SVJETSKI DAN ŠUMA One pokrivaju jednu trećinu Zemlje i prisutne su svaki dan u našem životu

foto: hrsume.hr

Kako bismo se podsjetili na važnost očuvanja šuma, svake godine obilježavamo 21. ožujka ne samo kao kalendarski prvi dan proljeća, već i kao Svjetski dan šuma. Obilježavanje Svjetskog dana šuma započelo je još 1971. godine na inicijativu Europske poljoprivredne konfederacije, a kasnije je i UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) podržala ovu ideju vjerujući kako takav događaj može doprinijeti povećanju svijesti o očuvanju te zaštiti šuma i šumskih ekosustava.

Mnoge zemlje širom svijeta na ovaj dan veže ista misao vodilja, a to je isticanje važnosti šuma za čovječanstvo kroz jednu od njenih najvažnijih funkcija – iskorjenjivanje siromaštva, održivost okoliša i sigurnost hrane.

 

Šume su dio našeg života na više načina, mnogih od njih nismo niti svjesni. Kada popijemo čašu vode, napišemo zabilješku u bilježnicu, uzmemo lijekove protiv groznice ili gradimo kuću, ne razmišljamo da je svaka od ovih radnji na neki način povezana sa šumom. Pa ipak, ovi i mnogi drugi aspekti naših života povezani su s šumama na ovaj ili onaj način.

Šume su krhak ekosustav, a njihovo održivo upravljanje s pažljivim korištenje resursa, ključni su za borbu protiv klimatskih promjena i doprinos prosperitetu i dobrobiti sadašnjih i budućih generacija. Šume, dakle igraju ključnu ulogu u ublažavanju siromaštva i postizanju ciljeva održivog razvoja.

Šume pokrivaju jednu trećinu Zemljine kopnene mase, obavljajući životne vitalne funkcije širom svijeta. Oko 1,6 milijardi ljudi – uključujući više od 2.000 autohtonih kultura – ovisi o šumama zbog svojih sredstava za život, lijekova, goriva, hrane i skloništa. Šume su biološki najraznovrsniji i jedan od najsloženijih ekosustava na kopnu, u kojima živi više od 80% kopnenih vrsta životinja, biljaka i insekata.

Ipak, unatoč svim tim neprocjenjivim ekološkim, ekonomskim, socijalnim i zdravstvenim prednostima, globalno krčenje šuma se nastavlja uz alarmantnu stopu – prema podacima UN-a 13 milijuna hektara šume se uništava godišnje. Krčenje šuma čini 12 do 20 posto globalnih emisija stakleničkih plinova koje pridonose klimatskim promjenama.

U Hrvatskoj krčenja šuma i straha od njihova nestanka nema. Šume i šumska zemljišta u Republici Hrvatskoj, dobra su od općeg interesa, te uživaju posebnu zaštitu države i pod budnom su brigom šumarskih stručnjaka. Koriste se pod uvjetima i na način koji su propisani Zakonom o šumama. Šume u Republici Hrvatskoj prostiru se na 2, 688. 687 ha, što je 47 % kopnene površine države.

Cilj gospodarenja šumama u Republici Hrvatskoj je održivo i skladno korištenje svih funkcija šuma i trajno poboljšavanje njihova stanja, dok su temeljna načela hrvatskoga šumarstva potrajno gospodarenje s očuvanjem prirodne strukture i raznolikosti šuma, te trajno povećanje stabilnosti i kakvoće gospodarskih i općekorisnih funkcija šuma.

Hrvatske šume d.o.o. šumama gospodare na održiv način, što znači da se nikad ne siječe više drvne mase nego što prirasta, tako da se drvna masa u Republici Hrvatskoj zapravo stalno povećava. Glavna odlika naših šuma je da su 95 % prirodne, što izaziva divljenje kod europskih poznavaoca šuma kada nas posjete. Za prirodne šume karakteristično je da se na kraju ophodnje pomlađuju pomoću sjemena koje padne s krošanja starih stabala. Takav način zove se prirodno pomlađivanje. Kad prirodno pomlađivanje ne uspije, šumari interveniraju pošumljavanjem, odnosno umjetnim podizanjem šume. To se radi sadnjom sadnica ili sjetvom sjemena.

U prirodnim šumama tlo ima sposobnost prirodne obnove ili regeneracije, dok na prostorima gdje nema šume, a želi je se posaditi, tlo tek treba steći za to potrebne kvalitete. Zbog intenzivne eksploatacije, u Europi su uništene autohtone šume koje su nadomještavane brzorastućim vrstama, pa su tako te šume sastavljene od jedne vrste drveća koje na staništu gdje su posađene nisu autohtone što ih čini posebno osjetljivima i ekološki manje stabilnim ekosustavima.

Danas, kada u gradovima živi više ljudi nego ikada prije, a do 2050. očekuje se da će 6 milijardi ljudi ili čak 70% svjetske populacije živjeti u urbanim područjima, sve više raste spoznaja o nesumnjivoj povezanosti šumskih ekosustava s raznovrsnim područjima ljudskog života. Brza urbanizacija ne mora rezultirati zagađenim urbanim širenjem.

