Koje su investicije obilježile prošlu godinu u Općoj bolnici Virovitica i ima li virovitička bolnica uistinu dva ravnatelja? Jesmo li spremni za koronavirus? Što će se još sve raditi kroz novi investicijski ciklus u ovoj zdravstvenoj ustanovi? Ova pitanja, kao i druge teme vezane uz aktualno stanje u Općoj bolnici Virovitica, postavili smo u intervjuu ravnatelju Dinku Blaževiću.
Počnimo s prošlom godinom. S obzirom na nove zgrade, uređaje, opremu i usluge, možemo ju nazvati pravom investicijskom godinom za virovitičku bolnicu. Što ju je u tom smislu obilježilo?
Što se tiče investicija, 2019. godina bila je posebno intenzivna. Imali smo tri velika projekta, od kojih je najveći „Dogradnja i opremanje dnevnih bolnica Opće bolnice Virovitica“, vrijedan 50 milijuna kuna. Kroz taj projekt, osiguran kroz sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj, opremljene su dnevne bolnice i dnevna kirurgija. Time ćemo poboljšati efikasnost i organizaciju rada, povećati broj prijema u dnevnim bolnicama i smanjiti broj prijema na akutne bolničke odjele.
U sklopu projekta dograđena je zgrada B1, koja obuhvaća oko 2000 m2 novog prostora u kojem su smješteni sva tri bolnička laboratorija: histopatološki, citološki i medicinsko-biokemijski na jednom mjestu, kao i nova Internistička dnevna bolnica, u kojoj se zbrinj-avaju svi internistički i onkološki pacijenti. Kroz projekt je opremljena i jedinica intenzivnog liječenja i nabavljena nova centralna sterilizacija.
Također, medicinskom i tehničkom opremom opremljene su dnevne bolnice na odjelima pedijatrije, interne medicine, oftalmologije, kirurgije, patologije i kliničke citologije, a među nabavljenom opremom posebice se ističe nabava UZV uređaja (color doppler) za pregled ultrazvuka abdomena, srca, mozga i kukova. Za ovaj projekt zatvorena je financijska konstrukcija i sve obveze prema dobavljačima su plaćene. Druga važna investicija odnosi se na nabavu uređaja za magnetsku rezonancu, vrijednog osam milijuna kuna, koji je u rad pušten u ožujku prošle godine.
Krajem prošle godine završena je i energetska obnova zgrade uprave Opće bolnice Virovitica i dječjeg dispanzera, opće medicine, ginekoloških ordinacija. Riječ je o radovima vrijednima 2,7 milijuna kuna, financiranim uz potporu Fonda za zaštitu okoliša, Ministarstva graditeljstva te Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. U sva tri projekta, uz bespovratna sredstva iz fondova, Opća bolnica Virovitica sudjelovala je dijelom i vlastitim sredstvima. Samo u projekt izgradnje dnevnih bolnica uložili smo otprilike dva milijuna vlastitih sredstava, za pripremne radove i radove koji su uslijedili nakon projekta. Kod opremanja novih ambulanti pomogle su sve općine i gradovi, kao i Virovitičko-podravska županija.
Jedan laboratorij već djeluje u novom aneksu bolnice, što je s ambulantama i dnevnim bolnicama?
Da, u novoj zgradi bolnice već radi medicinsko-biokemijski laboratorij, a preseljenje citološkog i histopatološkog laboratorija je u tijeku. Tijekom ovog tjedna u planu je i preseljenje ambulanti dnevnih bolnica u nove prostore, a nakon što smo od općina i gradova Virovitičko-podravske županije dobili određena sredstva za novi uredski namještaj, krevete za pregled, stolice za terapiju i slično. Za koji dan svi će u punom kapacitetu raditi u novim prostorima.
U financijskom smislu, prošlu ste godinu zaključili s gubitkom. I to od 24,3 milijuna kuna. Kako je nastao gubitak i što on znači za poslovanje bolnice? Trebaju li pacijenti i liječnici koji ovise o proračunu bolnice biti zabrinuti?
Ne, ni pacijenti, a ni liječnici nemaju razloga za zabrinutost. Bolnica posluje normalno, plaća svoje obveze, sve se usluge i postupci normalno provode i tako će i ostati. Štoviše, iza nas je jedna dobra poslovna godina, unatoč knjigovodstvenom manjku od 24,3 milijuna kuna. Znam da zvuči paradoksalno, ali dozvolite mi da objasnim. Ovako veliki gubitak, uvjetno rečeno, posljedica je upravo zatvaranja financijskih obveza po već spomenutim projektima, ali i novodonesene odluke Ministarstva financija o načinu knjiženja dobivenih sredstava namijenjenih plaćanju dobavljača lijekova i potrošnog medicinskog materijala.
