Potres, tsunami i nuklearna havarija zadesio Japan
Na današnji dan dogodio se potres u Japanu, koji je prouzročio najtežu nuklearnu katastrofu u povijesti nakon Černobila. Naime, 11. ožujka 2011. godine u 14 sati i 46 minuta po lokalnom vremenu, potres jačine 9.0 stupnjeva pogodio je sjeverni dio japanskog otoka Honshua. Epicentar je bio pod morem, otprilike 70 kilometara od obale poluotoka Oshika. Bio je to najjači potres koji je pogodio Japan od kada postoje mjerenja i jedan od pet najjačih u svijetu od kada se vode evidencije. Tsunami koji je nastao zbog pomicanja morskog dna dosegao je mjestimice visinu od preko 40 metara. Voda nošena tsunamijem na nekim je mjestima prodrla čak 10 kilometara od obale. Zanimljivo je da se cijela Zemljina os zbog tog potresa pomakla za 10-25 centimetara od svog prijašnjeg položaja. Potres je izazvao automatsko gašenje čak 11 nuklearnih reaktora na području Japana. Najteže su bile pogođene nuklearne elektrane Fukushima I i II. Dok su se u Fukushimi II sva četiri reaktora automatski ugasila, u Fukushimi I, koja je bila bliže epicentru, stanje je bilo mnogo gore. Ta elektrana ima ukupno 6 reaktora i jedna je od najvećih nuklearnih elektrana na svijetu. Reaktori 1, 2 i 3 pregrijali su se, a došlo je i do eksplozija nagomilanog vodika. Postoje i teorije da je eksplozija bila podmetnuta. Računa se da je u atmosferu otišla otprilike jedna desetina od radijacije prisutne u Černobilu. Evakuirano je područje u krugu od 30 kilometara od elektrane, a područje unutar 20 kilometara proglašeno je zonom zabranjenom za ulazak. Prilikom potresa i tsunamija ubijeno je ukupno 15,850 ljudi. Procjenjuje se da ukupni troškovi iznose 235 milijardi dolara, što taj potres čini najskupljom prirodnom katastrofom u povijesti.
Izabran papa Leon X. Medici
Na današnji dan 1513. godine kardinali su za papu izabrali Leona X., za čijeg se pontifikata dogodio jedan od najsudbonosnijih događaja u povijesti Crkve – Martin Luther je pokrenuo protestantsku reformaciju. Leon X. rođen je u obitelji Medici, najbogatijoj svjetskoj bankarskoj obitelji tog doba. Svećenikom je postao u sedmoj, a kardinalom u trinaestoj godini života. Bio je vrlo dobro obrazovan, od strane ponajboljih humanističkih učenjaka svoga vremena. Zanimljivo je da njegov izbor za papu nije bio očekivan. Glavni kandidat bio je kardinal Toma Bakač, poznat nama Hrvatima po tome što je dao sagraditi zidine oko zagrebačke katedrale (po njemu se zove Bakačeva ulica u Zagrebu). Kardinal Bakač bio je jedan od najmoćnijih ljudi u Europi svoga vremena. U Rim je ušao u veličanstvenoj povorci sa slonovima. Može ga se usporediti s engleskim kardinalom Thomasom Wolseyem, lordom kancelarom kralja Henrika VIII., jer su i Bakača i Wolseya suvremenici nzivali “drugim kraljevima”. Zanimljivo je nagađati o tome što bi se dogodilo s Lutherom i protestantizmom da je Toma Bakač izabran za papu umjesto Leona X. Medicija.
Izašle prve dnevne novine u Velikoj Britaniji
1702. godine Velika Britanija dobila je prve nacionalne dnevne novine, Daily Courant čiju produkciju potpisuje Elizabeth Mallet. Elizabeth je naglasila da će u novinama objavljivati samo strane vijesti i da ne namjerava u njima iznositi svoje stavove. Iako su bile sastavljene od svega dva stupca teksta na jednoj stranici potrajale su do 1735. godine kada su udružene s novinama Daily Gazetteer.
Otvoreno Roxy Theatre u New Yorku
Američki ‘showman’ Samuel Roxy Rothafel otvorio je 1927. godine u New Yorku Roxy Theatre. Na otvorenju najsjajnijeg ‘bisera Broadwaya’ i najvećeg kina u svijetu prikazan je nijemi film The Love of Sunya. Roxy Theatre je kroz 50-te bio najpoznatije broadwaysko okupljalište, a zatvoreno je i srušeno 1960. godine.
