Na današnji dan: 9. svibnja

Obilježava se Dan Europe
Robert Schuman, kao ministar vanjskih poslova, objavio je povijesnu deklaraciju pred francuskim i međunarodnim predstavnicima tiska 9. svibnja 1950. godine u francuskom Ministarstvu vanjskih poslova: “Europa se neće stvoriti odjednom ili prema jednom jedinstvenom planu. Izgradit će se putem konkretnih postignuća koja će prvo stvoriti solidarnost de facto. Ujedinjavanje nacija Europe zahtijeva uklanjanje prastarog neprijateljstva između Francuske i Njemačke… Imajući u vidu taj cilj, francuska vlada… predlaže da francusko-njemačka proizvodnja ugljena i čelika, kao jedna cjelina, bude stavljena pod zajedničku nadležnost Visokog povjerenstva, u sklopu jedne organizacije koja je otvorena za sudjelovanje i drugih zemalja Europe. Objedinjavanje proizvodnje ugljena i čelika odmah bi trebalo osigurati uspostavu zajedničkih temelja gospodarskog razvitka, kao prvog koraka k federaciji Europe… Tako uspostavljena solidarnost u proizvodnji dovest će do toga da svaki rat između Francuske i Njemačke postane ne samo nezamisliv, nego i materijalno nemoguć… Na taj će se način, jednostavno i brzo, ostvariti ona fuzija interesa koja je nužna za uspostavu jedinstvenog gospodarskog sustava; to može biti poticaj iz kojeg će izrasti šire i dublje zajedništvo među zemljama koje su dugo bile međusobno suprotstavljene kroz krvave podjele.” Ova neočekivana inicijativa, koju se smatralo revolucionarnom, izazvala je pomiješane reakcije. Odobrili su je njemački kancelar Konrad Adenauer, kao i vlade Belgije, Italije, Luksemburga i Nizozemske. Ovih je šest država 1951. godine u Parizu potpisalo ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik, sa zajedničkim institucijama, koja je bila prvi korak prema današnjoj Europskoj uniji. U čast deklaracije od 1950. 9. svibnja se (od 1985. godine) obilježava kao Dan Europe te je jedan od simbola Europske unije, uz moto, zastavu i himnu.

Njemačka podmornica zarobljena zajedno s uređajem Enigma
Na današnji dan 1941. godine dogodio se jedan od najvećih britanskih uspjeha u Drugom svjetskom ratu. Dapače, britanski kralj George VI. nazvao je tu akciju “najvažnijim pojedinačnim događajem u cjelokupnom ratu na moru”. Britanci su, naime, uspjeli zarobiti njemačku podmornicu U-110, zajedno s potpuno očuvanim Enigma uređajem za šifriranje i s knjigom šifri. Njemački uređaj za šifriranje Enigma bio je zloglasno učinkovit, sve dok njegovo funkcioniranje nije razbijeno u akcijama poput ove. Njemačkom podmornicom U-110 zapovijedao je Fritz-Julius Lemp, s mornaričkim činom Kapitänleutnanta (odgovara otprilike današnjem hrvatskom činu poručnika bojnog broda). Podmornicu U-110 otkrila je sonarom britanska korveta HMS Aubretia, a zatim su je dubinskim bombama napali britanski razarači HMS Bulldog i HMS Broadway. Podmornica U-110 oštećena je pa je njemački zapovjednik bio prisljen izroniti i narediti evakuaciju. Očekivao je da će podmornica sama potonuti, no kad je vidio da ostaje na površini sam je zaplivao natrag prema njoj u namjeri da je uništi zajedno s knjigom šifri koja je ostala na njoj. U tom je pokušaju poginuo, a Britanci su došli u posjed podmornice, Enigme i knjige šifri.

