Pokrenuto pitanje osnivanja Akademije
Hrvatski biskup Josip Juraj Strossmayer službeno je na sjednici Hrvatskoga sabora 1861. godine pokrenuo pitanje osnivanja Akademije. Biskupovom zaslugom i materijalnom potporom Hrvatsko sveučilište u Zagrebu otvoreno je 1874. Prije toga, 1866. utemeljio je Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti (danas HAZU), te dao izgraditi velebnu Akademijinu palaču čiji je rad trajno podupirao, ostavivši joj vlastitu galeriju slika starih majstora. Strossmeyer je vjerovao da hrvatski narod može biti suveren i ravnopravan europskim narodima samo ako ima svoje najviše kulturne i znanstvene ustanove. Osim što je njegovom potporom i zaslugom Zagreb postao kulturna metropola hrvatskog naroda, moralno je i materijalno pomagao izgradnju i rad svih hrvatskih gimnazija za koje je ustanovio Strossmayerovu zakladu za pomoć siromašnim đacima.
Ivana Orleanska oslobodila Orleans
Englezi su željeli zauzeti cijelu Francusku, a ključ za to bilo bi im zauzimanje strateškog grada Orleansa. Sv. Ivana je pod dojmom svojih kršćanskih vizija iz djetinjstva stupila u borbu, pretvorivši rat između Engleza i Francuza u religijsku borbu.
Na današnji dan 1429. godine počela je čudesna vojnička karijera slavne svetice Ivane Orleanske. Ta djevojka od samo 17 godina došla je voditi francusku vojsku u obrani grada Orleansa. Do tog vremena, naime, Englezi su osvojili čitavu sjevernu polovicu Francuske. Engleski kralj Henrik V. krunjen je za francuskog kralja u Reimsu, čime je francuska kraljevska dinastija de facto svrgnuta s prijestolja. Englezi su željeli zauzeti i ostatak Francuske, a ključ za to bilo bi im zauzimanje strateškog grada Orleansa. Sv. Ivana je pod dojmom svojih kršćanskih vizija iz djetinjstva stupila u borbu, pretvorivši rat između Engleza i Francuza u religijsku borbu. Francuski vojnici bili su poneseni njenim primjerom i pobijedili su Engleze kod Orleansa. Po toj pobjedi sv. Ivana je i dobila naziv Orleanska (inače je bila porijeklom iz pokrajine Lorraine). Pod njezinim vodstvom Francuzi su u sljedećim mjesecima izvojevali impresivne pobjede nad Englezima i uspjeli povratiti sjevernu Francusku. Kad je oslobođen Reims, sv. Ivana je sudjelovala u krunidbi francuskog dauphina (prijestolonasljednika) za kralja Karla VII., čime je vraćena francuska dinastija ne prijestolje. Međutim, već sljedeće godine Ivanu su uhitili Englezi. Crkveni sud osudio ju je, po diktatu Engleza, na smrt kao krivovjerku i vješticu. Spaljena je živa na lomači 30. svibnja 1431. u Rouenu kad je imala samo 19 godina. Papa Benedikt XV. proglasio ju je sveticom Katoličke crkve 1920. godine.
Boksač Muhammad Ali odbio pristupiti američkoj vojsci
Legendarni američki boksač Muhammad Ali 1967. godine je, navodeći religijske razloge, odbio pristupiti američkoj vojsci. Ali je 1964. proglašen nesposobnim za služenje vojnog roka, no status mu je promijenjen 1966. pa je bio podložan regrutaciji koja je tada bila aktualna zbog Vijetnamskog rata. Javno se protiveći regrutaciji boksački prvak pozvao se na prigovor savjesti izjavivši kako mu Kuran brani ratovati ukoliko poziv za to ne dođe od Alaha ili mesije, a dodao je i kako s Viet Congom nije u svađi jer ga nikada nisu nazvali ‘crnčugom’. Zbog protivljenja je završio na sudu pred kojim ga je u samo 21 minutu vijećanja porota proglasila krivim nakon čega su mu oduzete boksačka licenca i naslov prvaka.
U Vijetnamskom ratu provedena akcija “Frequent Wind”
Tijekom zadnjih dana Vijetnamskog rata Američka vojska 1975. godine provela je akciju pod kodnog imena Frequent Wind. Radilo se o masovnoj evakuaciji civilnog stanovništva iz Saigona samo nekoliko dana prije nego su ga osvojile sjevernovijetnamske i Viet Congove snage. Zbog kompromitacije povjerljivih podataka vezanih uz akciju na ‘izvlačenje’ iz okruženog grada došao je velik broj Vijetnamaca koje su američke zračne snage jedva uspjele prevesti na brodove. Ukupno 1.373 državljana SAD-a i 5.595 Vijetnamaca u manje od 24 sata prebačeno je na brodove američke ratne mornarice, a gužva na njima bila je tolika da su helikopteri i druga oprema sa njih bacani u more kako bi se smjestio neočekivano velik broj izbjeglih. Tom evakuacijom američka vojna umiješanost u rat u Vijetnamu realno je završila.
