Oglasila se prva zračna uzbuna u Zagrebu
Na današnji dan 1991. godine oglasila se prva zračna uzbuna u Zagrebu. Tog i prethodnog dana započela je blokada vojarni JNA. Preuzimanje vojarni imalo je ključno značenje za obranu Hrvatske, jer je količina prikupljenog oružja i opreme (preko 230 tenkova, 150 oklopnih transportera, 18 brodova, 180 000 pušaka, 400 većih topova, velika količina streljiva i druge vojne opreme) bila višestruko veća od onoga s čime je Hrvatska do tada raspolagala. Procjenjuje se da je ukupna vrijednost preuzetoga bila oko 700 milijuna dolara.
Prvi puta upotrijebljeni tenkovi u bitki
Na današnji dan 1916. godine Britanci su po prvi put upotrijebili svoje tajno oružje koje je trebalo promijeniti tijek rovovskog ratovanja. Prvi su tenkovi, naime, sa svojom brzinom ispod 5 km/h bili tako spori da nisu služili za brze mobilne prodore kao danas, nego za lagano napredovanje u bitki rovovskog tipa, kao zaštita pješaštvu. Bili su otporni na bodljikavu žicu, puščanu vatru i mitraljeze pa su se mogli uputiti do protivničkog rova, no bili su osjetljivi na topničku vatru. U prvoj je bitki u napad krenulo 25 tenkova, koji su izazvali znatan psihološki utjecaj na neprijatelja. Ipak, Winston Churchill bio je prilično razočaran jer je smatrao da je tenkove trebalo duže držati u tajnosti, a zatim, kada ih se dovoljno proizvede, upotrijebiti u masovnom napadu. Zanimljivo je da i sam naziv “tank” dolazi od spremnika za vodu, pod kojim su se opisom prvi tenkovi isporučivali zbog tajnosti.
Bankrot proglasila banka Lehman Brothers
Najveći bankrot u povijesti SAD-a dogodio se na današnji dan 2008. godine. Na taj je dan bankrotirala četvrta najveća američka investicijska banka. Braća Lehman, useljenici iz Bavarske, osnovali su poduzeće pod svojim imenom još davne 1850. godine. U međuvremenu je tvrtka izašla iz nadzora obitelji Lehman i narasla u jednu od najvećih banaka u SAD-u. Država je odbila spasiti banku od bankrota novcem poreznih obveznika, zaključivši da to poduzeće “nije preveliko da bi propalo”.
Preminuo Slavko Kolar
1963. godine preminuo je Slavko Kolar, hrvatski književnik i filmski scenarist. U hrvatskoj je književnosti bilo realtivno malo pisaca koji su u svoja književna djela unosili elemente humora i satire kao jednog posebnog vidnog kuta sagledavanja određenih društvenih zbivanja. U 19. stoljeću bilo ih je svega nekoliko: Stanko Vraz, Ante Kovačić i Silvije Strahimir Kranjčević napisali nekoliko uspjelih satiričnih ostvarenja, dok humorističkih elemenata nalazimo povremeno u djelima Janka Jurkovića, Vilima Korajca, Augusta Šenoe i Josipa Eugena Tomića. I to je sve. Zapravo, sve do pojave Slavka Kolara (1891.-1963.) i ne možemo govoriti o nekom piscu čije bi cjelokupno književno djelo bilo prožeto isključivo kategorijama humora i satire. A upravo po toj osobini Kolar se u hrvatskoj međunarodnoj književnosti izdvaja kao posve originalna literarna pojava: iako se tematika njegovih pripovjedaka u potpunosti uklapa u one najznačajnije tijekove hrvatske književnosti tridesetih godina kada je primarnu preokupaciju pisaca zaokupila problematika sela ili provincije s naglašenim socijalnim akcentom, Kolar se od ostalih svojih suvremenika razlikuje upravo po svom specifičnom pristupu toj istoj tematici.
(www.icv.hr, Foto: Ilustracija )