Al- Quaida izvela bombaške napade na madridsku željeznicu
Teroristička organizacija Al-Qaida izvela je 2004. godine bombaške napade na madridsku željeznicu u kojima je poginulo 192, a ranjeno 2050 ljudi. Taj koordinirani napad najteži je teroristički zločin na području Europe. Deset bombi eksplodiralo je ujutro, oko 07:38, 11. ožujka 2004. na četiri gradska, putnička vlaka koja su putovala jugoistočnim dijelovima Madrida. Ti su vlakovi bili puni studenata i radnika, a eksplozije su se dogodile tijekom najvećeg jutarnjeg prometa na tri željezničke postaje, što je rezultiralo velikim brojem žrtava. Sila eksplozija devastirala je vlakove i odbacila dijelove ljudskih tijela u zrak. Neki vlakovi bili su prepolovljeni. Ubrzo su za seriju koordiniranih napada španjolske vlasti optužile baskijska separatističku skupinu ETA. Ta je skupina odbacila odgovornost, pa je sumnja pala na islamske ekstremiste kad je policija pronašla jedan kombi s detonatorima i stihovima Kur’ana u njemu. Kasnije, jedno pismo, navodno Al Kaidino, došlo je na arapskom listu Al-Kuds u Londonu preuzimajući odgovornost za pokolj. Odgovornost Al-Kaide potvrđena je pronalaskom jedne kasete s porukom te organizacije. Mjesec dana kasnije 4 terorista detoniralo je eksploziv u jednoj zgradi ubivši sebe i jednog specijalca tijekom policijske operacije. Bombe su detonirane uz pomoć mobilnih telefona. Navodni je razlog napada sudjelovanje španjolskih snaga u iračkom ratu.
Preminuo kardinal Franjo Kuharić
2002. godin preminuo je Franjo Kuharić, zagrebački nadbiskup i kardinal. Rodio se je kao najmlađe, trinaesto, dijete u siromašnoj ratarskoj obitelji u prigorskom selu Gornjem Pribiću u Općini Krašić. Teologiju je studirao u Zagrebu. Zaređen je za svećenika 15. srpnja 1945. nakon župničke službe (Sv. Martin pod Okićem, Samobor). Dana 3. svibnja 1964. godine posvećen je za biskupa u zagrebačkoj katedrali, te određen za pomoćnog biskupa nadbiskupu dr Franji Šeperu. Kad je Šeper imenovan za prefekta Svete kongregacije za nauk vjere, u kolovozu 1969. godine, imenovan je apostolskim administratorom Zagrebačke nadbiskupije, a 16. lipnja 1970. godine zagrebačkim nadbiskupom, te u rujnu iste godine predsjednikom Biskupske konferencije SFRJ. Godine 1970. dobio je počasni doktorat zagrebačkog sveučilišta. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je kardinalom 1983. Moralni je autoritet za komunističke vlasti i u doba stjecanja hrvatske nezavisnosti. Podupirao je obranu Hrvatske pozivajući pritom na podržavanje moralnih načela. Bio je domaćinom pape Ivana Pavla II. za njegova posjeta Hrvatskoj 1994. godine. Otišao je u mirovinu 1997., a naslijedio ga je kardinal Josip Bozanić. Preminuo je 11. ožujka 2002. godine. 11. ožujka 2012. godine su iz Zagrebačke nadbiskupije najavili da će se pokrenuti postupak za proglašenjem blaženim kardinala Franje Kuharića.
Preminuo Sir Alexander Fleming
1955. godine preminuo je Sir Alexander Fleming, škotski biolog. Fleming je rođen na farmi u Lochfieldu blizu Darvela u East Ayrshire, Škotska, a školovan je na akademiji u Kilmanrocku. Poslije je studirao u St. Mary’s Hospitalu u Londonu do početka Prvog Svjetskog Rata. Bivši izložen infekcijama umirućih vojnika vratio se u St. Mary’s gdje je radio na poboljšanji i otkriće bolje antisepse. Oba Flemingova otkrića dogodila su se slučajno za vrijeme 1920-ih. Prvo, lisozim otkrio je 1922. nakon što je kihnuo u inficiranu Petri-zdjelicu. Nekoliko dana kasnije otkrio je da je već raspadnuta bakterija počela nestajati. Flemingovi laboratoriji bili su u neredu što mu se pokazalo kao prednost. Kada je 15. rujna 1928. godine pregledavao laboratorij otkrio je čudnu pojavu. Naravno svaki eksperiment bi pomno pregledao prije bacanja i primjetio je gljivičastu koloniju u jednoj od zdjelica punom bakterije Staphylococcus aureus. Fleming je pomnije proučio koloniju i primjetio da su stanice imale citolizu. Citoliza je dijeljenje stanica, a u ovom slučaju to je bila citoliza potencijalno vrlo štetne bakterije. Važnost je odmah prepoznata, no otkriće je ipak podcijenjeno. Fleming je izdao članak o penicilinu u British Journal of Experimental Pathology1929. Fleming je radio s tim, no rasti i uzgajati ga bio je posao više priklonjen kemičarima. Flemingov zaključak bio je taj da, zbog neučinkovitosti proizvodnje lijeka i sporog djelovanja lijek neće biti učinkovit u medicini. Još uz to njegovi spisi nisu pravilno stigli u Medicinski institut. Fleming je iz tih razloga prestao s radom na penicilinu. Ostavljeno ja za druga dva znanstvenika; Sir Howard Walter Florey i Ernst Boris Chain su usavršili penicilin u djelotvornu formulu. To su i uspjeli i njihovo usvršavanje prouzročilo je masovnu proizvodnju za vrijeme Drugog Svjetskog Rata. Švedski kralj Gustav Adolf uručuje Flemingu Nobelovu nagradu. Zbog dostignuća, titulu Sir dobio je 1944. godine. Fleming, Florey i Chain su 1945. godine bili ti koji će dobiti Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu. Florey je poslije dobio više počasti zbog svog zalaganja u stvaranju panicilina tako spasivši milijune života u Drugom Svjetskom Ratu.
(www.icv.hr, Foto:Wikipedija)