Šumarija Slatina na području naše županije vodi brigu o rijetkim dravskim šumama: Ponosni na hrvatsku Amazonu, u kojoj rijeka Drava određuje život šuma vrba i topola

Orao štekavac, crna roda, vlastelica, žuta čaplja i velika bijela čaplja… Te i mnoge druge vrste ptica, životinja i biljaka svoj dom imaju u našoj županiji, i to u pravoj podravskoj Amazoni. Točnije, u vrijednim slatinskim podravskim šumama uz obalu rijeke Drave, na potezu od Vaške do Miholjačkih Martinaca.

Struka ih naziva ritskim šumama, a predstavljaju neizmjerno prirodno bogatstvo. U njima živi najviše organizama po kvadrantom metru na planetu, odmah iza Amazone. Ujedno, ljubitelju prirode koji bi ovo područje, znano i kao dio Regionalnog parka Mura-Drava, posjetio u različito doba godine, učinilo bi se kao da se priroda s njime poigrava. Naime, ritska šuma ovisi o rijeci Dravi, pa tako kad rijeka naraste, nerijetko poplavi šumu ili neki njen dio odnese. Doslovno izbriše dio šume i to zauvijek.

ŠUMA KOJA ŠEĆE

– Za te ritske šume specifično je da nemaju stalnu površinu, pa se ne može sa sigurnošću reći koliko je točno veliko područje na kojem rastu. Svaki veći vodostaj Drave donese i promjene. Na jednom dijelu doslovno odnese dio šume. Na drugom pak istovremeno donese talog: pijesak, zemlju, šljunak, od čega se napravi sprud. Na vlažni materijal koji je donijela rijeka ubrzo se ‘lijepi’ lagano sjeme vrba i topola, nošeno vjetrom i ondje uskoro počnu nicati mladi vrbici i topolici, stručnog naziva malati. Zato kažemo kako su to ‘površine koje šeću’ jer se nalaze u dinamičnom sustavu koji ovisi o rijeci Dravi i njenom, prirodnom toku, prepunom zavoja, meandara – ističe Davor Dvojak, dipl. ing. šumarstva i upravitelj Šumarije Slatina pri Upravi šuma Slatina.


Ovaj zanimljiv ekosustav prostire se na tridesetak kilometara uz obalu rijeke Drave u našoj županiji. Najvećim dijelom sastoji se od šuma bijele vrbe i crne topole s plavom kupinom (41 posto), šuma crne i bijele topole (29 posto) i bijele vrbe s broćikom (29 posto). Znatno manji dio čine kopneni tršćak, bademasta vrba i šuma veza i poljskog jasena.
Puno prije Nature 2000., Regionalnog parka Mura-Drava, odnosno prije 25 godina, važnost ovih šuma prepoznala je šumarska struka i izuzela ih od uobičajenog gospodarenja šumama.

– Šumari su ove šume tada izdvojili iz redovnog gospodarenja kako bi nesigurnu ekonomsku dobit zamijenili sa sigurnom, ekološkom dobiti.

TO SU NEKADA BILE GOSPODARSKE ŠUME

To su nekada bile gospodarske šume u kojima su se vršile sječe vrba i topola. S obzirom da to ne činimo već 25 godina, te šume prelaze u sekundarnu prašumu i u njima se proučavaju sukcesivne promjene staništa. Posebno su zanimljive šume koje se nalaze na dravskim otocima ili preko Drave, uz suhu granicu s Mađarskom, a do kojih se može doći jedino čamcem – objašnjava D. Dvojak.

Govoreći o „dravskoj prašumi“, kaže kako je to područje koje godinama privlači stručnjake iz različitih područja: šumare, zaštitare prirode i okoliša, istraživače. Pohvaljuje izvrsnu suradnju s Javnom ustanovom za upravljanjem zaštićenim područjem i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije. Zahvaljujući njoj, o tzv. podravskoj Amazoni čuli su i otkrili je brojni polaznici vrtića, škola, studenti i ostali oduševljeni njenim biološkim bogatstvom.
Nije ni čudo – rijetkost je danas imati prilike vidjeti poplavnu šumu ili vlažni travnjak, vlažne riječne rukavce pune života. Mnogi se oduševe rukavcima koje je stvorila rijeka. Za otoke s pješčanim sprudovima, kao iz filmova, znaju samo rijetki. Sve to nalazi se tik do nas i predstavlja izazov za proučavanje, divljenje, ali i čuvanje ovog prirodnog bisera za nove generacije.

– Zanimljivo je što u tim šumama, uzvodno uz rijeku, možemo pronaći i vrstu bijela joha (lat. Alnus incana), koja je zapravo dio srednjeeuropske gorsko-planinske flore. Već nizvodno se ne može naći, jednostavno ne raste istočnije od ovog područja, ovo joj je sam ruba areala – ističe D. Dvojak.

