Prvi dan proljeća, 21. ožujka, ujedno se slavi i kao Svjetski dan šuma. Prilika je to da osvijestimo važnost i vrijednost šuma za sve stanovnike našeg planeta. Ove godine tema Svjetskoga dana šuma glasi: „Šume i održivi gradovi – Učinimo naše gradove zelenijim, zdravijim i sretnijim mjestima za život”. Šume se često od milja nazivaju „zelenim tvornicama“ jer uz drvnu građu, proizvode i čisti zrak, čisto tlo i čiste vode, vežu vodu uz tlo i zadržavaju je u velikim količinama, sprječavajući eroziju tla i ublažavajući klimatske krajnosti. Uz to, one su i prirodne energane – daju nam obnovljiv izvor energije, drvo, pružajući svim živim bićima zaštitu, a mnogima od njih i hranu.
Šumama treba posvetiti veliku pozornost jer su danas globalno ugrožene uslijed lošeg gospodarenja, požara, poremećenog režima voda, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, kiselih kiša i dr. Na svjetskoj razini, gubitak šuma nastavit će se zbog klimatskih promjena, unatoč globalnim naporima za smanjenjem ispuštanja u atmosferu plinova s učinkom staklenika.
U Hrvatskoj krčenja šuma i straha od njihova nestanka nema. Šumama i šumskim zemljištem u RH gospodari se planski na temelju Šumskogospodarskih osnova područja, koje se donose na razdoblje od 10 godina. Osnovno je da se drvni resursi koriste u mjeri koja neće ugroziti njihov opstanak i baš zbog toga u Hrvatskoj se godišnje siječe manje drva nego što prirasta. Na taj se način kontinuirano održava prirodna ravnoteža. Osim toga, svaka površina koja se prenamijeni u infrastrukturne i razvojne svrhe, zamijeni se novopošumljenom površinom, tako da se površina pod šumama u Hrvatskoj ne smanjuje. Šume i šumsko zemljište u Hrvatskoj prostiru se 47 % kopnene površine države, od toga je 78 % u vlasništvu RH, a 22 % u vlasništvu privatnih šumoposjednika. Glavna odlika naših šuma je da su 95 % prirodne, za razliku od mnogih europskih koje su pretvorene u planataže i monokulture.
Hrast, bukva, grab, jela, smreka, crnika i bor, neke su od vrsta koje čine naše šume od istoka do krajnjega juga toliko raznolikima. Svaka vrsta i svako područje nose sa sobom zahtjeve za specifičnu brigu i način gospodarenja koji se razlikuju ovisno o podnebljima. No sve one imaju nešto zajedničko – šumara koji sa sobom nosi bogato iskustvo prethodnika stečeno u više od dva i pol stoljeća organiziranog šumarstva u Hrvatskoj, kao i pristup najnovijim tehnološkim dostignućima. Zato se prirodnim šumama Hrvatske dive Europljani, zato u našim šumama obitavaju brojne rijetke biljne vrste, zato u njima obitavaju sva tri velika europska predatora – smeđi medvjed, vuk i ris – i zato će generacije koje ostaju za nama i dalje uživati u svim blagodatima šume.
U Virovitičko-podravskoj županiji, posebnu vrijednost imaju poplavne šume u području rijeke Drave, prepoznate i kao izuzetna vrijednost na svjetskoj razini, koja čini mozaik vrijednih tipova staništa, koja su sastavni dio Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav pod zaštitom UNESCO-a.
