Na današnji dan: 21. svibanj

Papa Ivan VIII. blagoslovio kneza Branimira, hrvatski narod i zemlju
Papa Ivan VIII. 879. godine na misi je blagoslovio kneza Branimira, hrvatski narod i zemlju, što je kasnije potvrdio u pismu koje se smatra prvim međunarodnim priznanjem hrvatske državnosti. Pismo je papa poslao Branimiru, a u njemu između ostaloga stoji “Dragom sinu Branimiru….Kad smo naime na dan Uzašaća Gospodnjega služili misu na žrtveniku sv. Petra, digosmo ruke uvis i blagoslovismo tebe i cio narod tvoj i cijelu zemlju tvoju, da možeš ovdje uvijek spašen tijelom i dušom sretno i sigurno vladati zemaljskom kneževinom, a poslije smrti, da se na nebesima veseliš s Bogom i da vječno vladaš….Dano 7. dan mjeseca lipnja”. Papa je Branimiru zahvalio na povratku Rimskoj Crkvi i pozvao ga na uspostavljanje još bliskijih veza, ali istovremeno je u sličnom pismu biskupima na hrvatskom području koristio oštrije tonove što se može rastumačiti činjenicom da se Hrvati nisu izravno pokoravali Rimu nego su to činili preko akvilejskoga patrijarhata. Na taj je način Branimir, poput franačkih vladara, zadržao veću samostalnost u imenovanju biskupa na svome području.

Michelangelov kip Pieta napadnut čekićem u Vatikanu
Jedan od najslavnijih kipova na svijetu – Michelangelova Pieta – na današnji je dan 1972. godine teško oštećena u vandalskom napadu čekićem. Michelangelo je Pietu napravio u mladosti i to je jedini kip koji je ikada u životu potpisao. Pieta prikazuje Blaženu Djevicu Mariju kako u krilu drži mrtvog Isusa skinutog s križa. Neobično je da je Marija prikazana kao mlada djevojka. Michelangelov potpis nalazi se na traci koja prelazi preko Marijinih grudi. Navodno se Michelangelo zakleo da više nikada neće potpisati niti jedno svoje djelo. I doista nije. Pieta je smještena u baziliku sv. Petra u Vatikanu, nedaleko od ulaza. Na današnji dan 1972. godine jedan australski student mađarskog porijekla imenom Laszlo Toth napao je Pietu svojim čekićem. Viknuo je “Ja sam Isus Krist – ustao od mrtvih.” i udario kip čak 15 puta. Odlomio je Marijinu ruku ispod lakta, dio nosa i dijelove očnih kapaka. Razletjeli su se komadići Carrara mramora od kojeg je kip napravljen, a neki su završili i u rukama promatrača. Napokon su okolni ljudi svladali vandala. Protiv njega nije pokrenuta nikakva optužnica, zbog očite mentalne poremećenosti. Primljen je u talijansku psihijatrijsku bolnicu, odakle je otpušten nakon dvije godine i deportiran u Australiju. U Australiji također nije progonjen i danas još uvijek tamo živi. Promatrači su vratili neke dijelove odlomljenog mramora koje su uspjeli uzeti, no neki komadi nikada nisu vraćeni, primjerice Marijin nos. Njega su morali rekonstruirati iz komada mramora uzetog s njenih leđa. Danas je Pieta na istom mjestu u bazilici sv. Petra, ali je zaštićena neprobojnim akrilnim staklom.

Osnovana FIFA
Međunarodna nogometna federacija FIFA osnovana je na današnji dan 1904. godine u Parizu. Zbog francuskog mjesta utemeljenja i danas se koristi francuska kratica njenog naziva (Fédération Internationale de Football Association – FIFA) u čitavom svijetu. U trenutku utemeljenja FIFA je imala samo sedam članica (Francuska, Belgija, Nizozemska, Danska, Portugal, Švedska i Švicarska). Za prvog predsjednika izabran je jedan Francuz – Robert Guérin, star samo 28 godina i po zanimanju novinar. Zanimljivo je da je prva zemlja članica izvan Europe bila Južna Afrika, koja je u FIFU ušla 1908. godine. Od 1930. godine FIFA organizira Svjetsko prvenstvo u nogometu, koje je postalo najgledaniji sportski događaj u cijelom svijetu, premašivši čak i Olimpijske igre. Domaćini Svjetskih prvenstava određuju se dosta vremena unaprijed. Tako se zna da će 2014. Svjetsko prvenstvo biti u Brazilu, 2018. u Rusiji, a 2022. godine u malenom Kataru, što je izazvalo dosta kontroverzi i kritika na račun trenutnog predsjednika FIFA-e Švicarca Seppa Blattera. Inače, sjedište FIFA-e danas se nalazi u Švicarskoj, u gradu Zürichu.

