TEHNIČKA ŠKOLA I ŠUMARIJA VIROVITICA Za budućnost posadili 100 sadnica hrasta kitnjaka na Bilogori

Učenici smjera šumarski tehničar iz Tehničke škole Virovitica dali su svoj obol ulaganju u budućnost. Jučer (četvrtak) su u suradnji sa Šumarijom Virovitica u gospodarskoj jedinici Virovitička Bilogora posadili stotinjak sadnica hrasta kitnjaka, starosti jedne godine.

-Posaditi drvo jedno je od najplemenitijih stvari na svijetu, pravi zalog za budućnost. U ovom drveću nakon vas, uživat će vaša djeca i unuci – poručio je profesor Dino Davidović učenicima koji su spretno, s lopatom u ruci i jednogodišnjom sadnicom, nalazili najbolje mjesto za novi dom ovom prekrasnom drvetu, jednom od zaštitnih znakova naših šuma, budućem domu mnogih ptica, ali i biološki i gospodarski važnoj vrsti.

Jelena Dobraš, revirnica u Šumariji Virovitica, ističe da je riječ o posljednjoj fazi sadnje u odsjeku na Bilogori, čija se površina proteže na 21,64 hektara, a samim pomlađivanjem šuma obuhvaćeno je pet hektara. Šumarija Virovitica ove godine Virovitičku Bilogoru obogatila je s 40.000 sadnica hrasta kitnjaka i to na onim područjima, na kojima je šuma dosegnula, kaže J. Dobraš, svoju sječivu zrelost, odnosno dob od 120 godina.

-Šuma je u ovom konkretnom odsjeku 68 C ove godine prošla dovršni sjek, jer je drvo dosegnulo svoju starost za sječu. Sad smo dobili pomladak na tlu, o kojem se moramo brinuti. Budući da neki dijelovi površine nisu bili prirodno pomlađeni, na nama je da pomognemo sastojini, popunjavanjem područja dodatnim sadnicama hrasta kitnjaka – objašnjava Jelena Dobraš koja zahvaljuje Tehničkoj školi na suradnji.

ZANIMLJIVA NASTAVA NA TERENU

Sadnice su iz rasadnika Hrvatskih šuma u Koprivnici, a njihovu sadnju na Virovitičkoj Bilogori provode privatni poduzetnici, odnosno tvrtke, s kojima su Hrvatske šume sklopile ugovor za taj posao i koje provode kontrolu sadnje.

Školska terenska nastava učenicima je pak poslužila da uz standardnu sadnju sadnica golog korijena u jamu, otkriju i kako funkcionira tzv. Tullijeva cijev, a koja će kroz pet godina sadnicama hrasta kitnjaka poslužiti kao prirodna zaštita i pomoć.

Nataša Rap iz Uprave šuma Slatina ističe kako je riječ o vrsti sadnje koja se može provesti na gotovo nepripremljenom terenu, jer čvrsta Tullijeva cijev maksimalno štiti biljku od korijena do lista, odmah po sadnji.

-Prednost takve sadnje je što se sadnice mogu saditi i na nepristupačnim površinama. Tullijeva cijev štiti biljku od vanjskih utjecaja i za nju stvara posebnu mikroklimu koja joj pogoduje. U isto vrijeme, štiti je od vanjskih opasnosti, kao što su korov ili divljač. Nakon nekoliko godina, kada sadnice ojačaju i cijevi izvrše svoju zadaću, ostatke cijevi uklonit ćemo s površine – kaže Nataša Rap.  (www.icv.hr, mlo)