Na današnji dan: 29. ožujka

Veliki požar uništio veći dio Zagreba
Na današnji dan 1645. godine uništio je veći dio Zagreba katastrofalan požar. Budući da su kuće bile većinom drvene, s krovovima od slame, trske ili šindre, požar se vrlo brzo mogao širiti. Spaljen je bio Kaptol i Vlaška ulica, Opatovina te crkve sv. Marka i sv. Katarine. Zahvaćena je bila i gradska vijećnica, no gradski kapetan Dominik Pilot uspio je od požara spasiti gradski arhiv. Inače, da se takvi požari ne bi događali postojali su strogi propisi, primjerice o smještaju ognjišta, a postojali su i gradski službenici zaduženi da paze da ne izbije požar.

Turska službeno priznala Izrael
Uvijek medijski eksponirana zemlja Izrael sredinom prošloga stoljeća je na današnji dan dobila službeno priznanje od Turske. To je svakako imalo velik značaj uzme li se u obzir činjenica da je Izrael u stalnim sukobima sa zemljama koje imaju predznak ‘muslimanska’.

Proizvedena prva Coca-Cola
Coca-Colu je izumio John Pemberton, farmaceut iz američke savezne države Georgije. On je u američkom Građanskom ratu bio vojnik na strani Konfederacije. Kao ranjenik primao je morfij protiv bolova pa je razvio ovisnost o njemu kao i veliki broj ratnih veterana. Nakon rata tražio je nadomjestak za morfij pa je napravio piće prodavano pod nazivom “Pemberton’s French Wine Coca”. Sastojalo se od alkohola u kojem su namakani listovi koke otpuštajući kokain, od kola-oraha koji je davao kofein i biljke damjane koja je navodno liječila impotenciju. Pemberton je piće preporučao naročito intelektualnim radnicima kakvih je bilo mnogo u to vrijeme u novonaraslim gradovima. Međutim, kad je lokalna vlast u Atlanti uvela zabranu korištenja alkohola (preteča prohibicije) Pemberton je morao napraviti novo, bezalkoholno piće. Na današnji dan 1886. godine proizveo je prvu količinu pića nazvanog Coca-Cola, što je u osnovi bila bezalkoholna varijanta njegovog dotadašnjeg proizvoda. Zanimljivo je da je Coca-Cola izvorno sadržavala kokain – on nije bio zakonski zabranjen za razliku od alkohola. Tek krajem 19. stoljeća došlo je do zabrane kokaina, pa je recept Coca-Cole izmijenjen i približen današnjem.

Osuđeni atomski špijuni u slučaju Rosenberg
Na današnji dan 1951. godine osuđen je bračni par Rosenberg za špijunažu protiv SAD-a. Njihov slučaj postao je jednom od najpoznatijih špijunskih afera u svjetskoj povijesti. Cilj im je navodno bio ukrasti američku tajnu proizvodnje nuklearnog oružja i predati je SSSR-u. Supružnici Julius i Ethel Rosenberg bili su newyorški židovski useljenici i komunisti. Porota u New Yorku na današnji ih je dan proglasila krivima za špijunažu. Nekoliko dana kasnije osuđeni su na smrt. Na to su se digli poznati znanstvenici i umjetnici poput Alberta Einsteina, Pabla Picassa i Jeana Paula Sartrea i zahtijevali poštedu života Rosenbergovih. Premda je čak i papa Pio XII. zamolio da budu pomilovani, supružnici su smaknuti 19. lipnja 1953. godine na električnim stolicama u Sing Singu. Bilo je to prvo smaknuće civila osuđenih za špijunažu u čitavoj povijesti SAD-a.

Rođen Andrija Maurović
1901. godine rođen je Andrija Maurović, hrvatski crtač stripova. Obitelj Maurović se nakon kratkog boravka u Krakovu seli u Dubrovnik gdje Andrija pohađa gimnaziju. U školi se ne ističe akademskim uspjehom, ali ubrzo je opažena njegova nadarenost za crtanje. Po savjetu Iva Vojnovića upisuje se 1922. godine na Likovnu akademiju u Zagrebu, gdje zarađuje za život izradom ilustracija za plakate, časopise i knjige (osobito za nakladu St. Kugli). Onodobna pravila akademije branila su studentima takav rad pa Andrija ubrzo dolazi u sukob s upravom, a nešto kasnije, iako je bio među najboljim studentima crteža, napušta studij i potpuno se posvećuje ilustratorskom radu, najviše u novinama i časopisima Jutarnji list, Novosti, Koprive, Ženski svijet, Oko i Kulisa. Na oblikovanje i dramaturgiju nekih Maurovićevih stripova utjecali su i tada popularni westerni. Stvorio je galeriju likova koji će se, što je inače rijetko za Maurovića, ponavljati u nekoliko stripova: tajanstvenog pravednika Crnog Jahača, pjesnika lutalicu Polaganu Smrt i simpatičnog tvrdoglavog starca Starog Mačka.

Preminula Slava Raškaj
1906. godine preminula je Slava Raškaj, hrvatska slikarica. Od rođenja gluhonijema, osnovnu i srednju školu završila je u Zavodu za gluhonijemu djecu u Beču od 1883. do 1892. godine. Već pri ishođenju mjesta u bečkom Zavodu za gluhonijeme Vjekoslav Raškaj se susretao s problemima koji su dolazili od negativnog odnosa tadašnje javnosti prema gluhonijemim osobama. Godine 1895. Slava Raškaj polazi Kraljevsku žensku stručnu školu u Zagrebu, tečaj za umjetno obrtno crtanje. Njeni akvareli predstavljaju najviši domet hrvatskog akvarelnog slikarstva krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Od svih naših slikara koji su se prije nje bavili akvarelom, imala je najviše osjećaja za omjer pigmenta i vode u akvarelnom postupku. Stoga njezin akvarel, fluidan i lak, predstavlja upravo primjer idealnog akvarela, a jednako su lepršavo uvjerljivi i njezini pasteli. U umjetničkom stvaralaštvu Slave Raškaj mogu se uočiti dvije faze. U prvoj – crtež i boja izraz su čiste opservacije – kristalno jasan doživljaj ljepote prirode. U drugoj slikarskoj fazi, Slavini radovi su najprije izraz impresije, i u tom raspoloženju nastaju njezina najbolja djela – akvareli “Kruške”, “Suncokreti”, “Potočnice”, s transparentnom pozadinom. Opet se vraća motivima u prirodi. Tada nastaje jedan cijeli ciklus pod nazivom “Lopoči” najpoznatiji Slavini radovi pod dojmom slikovitog jezera u zagrebačkom botaničkom vrtu.
Godine 1898. Slava je naslikala i svoj poznati “Autoportret”.

(www.icv.hr, Foto:Wikipedija)