Vjenčanje princa Williama i Kate Middleton
Na današnji dan 2011. godine izgledni budući britanski kralj William od Walesa oženio se građankom Kate Middleton. Williamu je bilo 28 godina, a njoj 29, i bili su u vezi već gotovo desetak godina. Jedno vrijeme su čak bili prekinuli, no obnovili su vezu i na kraju se odlučili vjenčati. Na dan vjenčanja u Velikoj Britaniji proglašen je bio državni praznik. Na crkveni obred u Westminsterskoj opatiji pozvano je oko 1900 gostiju. Mladoženjin kum bio je njegov brat princ Harry, a njena kuma bila joj je sestra Pippa Middleton. Mladoženja je nosio počasnu uniformu pukovnika Irske garde, s plavom lentom najvišeg engleskog viteškog Reda podvezice, a mladenkinu je vjenčanicu izradila kuća Alexander McQueen. Zanimljivo je da se novovjenčani par unatoč najavama nije odmah zaputio na medeni mjesec, nego se princ William vratio na svoje radno mjesto pilota spasilačkog helikoptera. Tek su deset dana kasnije krenuli na medeni mjesec. Lokacija je bila tajna, no saznalo se da su bili u jednoj vili na privatnom otoku u Sejšelima. Ostali su tamo samo deset dana, jer se princ morao vratiti na svoj posao.
Tvrtka Commodore proglasila bankrot
1994. godine Tvrtka Commodore proglasila je bankrot.
Usvojen paket sankcija protiv SRJ zbog stanja na Kosovu
1999. godine kontaktna skupina u Rimu usvojila je paket sankcija protiv SRJ zbog pogoršanja stanja na Kosovu.
Rođen Vanja Radauš
Hrvatski kipar, slikar i pisac Vanja Radauš, autor brončanog Bacača diska koji krasi zagrebačko križanje Maksimirske ceste i Svetica, te brojnih drugih djela među kojima su zapažene i uglazbljene neke pjesme, rođen je u Vinkovcima 1906. godine.
Rođen Fred Zinnemann
Američki filmski redatelj austrijskog porijekla Fred Zinnemann, dobitnik četiriju Oscara i autor filmova kao što su From Here to Eternity, High Noon i A Man for All Seasons, rođen je 1907. godine u Beču.
Rođen David Icke
Bivši engleski nogometni vratar i vrlo popularan sportski komentator, a danas još popularniji kultni pisac i ‘teoretičar zavjera’ David Icke, autor bestselera And The Truth Shall Set You Free, Children of the Matrix, Alice in Wonderland and the World Trade Center Disaster i The Biggest Secret, rođen je Leicesteru 1952. godine.
Rođen Jerry Seinfeld
Američki stand-up komičar i glumac Jerry Seinfeld, autor i glumac u istoimenom višestruko nagrađivane serije koja je tijekom četvrte sezone postala najuspješniji američki sitcom, rođen je 1954. godine u New Yorku.
Rođena Kate Mulgrew
Američka glumica Kate Mulgrew, najpoznatija po ulozi Katheryn Janeway u seriji Star Trek: Voyager, te Mary Ryan u sapunici Ryan’s Hope, rođena je u Dubuqueu u Iowi 1955. godine.
Rođena Michelle Pfeiffer
Američka glumica Michelle Pfeiffer, dobitnica nagrada Zlatni globus i BAFTA uz tri nominacije za Oscara, poznata po ulogama u filmovima The Fabulous Baker Boys, Scarface, The Witches of Eastwick, Dangerous Liaisons, Dangerous Minds, I Am Sam, te mnogim drugima, rođena je 1958. godine u Santa Ani u Kaliforniji.
Rođen Andre Agassi
‘Umirovljeni’ američki tenisač Andre Agassi, jedan od ukupno pet igrača u povijesti koji su tijekom karijere osvojili sva četiri Grand Slam turnira, muž teniske ‘carice’ Steffi Graf koji poznat i po humanitarnom radu, rođen je u Las Vegasu 1970. godine.
Rođena Uma Thurman
Američka glumica Uma Thurman, najpoznatija po ulogama u filmovima Quentina Tarantina Pulp Fiction i Kill Bill Volume 1 i 2, te Dangerous Liaisons, Gattaca, Batman & Robin, My Super Ex-Girlfriend i The Accidental Husband, rođena je 1970. godine u Bostonu.
Preminuo Ivica Račan
2007. godine preminuo je Ivica Račan, bivši hrvatski premijer i predsjednik stranke Socijal demokratske partije
Preminuo Alfred Hitchcock
1980. godine preminuo je Alfred Hitchcock, britanski producent i redatelj čije ime vežemo uz filmove strave, straha, jeze, horora. Bio je najprije pisac i crtač napisa za nijeme filmove, potom asistent režije, te redatelj u filmovima engleske filijale Paramount. Nakon desetak filmova, u Engleskoj, bez velikog značenja, upozorio je na svoje sposobnosti u filmu Stanar, a nakon Ucjene 1929. i filma Trideset devet stepenica iz 1935. bio je proglašen vodećim redateljem Velike Britanije.
(www.icv.hr, mh, mru Foto: Ilustracija)