Otkrivena imena članova masonske lože Propaganda Due
Na današnji dan 1981. godine talijanska je vlada objavila imena članova tajne masonske lože Propaganada Due (P2). Po talijanskom ustavu tajne su lože zabranjene i zabranjeno je sudjelovanje vladinih dužnosnika u tajnim organizacijama. Samim time je djelovanje tajne lože P2 bilo ilegalno. Na popisu članova bili su poznati Talijani, primjerice Silvio Berlusconi, zatim Roberto Calvi (čelnik propale banke Ambrosiano), admiral Giovanni Torrisi (šef Glavnog stožera talijanske vojske) i cijeli niz generala. Lista je sadržavala ukupno 962 imena, od čega su 44 bila parlamentarna zastupnika, 49 su bili bankari, trojica ministri, a preko dvije stotine vojni časnici. Na listi su bili i svi šefovi talijanskih tajnih službi. Pretpostavlja se da je dobar dio članova ipak ostao tajan, jer je loža ukupno mogla imati preko 1600 pripadnika. Na čelu lože bio je Licio Gelli, s masonskom titulom “Maestro venerabile”. Upravo u njegovoj kući policija je pretresom pronašla popis članova lože Propaganda Due. Inače, Gelli je bio pod istragom zbog afere koja je nastala propašću navedene banke Ambrosiano.

Rođen Anto Gardaš
1938. godine rođen je Anto Gardaš, hrvatski književnik. Od 1947. godine, kad je s roditeljima doselio u Velimirovac kod Našica, živio u Slavoniji, a od 1974. u Osijeku. Osnovnu školu završio u Velimirovcu, gimnaziju 1958. godine u Našicama, a diplomirao 1968. na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Radio je potom u Đurđenovcu, Koprivnici… Od 1973. bio je stalno zaposlen u osječkoj pošti (HPT), uglavnom kao voditelj pravne službe. Bio je i predsjednik Ogranka DHK slavonsko-baranjsko-srijemskoga. Prvu pjesmu “Pod kestenom” objavio je kao gimnazijalac 1958. godine u zagrebačkom srednjoškolskom časopisu Polet. Otada surađuje u mnogim književnim listovima, časopisima, novinama, radiju i televiziji. Pisao je poeziju i prozu za djecu i odrasle: pjesme, haiku-pjesme, romane, novele, pripovijetke, bajke, igrokaze, radioigre za djecu, kazališne predstave… Prvu pjesmu za djecu objavio je 1968. u osječkim novinama “Mala štampa”. Bio je neumorni čitatelj svojih uradaka pred djecom cijele Hrvatske, pisac najširih tematskih interesa, od zavičajnoga haikua, klasične realističke, ali i (znanstveno) fantastičarske proze. Uz Jagodu Truhelku i Stjepana Tomaša Gardaš je najznačajniji osječki pisac za djecu i jedan od ponajbitnijih i najčitanijih suvremenih pisaca u Hrvatskoj, lektirski klasik literature namijenjene najmlađima i čitateljima tinejdžerskog uzrasta. Objavio je četrdesetak knjiga, uglavnom za mlađe čitaoce: romane, bajke, priče, pjesme i igrokaze. Također, objavio je pet samostalnih zbirki haiku-poezije. Uz antologijska djela u žanru dječje književnosti, zavidne književne rezultate postigao je i u drugim žanrovima. Ističu se njegova zbirka kratkih proza “Postelja gospođe Jelene”, te haiku-radovi nagrađeni u Japanu. Prevođen je na brojne jezike i nagrađivan prestižnim književnim nagradama (npr. “Grigor Vitez” za roman “Ljubičasti planet” 1981. i “Josip i Ivan Kozarac”).

Francuska vojska upala u Parišku komunu
Francuska vojska je 1871. upala u Parišku komunu i slomila je nakon tjedan dana žestokih uličnih borbi. Iako je komuna formalno bila obična ‘općina Pariz’, ipak je zbog svojih kontroverznih proglasa postala jedan od najvažnijih povijesnih događaja za sve revolucionarne socijalističke pokrete. Najprisutnije revolucionarne struje u kratkom životu Pariške komune, a to su anarhizam, marksizam, blankizam i komunalizam, u Parizu su unatoč prijašnjim razmiricama i sukobima, surađivale bez konflikta te se ona zbog toga i danas slavi kao jedan od najvažnijih događaja u njihovoj povijesti. Samu komunu je omogućio građanski ustanak svih revolucionarnih tendencija u Parizu poslije Francusko-pruskog rata koji je završio francuskim porazom. Tadašnja francuska vlada čvrsto je odlučila slomiti Komunu koje se u načelu bojala, ponajviše zbog širenja ideje što se lako može vidjeti iz Engelsove kasnije tvrdnje da su ‘nepostojanje vojske, samouprava gradskih četvrti i druge osobitosti značile da Komuna nije više bila država u starom i represivnom smislu riječi: ona je bila jedan tranzicijski oblik koji je težio ka ukidanju države kao takve.’ Vojska Versaillesa ušla je u grad nakon izdajničke akcije u kojoj su otvorena zapadna vrata grada. Jedan za drugim kvartovi branjeni s barikada od strane građanskih milicija, padali su pod naletima profesionalne vosjke, a nakon tjedan dana zadnji džepovi otpora u siromašnim četvrtima uništeni su. Tijekom tog perioda, koji su Francuzi nazvali La Semaine Sanglante (Krvavi tjedan), u borbama je ubijeno između 20 i 50 tisuća ‘komunara’, a nakon propasti njihove autonomije je na suđenjima završilo još oko 40 tisuća ljudi od kojih je većina zatvorena i prognana.

