Tolušić stopirao isplatu 17 milijuna kuna: Konačno otkrivena rupa kroz koju je curio novac iz ministarstva

Što se događa s isplatom naših potpora? Zašto nismo dobili novac za naše pašnjake i livade? Dokad će u Agenciji za plaćanja mutiti s našim novcem? Nitko nam ne zna objasniti što se događa, ne možemo dobiti informaciju, a čekaju nas veliki radovi.
Ovo su samo neki od upita koje su u u redakciju Jutarnjeg lista poslali nezadovoljni poljoprivrednici krajem veljače kada je počela isplata prvih rata potpora. Dok se čekao odgovor iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, iz Ministarstva poljoprivrede stigla je obavijest o promjeni Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjerama ruralnog razvoja za 2017. godinu vezanim upravo za travnjake i pašnjake.

Kada se potom u Ministarstvu pokušalo doznati zašto je promijenjen pravilnik, to je pitanje dovelo do još jednog šokantnog otkrića o malverzacijama u poljoprivredi.

Prvi pregled
Naime, u nizu akcija koje je pokrenuo nakon što je postao ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić je zatražio i kontrolu isplate svih poticaja, pa tako i onih za korištenje pašnjaka. I imao je što vidjeti. Nenajavljeni obilazak terena državnih inspektora iz Agencije otkrio je gomilu nepravilnosti. Od svih prekontroliranih pašnjaka, na njih čak 50 posto naišli su na nepravilnosti. Ondje nisu bili pašnjaci, nego zapuštene površine zarasle u visoku, neželjenu vegetaciju, a korisnici nisu imali ni jedno grlo stoke. Ukratko, niti je kakva stoka ikad bila na ispaši, niti su korisnici potpora barem fingirali košnju. Ništa od toga, ali su zato godinama uredno uzimali novac poreznih obveznika.

Nakon što je u ruke dobio negativni nalaz inspekcije, ministar Tolušić odmah je zatražio još detaljniju istragu podataka vezanih uz pašnjake i pripadajuće potpore. Dodatna dubinska kontrola otkrila je još poraznije podatke. Utvrđeno je da postoje 683 poljoprivredna gospodarstava koja u ARKOD-u (baza podataka o korištenju zemljišta) imaju upisane površine veće od jednog hektara pašnjaka, a nemaju stoku. Dakako, ako se traže potpore, ta stoka mora biti evidentirana u Jedinstvenom registru domaćih životinja (JRDŽ) koji vodi Hrvatska poljoprivredna agencija. Riječ je o ukupnoj površini od 5.839,85 ha pašnjaka na kojima na ispaši nikada nije bilo stoke. Najveći broj kontrola nad pašnjacima bez stoke provodio se u Šibensko-kninskoj, Osječko-baranjskoj i Ličko-senjskoj županiji.

Kontrole u tijeku
Upravo zato tim i takvim “poljoprivrednicima” uhvaćenima u lažiranju, doznajemo u Ministarstvu, nije isplaćen prvi dio potpore, a kontrole na terenu i dalje su u tijeku. Kontrole se provode radi utvrđivanja stvarnog stanja korištenja pašnjaka. Tek nakon završenog nadzora provest će se izračun umanjenja i isključenja iz plaćanja te utvrditi sankcije za nepravilnosti, ističu u Ministarstvu poljoprivrede. I ministar Tolušić jučer nam je prokomentirao taj novi kostur iz ormara, čini se, niza njegovih prethodnika na ministarskom mjestu.

– Naravno da smo ostali neugodno iznenađeni razmjerima drskosti zloupotreba pašnjaka. Nije normalno da netko dobije 3000 kuna za hektar pašnjaka na kojem stoka uopće ne pase. Našli smo gotovo 6000 hektara pašnjaka čiji vlasnici nemaju ni jedno grlo, a za što im je trebalo biti isplaćeno 17 milijuna kuna. To neću dopustiti. Nisam ja nikakav Robin Hood, ali novac mora poticati proizvodnju, a ne plandovanje – rekao nam je ministar Tolušić.

Novi pravilnik
Ovi su nalazi bili motiv ministru poljoprivrede za donošenje novog Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjerama ruralnog razvoja za 2017. godinu, u kojemu stoji da su poljoprivredne površine pod trajnim travnjacima evidentirane u sustavu ARKOD kao pašnjaci ili krški pašnjaci – poljoprivrednik koji traži potporu mora je održavati ispašom, i to s najmanje 0,5 uvjetnih grla po prihvatljivom hektaru pašnjaka ili 0,3 uvjetna grla po prihvatljivom hektaru krškog pašnjaka.

To konkretno znači da za isplatu potpore za pašnjake na jednom hektaru krških pašnjaka, a to su svi pašnjaci južno od Karlovca (cijela Lika, Dalmacija i otoci), mora imati na ispaši najmanje dvije ovce, dok za kontinentalne pašnjake (svi sjeverno od Karlovca) na dva hektara pašnjaka mora na ispaši biti najmanje jedna krava.

Uvođenjem konkretnog broja grla stoke po hektaru konačno su transparentno propisani minimalni uvjeti održavanja pašnjaka i krških pašnjaka u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj stoke. Time je, ističu u Ministarstvu, stopirana olaka i zapravo pogodovana isplata novca poreznih obveznika virtualnim poljoprivrednicima, više se neće događati situacije da se potpore za pašnjake dodjeljuju onima koji nemaju stoku, kao što je to bio slučaj u prethodnim godinama.

– Ne znam zašto tako nije bilo prije i zašto se poticaj davao pašnjacima bez grla stoke. Uvođenjem obveznog držanja stoke na pašnjacima unaprijedit ćemo sustav stočarske proizvodnje i dovesti pašnjačke površine u punu funkciju, a ozbiljnim proizvođačima dati vjetar u leđa – poručio je ministar Tolušić.
Potpore za pašnjake iste kao za oranice

Zanimljivo je, pa zato i interesantno za lažiranje, što je novac od potpora koji poljoprivrednici dobivaju za pašnjake jednak onom za oranice ili bilo koju drugu uporabu zemljišta. Tako je propisano zajedničkom poljoprivrednom politikom EU i vrijedi za sve države članice, pa tako i za Hrvatsku. Prosječni godišnje isplaćen iznos potpore za jedan hektar poljoprivrednog zemljišta je 2200 kuna, a poljoprivrednici koji su na područjima s posebnim ograničenjima dodatno dobiju još oko 800 kuna za svaki hektar. (www.jutarnji.hr)