U prošloj, kao i godinama ranije; 2017. i 2018., bolnice su dobivale uplate i pomoć od države i ta sredstva su se iskazivala kao prihod, što je osim same financijske pomoći i olakšavanja plaćanja obveza prema dobavljačima automatski poboljšavalo i financijski rezultat. Sredinom prošlog mjeseca, nekoliko dana prije roka za predaju godišnjeg financijskog izvješća, Ministarstvo financija izdalo je naputak prema kojem su bolnice sva dodatna sredstva namijenjena plaćanju dobavljača lijekova i potrošnog medicinskog materijala dužne knjižiti kao avans, dakle kao obvezu, a ne kao prihod, što je u proteklim godinama bio slučaj.
Govorim o iznosima npr. za 2017. 8,4 mil. kuna, za 2018. 3,35 mil. kuna, te za 2019. 9 mil. kuna. Taj iznos sada umjesto u prihode, moramo iskazati kao obvezu. Tako smo, uzmimo za primjer, i uplatu od 8 milijuna kuna namijenjenu za nabavku MR uređaja, koja je bolnici isplaćena u prosincu 2018. godine, knjižili kao prihod u 2018, dok je po isporuci, montaži i ispostavi računa za isti knjižen kao trošak u 2019. godini.
Također, preostala bespovratna sredstva za Projekt dogradnje i opremanja dnevnih bolnica u iznosu 2,6 mil. kuna kojima smo pravdali rashode u realizaciji projekta proknjižene u 2019. isplaćena su u 2020. te je i taj iznos utjecao na povećanje manjka u 2019. godini. Sve ove navedene okolnosti dovode nas do iznosa knjigovodstvenog manjka za ukupno 19,6 mil. kuna, što čini razliku do evidentiranog manjka od 24,3 milijuna kuna za 4,7 milijuna kuna, što je zapravo i realan gubitak za 2019. godinu. Ako pritom uzmemo u obzir da ovisimo o limitu HZZO-a, da nam troškovi stalno rastu i ne prate prihode, da smo u posljednje dvije godine imali tri velike investicije, kao i činjenicu da je u posljednje dvije godine trošak samo za plaće zaposlenika narastao za ukupno 11 milijuna kuna, onda možemo reći da je ovih 4,7 milijuna kuna realan, pa i usuđujem se reći, prihvatljiv gubitak u poslovanju bolnice.
Možete li komentirati situaciju vezanu uz bivšu ravnateljicu Mirjanu Peček, a koja je tužila bolnicu zbog nezakonitog otkaza i pravomoćnom sudskom presudom ostvarila pravo na isplatu svih plaća i povratak na posao? Ima li danas virovitička bolnica dva ravnatelja, kako se spekulira u medijima?
Ne, virovitička bolnica nema dva ravnatelja, nego jednog. Prema odluci Upravnog vijeća bolnice, koje imenuje i razrješuje ravnatelje, ja sam još uvijek na toj dužnosti i obnašat ću ju dok Upravno vijeće ne odluči drugačije, odnosno dok me ne razriješi.
Što se tiče pravomoćne presude Županijskog su-da u Rijeci, moram napomenuti kako je bolnica ispoštovala sve zakonske obveze proizašle iz te presude. Bolnica je isplatila bivšoj ravnateljici M. Peček sve zaostale plaće te je, sukladno njezinoj stručnoj spremi, vraćena na sistematizirano radno mjesto na rad; mjesto višeg stručnog savjetnika u Odjelu ekonomskih poslova Opće bolnice jer u tom trenu povratak na mjesto ravnatelja nije bio moguć. Nakon provedenog natječaja u svibnju 2018. izabran sam na tu funkciju i upisan u sudski registar kao ovlaštena osoba te samim time nije moguće da bolnica ima dva ravnatelja u isto vrijeme.
Jeste li razgovarali s bivšom ravnateljicom? Koji su bili njezini zahtjevi? Je li ju ovim potezom bolnica vratila na manje plaćeno radno mjesto?
