Pušten u promet jedan od prvih električnih tramvaja
U Blackpoolu u Engleskoj 1885. godine pušten je u promet jedan od prvih električnih tramvaja. Tramvaj je pušten u promet šest godina nakon što je Siemens demonstrirao električne tračnice. Inauguraciju tramvaja predvodio je Holroyd Smith, koji je i izumio sustav, te Alderman Harwood, gradonačelnik Manchestera.
Otvoren Scotland Yard
1829. godine otvoren je Scotland Yard kao glavno središte Policije. New Scotland Yard, poznat i kao Scotland Yard i The Yard, glavno je središte Metropolitanske Policije zaslužno za policajstvo u Greater Londonu (iako ne u Cityu). New Scotland Yard zauzima 20-o katnu zgradu na uglu Victoria Streeta i Broadwaya u Westminsteru., oko 500 jardova od Kuće Parlamenta. Poznati znak koji je često viđen na filmu i televiziji nalazi se na glavnom ulazu u Broadwayu.
Ime dolazi od prve lokacije središta na Great Scotland Yardu, ulici Whitehalla. Točni izvor imena je nepoznat, no omiljena teza je ona da je to bila rezidencija Škotskih kraljeva (dok su bili u Britaniji), njihovih veleposlanika, koji su prethodili Uniji Engleske i Škotske. Do XVII. stoljeća u ulici su bile mnoge vladine zgrade, sa arhitektima Indigom Jonesom i Christopherom Wrenom koji su tu živjeli. Pjesnik John Milton je tu živio za vrijeme Commonwealtha Engleske pod vladavinom Olivera Cromwella od 1649 do 1651. godine. Scotland Yard je zajedno sa Metropolitanskom Policijom osnovan od strane Sir Roberta Peela i Eugenea Françoisa Vidocqa. Otvoren je kao glavno središte Policije 29. rujna 1829. godine, koje je ujedno bilo dom dvama osnivačima i njhovim pomoćnicima. Scotland Yard se 1890. preselio na novo mjesto, Victoria Embankment, koje je bilo iznad Temze južno od današnjeg Ministarstva obrane. U to vrijeme Metropolitan se poširio s 1,000 inicijalnih na 13,000 policajaca tako povećavajući broj glavnih središta. Iduće veće proširenje bilo je od 1907 do 1940.
Kriminološka baza podataka Scotland Yarda zove se Home Office Large Major Enquiry System, ili skraćeno HOLMES. Također se program za trening zove “Elementarnost”, sve posvećeno slavnom fiktivnom detektivu Sherlocku Holmesu.
John D. Rockefeller postao milijarder
Obitelj Rockefeller vjerojatno potječe od francuske obitelji Roquefeuil. Oni su kao protestanti pobjegli iz Francuske, naselili se u Njemačkoj i germanizirali prezime prvo u Rockenfeller, a zatim u Rockefeller. Od tamo su došli u državu New York, u kojoj se rodio John Davison Rockefeller, u prilično siromašnoj obitelji, kao sin prodavača eliksira. Otac mu je često izbivao iz kuće i nije bio tradicionalnog morala, no pobožna se majka jako brinula za odgoj sina. Sa 16 godina John je dobio svoj prvi posao, kao pomoćni knjigovođa, s plaćom od 50 centa na dan. Od početka je davao oko 6% svojih prihoda u dobrotvorne svrhe, a s 20 godina povećao je to na 10% i tako zadržao ostatak života. Ušao je s partnerima u posao trgovine na veliko i svake godine zarađivao sve više. Zatim se počeo baviti naftom, koja je dovela do njegovog bogatstva. Bio je vrlo pobožan kršćanin baptist i vjerovao je da mu je Bog dao novac. Slijedio je maksimu “Stekni sve što možeš, uštedi sve što možeš i daj sve što možeš”. Obilno je donirao, osobito škole, zdravstvene ustanove i crkvu. Bio je prvi čovjek koji je stekao milijardu dolara i to 1916. godine. Računa se da je u dobrotvorne svrhe od toga podijelio oko 550 milijuna. Usporedi li se tadašnja vrijednost dolara s današnjom po nekim računicama ispada da je Rockefeller bio najbogatiji čovjek u svjetskoj povijesti.
Preminuo Vladimir Vidrić
1909. godine preminuo je Vladimir Vidrić, hrvatski književnik. Studirao je pravo u Pragu i Zagrebu, zbog sudjelovanja u spaljivanju mađarske zastave na Jelačićevu trgu u Zagrebu uhićen je i osuđen na zatvor. Živio je od odvjetničkog rada, zbog bolesti često boravio u Zavodu za umobolne u Stenjevcu, gdje je i preminuo. Pjesme je pisao od rane mladosti, njegova poezija spoj je simbolističkih i impresionističkih elemenata. Za života je objavio 25 pjesme. Snažno je utjecao na Domjanića, Nazora i druge pjesnike. Oko hrvatskog pjesnika Vladimira Vidrića splele su se mnoge legende, a njegova snažna, samosvojna pjesnička figura ni danas ne blijedi. Svojim kratkim životom, bolestan od shizofrenije u Stenjevcu, samo s jednom zbirkom, objavljenom u vlastitoj nakladi, fascinirao je suvremenike, kritičare i poklonike pjesničke riječi.
(www.icv.hr, Foto: Ilustracija )