VOĆARI STRAHUJU OD MRAZA Davor Krznarić: Zbog blage zime očekujemo probleme i s bolestima i nametnicima

Proljetni mrazovi nisu rijetka pojava na našem području, a osobitu glavobolju zadaju našim voćarima budući da se priroda i ove godine preuranjeno probudila. Na rane proljetne mrazove osobito su osjetljive breskve i marelice, međutim na kraju i početku vegetacije vrlo su osjetljive i jabuke, najzastupljenija voćna vrsta u kontinentalnom uzgoju. Svakog proljeća kada nastupi buđenje vegetacije, za svoje voćke strahuje i Davor Krznarić, koji je ujedno i predsjednik Udruge voćara Virovitičko-podravske županije.

BLAGA ZIMA

– U voćarstvu je situacija takva da su mnoge sorte sad u fazi cvatnje pa se bojimo proljetnih mrazova. Zima je bila blaga pa je i vegetacija krenula ranije. No, protiv mraza nema nekakvih osobitih sredstava zaštite, možemo jedino pripremati biljku da bude u što boljoj kondiciji, davati joj ishranu preko korijena i lista. U slučaju nižih temperatura savjetuje se ići s bio stimulatorima na bazi alga iz Sjevernog mora koje biljku osnažuju i daju joj bolje uvjete da preživi te šokove, u ovom slučaju niske temperature – kaže D. Krznarić te dodaje da je zbog blage zime prezimilo i dosta štetnika, tako da ove godine očekuju i značajne probleme u pogledu bolesti i insekata. No, spremni su i na taj izazov, kaže.

Obitelj Krznarić već se tradicionalno bavi voćarstvom. Naime, Davorov djed imao je breskve još od 1964. godine, a vinograde su u ovoj obitelji obrađivali stoljećima. Davor je iz Slankamena doselio u Viroviticu prije 27 godina, kada je i posadio prvi hektar voćnjaka, a koji se danas prostire na 15 hektara.

– Naša obitelj intenzivnim voćarstvom bavi se već više od 50 godina. Tu tradiciju voljeli bismo prenijeti i na našu djecu, ali na njima je da biraju. Ako se budu odlučili, imat će našu potporu i kapital koji smo stvorili i koji je za nas od neprocjenjive vrijednosti – kaže Davor koji s bratom uzgaja nekoliko sorti jabuke, a koje su vodeće na našem tržištu.

IZVOZE I U RUSIJU

Njihov voćnjak nalazi se između Bilogore i Drave, točnije uz virovitičku obilaznicu, odnosno preko puta virovitičke Tvornice šećera. U njemu je zasađeno oko 50 tisuća stabala, a o povećanju ne razmišljaju već planiraju mijenjati stare voćke novima, kako zbog kvalitete, tako i zbog novih sorti jer žele biti u trendu.

– U našem voćnjaku imamo nekoliko sorti jabuka koje su vodeće na našem tržištu. Naravno, imamo najstariju sortu – ajdared, koja je ujedno najpopularnija i najpoznatija, no često je predmet akcija u trgovačkim centrima i ne ostvaruje veliku cijenu. Zatim imamo zlatni delišes i jonagold, a sadimo i nove klonove jonagolda koji su crveniji i boljeg okusa. Imamo nešto granny smitha, fujia, braeburna – priča nam Davor u čijem se voćnjaku u dobrim godinama proizvede oko 500 tona prve i druge klase jabuke.

Većinu otkupi tvrtka Brana d.o.o., čak 80 posto, a dio si ostave za prodaju na kućnom pragu. Također, njihove jabuke nerijetko završe i izvan granica, a jedan kamion jabuka otputovao je čak 6.500 kilometara od Virovitice.

– Naše jabuke izvozili smo u Njemačku, Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju, Mađarsku, ali u prvom redu radimo za naše tržište jer kod nas nedostaje jabuka, pogotovo u godinama kada su suše, mrazovi ili tuča. Najdalje što smo poslali kamion jabuka je u Rusiju, u Omsk, 6.500 kilometara od Virovitice – kaže D. Krznarić koji u sezoni zaposli i do 15 radnika te ističe da se nedostatak radne snage itekako osjeti.

PLODOVI RADA TEK ZA ČETIRI GODINE

Berba kreće oko 15. kolovoza i traje do prosinca, ali posla u voćnjaku ima stalno, kako jedni završe, tako drugi dolaze. U skladištu jabuke od lani. – Prošla godina bila je dosta rodna tako da je pritisak u Hrvatskoj i Europi dosta velik. Jabuka ima još dosta po skladištima, što se odražava na cijenu koja nije baš velika – priča nam Davor u čijem je voćnjaku rezidba već privedena kraju. Također, krenuli su i sa zaštitom bilja jer, kako kaže ovaj agronom, s porastom temperature kreću bolesti, štetnici i insekti, kao i korovi. U tijeku je i krčenje starih voćnjaka, kao i sadnja novih te čišćenje korova u rasadniku. – Posla u voćnjaku ima stalno, a što smo više u voćnjaku, to su rezultati bolji – kaže Davor te ističe da za ovaj posao mora biti i ljubavi jer iziskuje puno vremena i strpljenja, osobito jer od sadnje do ploda treba 4 do 5 godina.

Voćke navodnjava, a zaštitit će ih i protugradnom mrežom

Osim mraza, voćarima i njihovim nasadima prijete još dvije elementarne nepogode – suša i tuča. Naime, u posljednjih 30-ak godina nije palo ovako malo kiše u početku godine što bi se moglo negativno odraziti na mnoge poljoprivredne kulture, kao i voćnjake ako nemaju navodnjavanje. D. Krznarić brige oko ove elementarne nepogodne riješio se tako što je u svoj voćnjak uveo sustav navodnjavanja.

– Savjetujem svima, osobito na ovom području, da u svoje voćnjake uvedu navodnjavanje. Kada se uzme omjer ove investicije i dobra koje donese, svakako se isplati – kaže D. Krznarić, koji želi što manje ovisiti o nepredvidivom vremenu pa radi i na protugradnoj mreži iznad svojih voćaka.

– Za sada ćemo mrežom pokriti osam hektara voćnjaka, budući da je riječ o velikoj investiciji. Postavljena je armatura, stupci, jankeri i još nas čeka mreža, kako bi taj dio voćnjaka zaštitili od tuče koje ovdje ima dosta – kaže D. Krznarić.

Ništa bez osiguranja

Nepredvidiva priroda, uz ulaganje u sustave navodnjavanja, potaknula je poljoprivrednike da počnu razmišljati i o osiguranju nasada. Iskusni voćar Davor Krznarić među onima je koji godinama osigurava svoje nasade te poziva sve voćare da svoju proizvodnju ne prepuštaju riziku. Svaka nagla promjena vremena, osobito kada je riječ o tuči, mrazu ili suši, može napraviti veliku štetu poljoprivrednicima, a osiguranje omogućava poljoprivredniku da preživi tu godinu, kaže ovaj iskusni voćar. (www.icv.hr, žđl, Foto: Ž. Đaković Leš)