Održan drugi referendum građana Crne gore za neovisnost
2006. godine održan je drugi referendum (prvi je bio 1992.) na kojem su se građani Crne Gore izjasnili za neovisnost od Državne Zajednice Srbije i Crne Gore. Crnogorcima je tada neovisnost propagirao “Blok za neovisnu Crnu Goru” s liderom Milom Đukanovićem, dok im je suprotstavljen bio “Blok za očuvanje Državne Zajednice Srbije i Crne Gore” s Predragom Bulatovićem na čelu. Na referendumu na koji je izašlo 86.3 posto građana, 55.5 posto glasača izjasnilo se za neovisnost, a 44.5 protiv, što je bio vrlo tijesan rezultat jer je za prihvaćanje neovisnosti bilo potrebno najmanje 55 posto glasova. Nakon prihvaćanja rezultata od strane Referendumske komisije, crnogorski parlament je 3. lipnja usvojio Odluku o neovisnosti čime je Crna Gora, poslije 88 godina, ponovno postala samostalna država. Formalnom proglašenju neovisnosti Crne Gore u Skupštini nisu prisustvovali poslanici Bloka za zajedničku državu, jer nisu priznavali rezultate referenduma navodeći da on nije bio pravedan te da ne predstavlja pravi izraz volje građana Crne Gore.

Prvi puta prikazan horor film Dr. Jekyll i Mr. Hyde
1908. godine u Chicagu je po prvi puta u povijesti prikazan horor film (Dr Jekyll i Mr Hyde), kao snimka kazališnog komada u jednom činu

Amelia Earhart postala prvom ženom koja je preletjela Atlantik
1932. godine Amelia Earhart sletjela je u Irsku i tako postala prva žena koja je sama preletjela Atlantski ocean

Građanima uzeti prvi otisci prstiju
1934. godine u mjestu Oskalosa u SAD-u prvi put su mještanima uzeti otisci prstiju

Uvedeno automatsko biranje brojeva
1958. godine uvodi se automatsko biranje telefonskih brojeva. Britanska kraljica je svečano obavila prvi automatski telefonski poziv u Britaniji.

Vandalizirana Michelangelova Pieta
1972. godine Laszlo Toth, australski geolog vandalizirao je Michelangelovu Pietu

Rođen Henri Rousseau
Francuski slikar Henri Rousseau, zbog svog poziva poznat pod nadimkom Le Douanier (carinik), postimpresionist koji je radio u stilu naive i primitivizma, samouki genij čiji talent i rad, među kojim valja spomenuti autoportrete i portre, nije bio priznat tijekom života, rođen je u Parizu 1844. godine.

Rođen Jonathan Hyde
Britanski glumac australskog podrijetla Jonathan Hyde, zapamćen po ulogama u blockbusterima kao što su Titanic, The Mummy, Anaconda, The Tailor of Panama, te još brojnih manjih kino i televizijskih filmova i serija, rođen je 1947. godine u Brisbaneu.

Rođen Judge Reinhold
Američki glumac Judge Reinhold, poznat poglavito po ulogama u komedijama Beverly Hills Cop, Gremlins, The Santa Clause, te seriji Seinfeld i Spielbergovoj miniseriji Into the West, te nastupima u više od 75 filmova, rođen je u Wilmingtonu u Delawareu 1957. godine.

Rođena Lisa Edelstein
Američka glumica i scenaristica Lisa Edelstein, najpoznatija po ulozi Dr. Lise Cuddy u seriji House, te po nastupima u filmovima The Doors, What Women Want, Fathers and Sons, te serijama Seinfeld, Frasier, ER, Without a Trace i Judging Amy, rođena je 1967. godine u Bostonu.

Rođen Mario Mandžukić
Hrvatski nogometaš Mario Mandžukić, od 2005. godine član mlade reprezentacije, a od 2007. i Hrvatske A selekcije, a koji je karijeru započeo u Ditzingenu blizu Stuttgarta, rođen je u Slavonskom Brodu 1986. godine.

(www.icv.hr)