I jedna i druga opcija su, što se nas tiče, dobra. Bitno je da se ide u porezno rasterećenje, prokomentirao je ministar financija Zdravko Marić promjenu vezanu za porezni tretman mladih radnika! Vlada je najavila da će od iduće godine svi mlađi od 25 godina biti oslobođeni plaćanja poreza na dohodak i prirez, dok će generacije zaposlenih između 25 i 30 godina plaćati samo 50 posto poreza, piše Večernji.hr.
Mjera za 320 tisuća mladih Prema najnovijim podacima mirovinskog zavoda o broju osiguranika, krajem rujna imali smo oko 120 tisuća zaposlenih mladih do navršene 24 godine, te još 166 tisuća osiguranika u dobi od 25 do navršenih 29 godina.
Tridesetogodišnjaka bi moglo biti oko 40 tisuća, što znači da će novo porezno rasterećenje utjecati na primanja oko 320 tisuća mladih ljudi. Njima bi u džepu moglo ostati oko 700 milijuna kuna godišnje. Mlada osoba čija je mjesečna neto plaća oko 6400 kuna, odnosno oko prosječne plaće, mjesečno plaća oko 800 kuna poreza na dohodak. U prvim verzijama ta se olakšica trebala knjižiti i osjetiti odmah u siječnju 2020., no prema posljednjoj verziji, upućenoj u Sabor, poslodavci će morati obračunati i uplatiti pune poreze kao da ne postoji nikakvo izuzeće, a olakšica će biti isplaćena kroz povrat poreza u kolovozu iduće godine.
S obzirom na dosadašnje iskustvo s obračunom i korištenjem poreznih olakšica, drugo rješenje donosi veću garanciju da će mladi taj novac doista i primiti, pogotovo ako su zaposleni u privatnom sektoru. Često se događalo da radnici ne osjete porezna rasterećenja na svojoj neto plaći budući da poslodavci režu bruto.
Država je i sada široke ruke prema tvrtkama i poslodavcima koji zapošljavaju mlade ljude jer za sve mlađe od 30 godina, zaposlene za stalno, nudi petogodišnje oslobođenje od plaćanja zdravstvenog doprinosa (16,5%). Na prosječnu plaću ta se ušteda kreće oko 1500 kuna mjesečno te je dva puta jača od Marićeve olakšice kod poreza na dohodak. Oslobađanje od plaćanja zdravstvenog doprinosa uveo je 2015. bivši ministar rada Mirando Mrsić. Za prosječno plaćenog radnika, država je u pet godina poslodavce rasteretila s oko 90 tisuća kuna.
Za postojeći broj korisnika, vrijednost stare olakšice u petogodišnjem se razdoblju kreće od najmanje šest pa i do deset milijardi kuna, koje tvrtke i poslodavci mogu iskoristiti za investicije, pa i povećanje plaća. Bivši ministar rada Mirando Mrsić ističe da je njegov model trenutnog oslobođenja putem doprinosa pokazao veliku efikasnost, ali dopušta da bi Marićev novi prijedlog mogao riješiti problem krađe olakšice u sustavu poreza na dohodak.
– Vidjet ćemo kako će teći saborska rasprava. Mi smatramo da je bolji i efektniji rezultat mjere kroz godišnji obračun – ističe ministar financija Zdravko Marić koji za svoju mjeru kaže i da je demografska. No, žene rađaju svoje prvo dijete s prosječnih 28 i pol godina, pa proizlazi da će ostati bez olakšice kad im je ona najpotrebnija. (vecernji.hr)