Na današnji dan: 10. svibnja

Započela britanska vojna invazija na neutralni Island
Na današnji dan 1940. godine započela je britanska vojna invazija na neutralni Island. Riječ je bila o vrlo neobičnoj situaciji u kojoj je Velika Britanija izvršila napad na neutralnu i miroljubivu državu. Naime, Island je u to doba bio nezavisno i suvereno kraljevstvo, samo što je imao istog kralja kao i Danska – Kristijana X. (to se naziva personalna unija). Osim toga, Island je s Danskom imao i zajedničku vanjsku i obrambenu politiku. Kao neutralna i miroljubiva država, Island je u to doba imao “vojsku” od svega 60 časnika. Zašto je Velika Britanija izvršila invaziju Islanda? Radilo se o nekoj vrsti preventivne akcije u kojoj se željelo preduhitriti nacističku Njemačku. Naime, Treći Reich prethodnog je mjeseca izvršio invaziju Danske i Norveške (Operacija Weserübung). Nijemci su praktički u samo jednom danu svladali Dansku, a uskoro je pala i Norveška. Budući da je dansko-islandski kralj Kristijan X. time izbačen iz igre, Island je proglasio punu nezavisnost. Kako bi spriječili da se na Islandu ne dogodi isto što i u Danskoj i Norveškoj, Britanci su na današnji dan započeli vojnu invaziju Islanda. Potrebno je spomenuti da je inicijator toga bio Winston Churchill, koji je upravo istog dana postao premijer. On je još ranije predlagao preventivno osvajanje baza u Norveškoj i Švedskoj, ali ga se nije poslušalo. S vojne točke gledišta, invazija Islanda nije bila velika operacija, jer je zemlja imala spomenutih samo 60 časnika za obranu. Britanci su se iskrcali sa 746 marinaca, a tjedan dana kasnije došao je kontigent od 4,000 britanskih vojnika. Islandska vlada uložila je oštar protest Velikoj Britaniji zbog povrede neutralnosti, no ipak je naredila državljanima da tretiraju britanske napadače kao “goste”. Invazija je bila uspješna i Island je bio nadalje pod kontrolom Velike Britanije, a zatim SAD-a tijekom Drugog svjetskog rata.

Izbio Indijski ustanak protiv britanske vlasti
Na današnji dan 1857. izbio je Indijski ustanak protiv britanske vlasti koji je nakon godinu dana ratovanja ugušen u krvi. Ustanak počinje u East India Company odakle se širi dalje. Vođe pobune, kao što je Rani of Jhansi, postali su narodni heroji tijekom nacionalističkog pokreta u Indiji pola stoljeća nakon ustanka. Ustanak je doveo do raspuštanja East India Company 1858. godine i prisilio je Britance da reorganiziraju vojsku, financijski sustav i administraciju u Indiji. Ustanak je ugušen u krvi, a Indija je od tada bila pod direktnom vlašću britanske krune.

Na prvo putovanje u Novi svijet krenuo Amerigo Vespucci
Amerigo Vespucci, talijanski moreplovac, na današnji je dan 1497. krenuo na prvo putovanje u Novi svijet koji će kasnije dobiti njegovo ime. On je, za razliku od Kolumba, bio uvjeren da je zbilja otkrio Novi svijet. Zahvaljujući kartografima koji su zanemarili Kolumba, novi kontinent dobio je po njemu ime – Amerika. Vespucci je nakon prvog kretao na još dva ili tri putovanja. Sljedeće se odigralo 1499. ili 1500. godine kada je namjeravao oploviti južni kraj Afrike i doći do Indijskog oceana. No, umjesto toga, Vespucci je otkrio ušće rijeke Amazone. Treće putovanje dovelo ga je do obala Brazila, a plovio je duž obale Južne Amerike do današnjeg Rio se Janeira. O njegovu posljednjem putovanju malo se zna, ako ga je uopće i bilo.

Na prijestolje stupio Luj XVI.
Luj XVI., francuski kralj, na prijestolje je stupio na današnji dan 1774. godine. Njegova prva odluka bila je vraćanje prava parlamentu, što mu je donijelo trenutnu popularnost koju će kasnije skupo platiti. Tadašnje katastrofalno financijsko stanje uvjerilo ga je u nužnost monetarne reforme za što mu je bilo potrebno zasjedanje nacionalne skupštine. Već nakon prvog dana zasjedanja došlo je do blokade i svađe među zastupnicima. Shvativši svoju grešku, Luj se odlučuje najprije na pokušaj raspuštanja zasjedanja, a nakon neuspjeha skupštinu izbacuje na ulicu da bi, uplašen, svoju odluku opozvao.Ta prvobitna skupština postaje najprije ustavna, a nakon osvajanja Bastilje predstavlja stvarnu vlast u državi. Njegova odluka da pobjegne iz zemlje uspijeva srušiti sliku o njemu kao o dobrom ali nesposobnom kralju. Kraj životne priče Luja XVI. počinje parlamentarnim proglašenjem republike 1792. Kada su na vidjelo izašli pokušaji svrgnutog kralja za povratak na vlast, njegova sudbina je postala zapečaćena. Na glasovanju parlamenta proglašen je krivim za izdaju i giljotiniran.

Preminuo Antun Augustinčić
1979. godine preminuo je Antun Augustinčić, hrvatski kipar. Uz Ivana Meštrovića i Franu Kršinića svakako je najznačajniji hrvatski kipar 20. stoljeća. Svjetski poznat po spomenicima izvedenim širom svijeta, poput; Rudara iz Ženeve (ispred zgrade Međunarodnog ureda rada), Vjesnica mira – ispred zgrade Ujedinjenih naroda u New Yorku, Spomenika žrtvama fašizma u Adis Abebi te Spomenika seljačkoj buni u Stubici. Augustinčić je učio kiparstvo od 1918. godine na tadašnjoj Visokoj školi za umjetnost i obrt u Zagrebu kod Rudolfa Valdeca i Roberta Frangeša, a kada je ona 1922. pretvorena u Kraljevsku akademiju za umjetnost i obrt, nastavlja studij kod Ivana Meštrovića. Nakon diplome 1924. odlazi u Pariz, kao stipendist francuske vlade i dalje se usavršava na Ecole des Arts decoratifs i na Academie des Beaux-Arts. U kiparstvu, njegovi trajni uzori ostat će klasični kipari; Donatello, Michelangelo i Bourdell.

(www.icv.hr, Foto:Wikipedija)