Capak najavio olakšavanje mjera sljedeći tjedan: Neke će se produžiti, ali sigurno ne na mjesec dana

Foto: hrt.hr

U Hrvatskoj danas znatan pad broja novozaraženih koronavirusom. 23 slučaja zaraze – najmanji je broj još od 20. ožujka. Nažalost, još je jedna osoba preminula, u Osijeku, čime se broj žrtava pandemije popeo na 36. Novoizliječenih je 71, pa je sada ukupno 600 onih koji su pobijedili koronavirus.

Što nas čeka u danima koji dolaze? Kako će do pronalaska cjepiva izgledati suživot s koronavirusom – u Dnevniku HTV-a otkriva primarijus Krunoslav Capak.

– Još malo pa će biti mjesec dana od te brojke koja je bila, mi smo jako sretni da je to tako, nadamo se da će se taj trend nastaviti. Imali smo nekoliko pikova, ali zadnjih dana nam je brojka relativno povoljna osim ovih domova gdje nam se dogodio probo., Bez tih domova brojke su vrlo povoljne i mi se nadamo povoljnoj epidemiološkoj situaciji pa ćemo onda razgovarati i o relaksaciji mjera – rekao je Capak.

Kaže kako pandemijska krivulja još uvijek nije u silaznoj putanji.

– Mi gledamo kako će izgledati krivulja novooboljelih. Ova krivulja je povoljna za nas, vidi se da imamo puno ozdravljenih, a ta će krivulja i dalje ići dolje. Ali mi čekamo da se ona krivulja koja govori o kumulativnom broju zaraženih izravna a onda počne padati. To će se dogoditi kada ćemo jedno vrijeme imati dnevni pad novooboljelih. Mi se nadamo da je ovo početak tog perioda – poručio je.

Ističe kako se nadaju da je situacija u domovima za starije i nemoćne stavljena pod kontrolu.

– Epidemiolozi su trajno na terenu,  uspjeli su klasificirati sve oboljele, kontakte, one koji trebaju ići u samoizolaciju, one koji se trebaju maknuti, kohortirani su zaposlenici, dakle neće više biti kontakta između onih koji su bili u kontaktu s oboljelima i ovi koji nisu bili, to će biti nova smjena. Mi mislimo da je situacija pod kontrolom i da ćemo uz malo sreće, jer malo sreće treba imati, uspjeti – kaže.

Foto: hrt.hr

Najavio je kako će mjere zaštite biti produžene, ali ne na mjesec dana i ne sve.

– Naravno, neke mjere se neće produžavati, o tome koje će to mjere biti ovisi o dogovoru Vlade, Stožera i epidemiologa. Premijer je rekao da je dao zadatak ministarstvima da naprave prioritete, odnosno relaksacija koje mjere bi najviše doprinijela gospodarskom rastu i normalizaciji života građana. Odluku ćemo doznati idući tjedan – otkrio je dodajući da će kratko produžiti postojeće mjere ali, nada se, ne sve.

– Sljedeći tjedan ćemo mi epidemiolozi napraviti epidemiološki okvir za one prioritetne mjere za koje su gospodarstvo, ali i svi drugi resori, pokazali interes i nastavit će se proces relaksacije tako. To će biti nova normala, neće ništa biti kao što je bilo prije nego će to biti novi normalan život, suživot s koronavirusom – poručio je Capak.

Kaže da su razgovarali o mogućnosti da se mjere relaksiraju po pojedinim regijama ovisno o tome kakva je epidemiološka situacija.

– Nismo još nikakvu konkretnu odluku donijeli o tome – istaknuo je.

Objasnio je da će suživot s koronavirusom trajati do pronalaska cjepiva ili do stjecanja kolektivnog imuniteta kada se više neće imati na koga širiti.

– Nitko ne zna kada će to biti. Sasvim je sigurno da trenutačno dovoljno populacije nije prokuženo s koronavirusom da bi kolektivni imunitet moga držati zaštitu onih koji još uvijek nisu imuni. To će se sigurno dogoditi kasnije, ali će  nam sigurno pomoći da znamo kako se virus ponaša, koliko imamo prokuženih. Onda ćemo puno lakše moći izračunati kada bi mogli imati zaštitu kolektivnog imuniteta – objasnio je.

Najavio je da će se serološki testovi početi provoditi idući tjedan.

– Serološki testovi će se početi provoditi idući tjedan, s time da neki širi koji će nam dati kompletniji odgovor na ovo pitanje, u roku od deset dana do maksimalno dva tjedna, rekao je Capak. To su testovi koje isprobavaju naši analitičari u HZJZ i u Infektivnoj klinici jer oni imaju najviše iskustva i koji će reći kolika je njihova pouzdanost. Ali za serološke testoveto i nije toliko bitno jer njima ne tražimo bolesne već one koji su imuni na bolest – objasnio je Capak.

Upitan što su to brzi testovi, Capak je rekao da postoje dvije vrste tih testova.

– To su testovi serološki koji traži antitijela u krvi. Ti testovi ne mogu služiti za dijagnostiku u ovom momentu jer nama trebaju testovi koji odmah na početku bolesti pokažu da je osoba pozitivna, a IgM antitijela prva antitijela koja se razvijaju, razvijaju se tek treći dan bolesti kada već može prekasno za širenje bolesti – rekao je. No, pojasnio je, testovi na IgG antitjela se razvijaju tek oko šestog dana kada je već akutna faza bolesti, što nije za dijagnostiku.

Naglasivši da se u svijetu i zemljama Beneluxa koriste brzi testovi koji traju petnaest minuta, Capak je rekao kako bi se pomoću njih moglo kontrolirati ulazak djelatnika u domove za starije i nemoćne te zdravstvene ustanove.

–  Kada ih isprobamo i kada vidimo kako to funkcionira, ako se to pokaže učinkovitim svakako ćemo ih uvesti – poručio je. Naveo je i kako jedan test traje minimalno pet sati, a ovi brzi testovi su gotovi za petnaest minuta. (hrt.hr)