Admiral Richard Byrd preletio Sjeverni pol
Svladati golema ledena prostranstva Arktika i snježne nanose na saonicama s psećom zapregom, hladnoćom i vijavicama, bilo je na krajnjoj granici ljudskih mogućnosti, a na povratku je najčešće vrebala smrt. Sve je to postalo mnogo lakše korištenjem zrakoplova koji je, ako ništa drugo, skratio one teške tjedne i mjesece probijanja do cilja i ostavio više vremena za istraživanja. Ali i za zrakoplove tog vremena bili su to podvizi puni napora i golemih opasnosti.Prvim je zrakoplovom na Sjeverni pol stigao i preletio ga glasoviti polarni istraživač, američki admiral Richard Byrd, a zrakoplovom je upravljao poznati pilot Floyd Bennett. Byrd je napustio New York 5. travnja 1926., a da nije naveo odredište. Stigao je 29. travnja u zaljev King odakle je namjeravao poletjeti do Pola. Tu je zatekao glasovitog norveškog istraživača Amundsena , koji se također pripremao za put do Pola. Nastala je utrka kakvu se prije nije moglo vidjeti. U oba se logora radilo od jutra do mraka i istodobno motrilo koliko su napredovali oni drugi. Ali, koliko se god Amundsen trudio prisiliti sudbinu, ona se okrenula protiv njega. Devetog svibnja 1926. godine, u 1 sat i 45 minuta, sjeli su Byrd i Bennett u teško natovareni Fokker i pet minuta kasnije uspjeli uzletjeti sa zemlje. U 9 sati i 2 minute bili su nad Sjevernim polom. Ispod nas se prostiralo vječno zaleđeno more – zapisao je Byrd. Izrezuckana ledena kora omogućavala nam je razaznati rubove moćnih santi. Tu i tamo vidjeli smo vodeni žlijeb prevučen mladim ledom što se zelenoplavo sjao usred bijele pustinje. Nešto poslije 15 sati kotači zrakoplova dotaknuli su mjesto koje su u rano jutro napustili. Među prvima Byrdu je čestitao Amundsen, kojega je pretekao za samo dva dana.

Najavljeno odobrenje prve kontracepcijske pilule
Na današnji dan 1960. godine najavila je američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) da će odobriti prvu kontracepcijsku pilulu u povijesti. Pilula se zvala Enovid, a proizvodila ju je farmaceutska tvrtka Searle (danas dio Pfizera). Nakon SAD-a, prve kontracepcijske pilule odobrene su 1961. u Australiji i Zapadnoj Njemačkoj, a uskoro i u mnogim drugim zemljama svijeta. Zanimljivo je da je Japan gotovo 40 godina odugovlačio s odobravanjem pilula, navodeći kao razlog to što bi se tako smanjila upotreba kondoma pa bi se povećao rizik od spolno prenosivih bolesti. I danas u Japanu samo 1% žena koristi pilulu i zato imaju razmjerno nizak postotak AIDS-a. Uvođenje kontracepcijske pilule u svijetu pokrenulo je brojna socijalna pitanja. Katolička crkva je nakon proučavanja tog fenomena naglasila svoje upozorenje da umjetna kontracepcijska sredstva izobličuju prirodu i svrhu spolnih odnosa. Nakon prvih slučajeva oboljenja žena koje su uzimale pilulu javili su se i kritičari nepovezani s Crkvom, koji su upozoravali na zdravstvene opasnosti uzimanja pilule. Jedna od prvih kritičarki pilule bila je feministica Barbara Seaman (inače Židovka), koja je slučaj stavila pred američki Kongres. Saslušanja je vodio poznati senator Gaylord Nelson (inače osnivač Dana planeta Zemlje), no nijedna žena nije pozvana na saslušanje, a prisutni su muškarci zaključili da je pilula sigurna. Barbara Seaman pitala je zašto ne postoje pilule za muškarce, nego se isključivo žene koriste kao pokusni kunići za hormonalna sredstva.

Rođen Vladimir Čerina
1891. godine rođen je Vladimir Čerina, hrvatski književnik. Pisao je u časopisima Val i Vihor, gdje se buni protiv Austro-Ugarske i mađarona. Sudjelovao je u organiziranju atentata na Slavka Cuvaja. Po završetku Prvog svjetskog rata razočaran je ostvarenjem jugoslavenstva. Duševno rastrojen smješten je u duševnu bolnicu u Šibeniku, gdje je i umro. Pripada buntovnom i nadarenom naraštaju mladih hrvatskih književnika koji se kritički odnose prema političkoj i građansko-društvenoj situaciji s početka stoljeća. Objavljivao je feljtone, književno-kritičke studije, pjesme i brojne pjesme o hrvatskim piscima, a najviše nadahnut avangardnim pisanjem i oporbenim stavom Janka Polića Kamova.

(www.icv.hr, Foto:Wikipedija)