Drveće i urbane šume mogu učiniti gradove zelenijim, zdravijim i sretnijim mjestima za život hlađenjem zraka, filtriranjem štetnih zagađivača i ublažavanjem posljedica klimatskih promjena. Od svog postanka čovjek je vezan za šumu živeći u njenoj blizini i od njenih plodova.

Za cijelu biosferu nenadoknadiva je vrijednost šuma budući ona štiti tlo i ima mnogostruki utjecaj na njegovu plodnost, utječe na vodni režim sprečavajući eroziju, obavlja klimatsko – zaštitnu funkciju ublažavajući klimatske ekstreme, zadržava velike količine otrovnih tvari iz zraka služeći kao filter za njegovo pročišćavanje, a značajna je i njena uloga u smanjivanju buke u gradovima.

 

Šuma u svojim krošnjama može zadržati više desetaka tona tvorničke prašine. Asimilacijska površina šumskog drveća značajno je veća od površine koju šuma čini. Tako bukva i hrast imaju 6 – 8 puta veću asimilacijsku površinu od površine na kojoj rastu. Šume se koriste i za izlete, odmor i rekreaciju, a njena društvena uloga usko je povezana uz kulturu, povijest i narodne predaje koje sežu u daleku prošlost. Šumovit krajolik dobra je podloga za razvoj turizma, uz koji je pojam rekreacije u bliskom srodstvu.

Povoljnog utjecaj šumskih ekosustava na zdravlje ljudi, a koji potječe od proizvodnje kisika, neposrednog utjecaja na patogene organizme koji su opasni čovjeku te povoljnog utjecaja na psihofizičko zdravlje, opuštanje od stresnih situacija i psihičkih napetosti te frustracija koje donosi suvremena civilizacija, sve više dobivaju na važnosti.

Ove godine Svjetski dan šuma promiče obrazovanje u segmentu šumarstva te učenje o održivom gospodarenju šumama i načinima očuvanja bioraznolikosti. Zdrave šume znače zdrave, otporne zajednice i prosperitetna gospodarstva. Hrvatske šume d.o.o. prepoznale su kako je nužno od najmanjih nogu poučavati djecu važnostima očuvanja šuma kao nacionalnog blaga.

Uslijed naglih klimatskih promjena koje utječu na šumske ekosustave, ali i velike zainteresiranosti javnosti za segment šumarstva, ukazala se potreba za sustavnim organiziranjem javnih tribina, ali i kontinuiranom šumskom pedagogijom usmjerenom na djecu predškolske i školske dobi. Zato je osmišljen projekt „Škola u šumi, šuma u školi” putem kojeg se učenici upoznaju s prirodom, okolišem i zavičajem, te im se približava šumarstvo na pozitivan i prihvatljiv način. A djeca su naša budućnost!

Povodom Svjetskog dana šuma Hrvatske šume d.o.o. organizirale su bogat program. U četvrtak 21. ožujka, na području Uprave šuma podružnice Nova Gradiška, u Gradskoj vijećnici na adresi Trg kralja Tomislava 1, s početkom u 13 sati, održat će se predavanja na temu „Prilagodljivost hrasta lužnjaka na sušni stres“, predavač je doc.dr.sc. Željko Škvorc i „Zaštita i upravljanje prašumama u Hrvatskoj“, predavač je prof. dr. sc. Ivica Tikvić. Također, predstavit će se monografija „Branimir Prpić – ekologija šuma i šumarstvo“.

Ovim predavanjima započinjemo s aktivnostima obilježavanja 90 godina proglašenja zaštićenim šumama šumskih predjela Prašnik i Muški bunar, čime su izuzeti iz redovnog šumskog gospodarenja. Na području Uprave šuma Podružnice Koprivnica, u Varaždinu – rasadnik Zelendvor, 21. ožujka održat će se zajednička proslava Svjetskog dana osoba s Downovim sindromom i Svjetskog dana šuma, sa štićenicima Centra za odgoj i obrazovanje T. Špoljar iz Varaždina. Radionica za štićenike biti će o važnostima šuma, uz praktično sađenje sadnica. Isti dan u Zagrebu će, u Muzej suvremene umjetnosti, biti otvaranje izložbe dječjih radova na temu šume „Tko to ide, tko to gazi, po šuštavoj šumskoj stazi…“.

 

U Gospiću, Hrvatske šume d.o.o. i Hrvatsko šumarsko društvo, u dogovoru s gradonačelnikom grada Gospića, Svjetski dan šuma obilježit će sadnjom klona gupčeve lipe ispred zgrade Gradske uprave u Gospiću. Povod za tu lokaciju seže u povijest – 1903. godine Bogoslav Kosović, lički šumar, osnovao je na tom mjestu prvi šumarski rasadnik na ličkom području. Nadalje, u petak 22. ožujka, na području karlovačke podružnice, održat će se predavanja i radionice na temu Svjetskog dana šuma (21.03.) i Svjetskog dana voda (22.03.), od 12:30 do 15:30 sati u Kongresnoj dvorani Aquatike – slatkovodni akvarij Karlovac. Radionice organizira Javna ustanova NATURA VIVA u suradnji s Hrvatskim šumama d.o.o. i Aquatikom, a namijenjene su učenicima drugih razreda Medicinske škole Karlovac.

Svima želimo sretan Svjetski dan šuma! (www.hrsume.hr, foto: arhiv)