnicima Kalifornije. Izračunato je da bi takva akcija koštala oko 400 milijuna dolara. Na to je Patricijin otac donirao hrane u vrijednosti od 6 milijuna dolara, no prilikom podjele namirnica došlo je do nereda zbog prevelikog interesa. Otmičari su bili nezadovoljni navodnom niskom kvalitetom hrane pa su odbili osloboditi zarobljenicu. Ona se nakon nekog vremena odrekla svojih roditelja i prijašnjeg načina života, te se pridružila otmičarima uzevši pseudonim “Tania” (po jednoj suradnici Che Guevare). Zajedno s ostalim članovima SLA sudjelovala je u pljački banke u San Franciscu. Sljedeće godine uhićena je. Zbog pljačke banke osuđena je na 35 godina zatvora, no kasnije je presuda promijenjena na 7 godina. Predsjednik Jimmy Carter ishodio je njeno puštanje nakon što je odslužila 22 mjeseca. Potpuno pomilovanje dao joj je predsjednik Clinton 2001. godine.

Rođen Josip Juraj Strossmayer
1815. godine rođen je Josip Juraj Strossmayer, hrvatski biskup, književnik i mecena. Podrijetlom iz kroatizirane njemačke vojničke obitelji iz Osijeka u kojem je pohađao pučku školu i gimnaziju, a dvogodišnji filozofski tečaj završio je u katoličkom sjemeništu u Đakovu je pohađao visoko sjemenište u Budimpešti gdje 1834. godine stječe doktorat filozofije. Godine 1838. je zaređen, i dvije godine boravi u Petrovaradinu kao vikar. Dvije godine kasnije odlazi u Augustineum u Beč i 1842. godine postaje doktor teologije i profesor kanonskog prava na bečkom Sveučilištu, polaganjem disertacije o problemu crkvenog jedinstva. Već za vrijeme školovanja pristajao je uz Ilirski pokret u Hrvatskoj. Od 1842. do 1847. godine profesor je đakovačkog sjemeništa, a potom je dvije godine u Beču dvorski kapelan i jedan od trojice direktora u Augustineumu. U to doba predavao je i kanonsko pravo na Bečkom sveučilištu. Na prijedlog bana Josipa Jelačića imenovan je 18. studenoga 1849. godine đakovačkim biskupom.

Preminuo Ivo Kozarčanin
1941. godine preminuo je Ivo Kozarčanin, hrvatski književnik. Objavljivati je počeo vrlo rano, od 1928. godine. Tiskao je pjesme, kritike i kratku prozu u brojnim časopisima. U ranom razdoblju njegovi su radovi uglavnom namijenjeni djeci i mladeži, pa tom žanru pripadaju i dvije njegove prve knjige, zbirke novela (Mati čeka, 1934.) i pjesma (Sviram u sviralu, 1935.). Nakon izlaska tih knjiga uglavnom se posvećuje književnosti za odrasle; suradnik je uglednih književnih časopisa “Hrvatske revije” i “Savremenika”. Prevodi sa slovenskoga. U knjizi “Lirika” (1935.), kojoj je koautor s I. Dončevićem, A. Nizetićem i R. Žilićem, objavljuje ciklus pjesama “Tuga ljeta”. Tada počinje u časopisima objavljivati i pjesme koje će se 1938. pojaviti u samostalnoj zbirci “Mrtve oči”. Pjesme su mu prožete intenzivnim erotizmom, vrlo je čest motiv neuslišane ljubavi, samoće, erotske harmonije prekinute smrću. Slike pejsaža korelativne su emocionalnim stanjima lirskog subjekta. Kozarčaninova je poezija svojom erotičkom energijom, rezignacijom, ekspresivnom slikovnošću vezanom za prirodu, utjecala na pjesništvo krugovaškog naraštaja pedesetih godina.
Roman “Tuđa žena” (1937.) pisan je pod intenzivnim dojmom Krležina “Povratka Filipa Latinovicza”: fabula romana zasniva se na temi povratka u provinciju umjetnika koji se nada da će slikanjem i kontempliranjem pronaći izgubljenu unutarnju ravnotežu. Međutim, nesretna veza s nekadašnjom ljubavnicom, suočenje s provincijskom malograđanštinom i općom moralnom iskvarenošću – preosjetljivoga glavnog junaka vode u osamljivanje praćeno rezignacijom i depresijom.

(www.icv.hr, Foto:Wikipedija)

Povezane vijesti

Skip to content