Bilo je više pokušaja nagodbe, odnosno mirnog rješenja spora koje su vodili odvjetnici s jedne i druge strane i tu je bilo izgleda da dođe do određenih dogovora. No, u konačnici M. Peček je odbila sve prijedloge i nije bio postignut nikakav kompromis. Ona i dalje inzistira na povratku na funkciju ravnateljice. U ovom trenutku podnijela je prijedlog za ovrhu na vraćanje na radno mjesto ravnatelja, na što smo se kao bolnica žalili i sad se čeka odluka suda. Slučaj se, dakle, opet vraća na parnični postupak.
Za to vrijeme, dok se čeka odluka suda, M. Peček prima plaću višeg stručnog savjetnika i razliku do visine plaće ravnatelja. Željeli smo pokazati dobru volju i izbjeći eventualne nove tužbe, međutim zatražena je revizija pravomoćne presude pred Vrhovnim sudom RH te čekamo konačnu odluku suda. Gospođa M. Peček nije dosad potpisala da prihvaća novo radno mjesto jer inzistira na povratak na mjesto ravnateljice. Na posao dolazi i obavlja poslove višeg stručnog savjetnika. Kako god sud odluči, Upravno vijeće bolnice će postupiti po presudi, kao što je postupilo i po pravomoćnoj presudi Županijskog suda u Rijeci. Dok ne završi ovršni postupak i Vrhovni sud ne donese odluku, Opća bolnica Virovitica posluje, ima svoje planove, nove investicije i ideje na kojima radi i nastavlja započeto.
Najavljena je velika energetska obnova svih zgrada bolnice, ali i rekonstrukcija rodilišta. Kada se može očekivati početak radova?
To su velike investicije za koje projekte imamo, a financirala ih je Virovitičko-podravska županija. Planiramo ih realizirati čim nađemo adekvatne izvore financiranja. Slijedi zatim apliciranje na natječaje te sama realizacija.
Projekt energetske obnove svih objekata bolnice vrijedan je 29 milijuna kuna, dok je projekt rekonstrukcije rodilišta vrijedan oko sedam milijuna kuna i odnosi se na povećanje standarda, konkretno kvalitete. U sobama će biti manji broj kreveta, pa će u jednoj sobi moći boraviti najviše dvije majke s novorođenčadi. Svaka soba imat će svoj sanitarni čvor, a cijelo rodilište dobit će novi izgled i omogućiti kvalitetnije uvjete i liječnicima, medicinskim sestrama, a najviše majkama. Što se rodilišta tiče, u planu nam je u skorije vrijeme, za otprilike mjesec dana, ponuditi našim rodiljama mogućnost dobivanja dušičnog oksidula, poznatijeg kao „rajski plin“.
Riječ je o medicinskom plinu koji u svom sastavu ima 50 posto dušičnog oksidula i 50 posto kisika, koji može olakšati proces prirodnog poroda. Bezopasan je i za rodilju, kao i za novorođenče te organizam rodilje napušta vrlo brzo, a pri porodu djeluje umirujuće, smanjuje bol i olakšava cijeli proces. Tako da i u tom smislu pored mogućnosti dobivanja epiduralne analgezije prema dogovoru, želimo podići standarde kvalitete i prije same rekonstrukcije rodilišta.
Je li bolnica spremna za koronavirus?
Da, kao zdravstvena ustanova spremni smo za koronavirus, što se tiče svih definiranih situacija rizika. Na razini županije oformili smo Krizni stožer koji vodi dr. Miroslav Venus iz županijskog Zavoda za javno zdravstvo. Bolnica je opremljena dovoljnim brojem zaštitnih odijela i organizirali smo prostor izolacije za pacijente. Sukladno naputcima Ministarstva zdravstva i Zavoda za javno zdravstvo, napravili smo plan postupanja u slučaju kontakta s pacijentom. Cilj je, sukladno općim naputcima, da bude što manje kontakta između pacijenta i medicinskog osoblja. To znači da će pacijent koji se, primjerice, na hitni bolnički prijem sam javi sa simptomima i sumnjom na koronavirus, odmah biti stavljen u prostor izolacije.
Istovremeno se kontaktira epidemiološka služba županijskog Zavoda za javno zdravstvo „Sv. Rok“ te dežurni liječnik, infektolog Opće bolnice. Nakon pretraga koje uključuju vađenje krvi, bronhoskopiju i bris gornjih dišnih puteva, pacijent se zadržava u izolaciji, u našoj bolnici, a uzorci krvi i bris se šalju na analizu u „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagreb. Kada nalazi budu gotovi, ako se potvrdi prisutnost koronavirusa, pacijent se prevozi u Zagreb. (www.icv.hr, mlo)