GOSPODARI I S PRIVATNIM ŠUMOPOSJEDOM

Šumarija Slatina među najvećima je šumarijama koje se nalaze u sastavu Uprave šuma Slatina. Gospodari s oko 7500 hektara šuma i šumskog zemljišta u državnom vlasništvu. Zanimljivost vezana uz ovu šumariju je i što im je povjerena briga za oko 1300 hektara privatnog šumoposjeda, u vlasništvu Nikolausa Petera grofa Draskovicha.
– Te šume su do prije nekoliko godina bile u redovnom sastavu Šumarije Slatina, no tada su vraćene nasljedniku nekadašnjeg vlasnika. On je prepoznao kvalitetu dotadašnjeg rada te se odlučio da mu Šumarija Slatina i dalje provodi gospodarenje, na obostrano zadovoljstvo – ističe Davor Dvojak, upravitelj slatinske Šumarije koja ima 64 zaposlenika, od kojih su većina šumski radnici i šumski radnici sjekači. Zaposleno je, kaže, i 19 šumarskih tehničara te sedam diplomiranih inženjera šumarstava. Svi su oni zaduženi za veliko područje kojim gospodari ova šumarija. S etatom od oko 80.000 kubičnih metara godišnje godinama je u samom vrhu po količinama, ali i po opsegu radova u Hrvatskim šumama.

Gospodare i nizinskim šumama. Rasprostiru se od Novaka i Noskovaca, preko Miljevaca i Mikleuša, do Kozica.

– To su šume, uglavnom hrasta lužnjaka, poljskog jasena i običnog graba. U ovoj se zoni nalazi i privatni šumoposjed koji sam ranije spomenuo – objašnjava D. Dvojak.
Najveće područje pod šumama nalazi se pak u Slatinskom prigorju, od Bistrice preko Mokrog brda do Četekovca i Čojluga.

– Ondje dominira hrast kitnjak i obična bukva. U posljednje vrijeme u ovim šumama provodimo najviše radova po pitanju iskorištavanja i uzgajanja šuma. Riječ je o šumama koje su podjednake starosti i koje bi trebalo sve, u približno isto vrijeme, obnoviti i dovršno posjeći jer su zrele i postigle su željene funkcije. Mi, šumari, pokušat ćemo razdoblje obnove tih šuma što je više moguće prolongirati, no ne smijemo dopustiti propadanje prezrele drvne mase – ističe D. Dvojak.

U sklopu Šumarije Slatina su i dvije lugarnice: Bobrovac kod Noskovaca i Duboka Dolina u Slatini te lovačka kuću Fazanerija kod Kozica.

– Lugarnice su starije gradnje i u njima su nekad živjeli lugari sa svojim obiteljima. Lovačka kuća je novija, ima dvije sale i 16 ležaja. Služila je za smještaj lovaca dok je u sklopu Šumarije Slatina bilo lovište Jasenovača – objašnjava D. Dvojak.

KORONAVIRUS NAMETNUO NOVE MJERE
Sječa i izrada drvnih sortimenata je stala, radi se samo osnovno

Zbog aktualnih mjera zaštite u borbi protiv koronavirusa i u Šumariji Slatina, kao uostalom i u svim šumarijama, radi se po novoj organizaciji. D. Dvojak objašnjava kako je sva sječa i izrada drvnih sortimenata, odnosno sječa namijenjena gospodarstvu (drvoprerađivačkoj industriji) prestala već sredinom ožujka. Po novoj organizaciji provode se samo nužni radovi vezani uz održavanje i njegu šuma, sukladno svim preporukama Direkcije Hrvatskih šuma, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te Stožera Civilne zaštite.

PROTIV NESTRUČNIH KRITIČARA

D. Dvojak se osvrnuo na najčešći komentar vezan uz rad šumara, a to je kako ih se povezuje samo sa sječom ili devastacijom šuma.

– Ta tema je, nažalost, u posljednje vrijeme vrlo popularna. Svatko se smatra kompetentnim kritizirati šumare i šumarstvo. Šumarstvo je biotehnička disciplina koja se temelji na znanstvenim spoznajama. Mi da samo siječemo šume i ništa drugo ne poduzimamo, kao što neki misle, šuma bi odavno nestala – ističe D. Dvojak koji za primjer uzima Sjeverni Velebit, najmlađi nacionalni park u Hrvatskoj. Njegov temeljni fenomen za proglašenje bile su dobro očuvane šume. Ključnu ulogu u očuvanju vrijednih šuma dala je upravo šumarska struka, kaže on, koja ondje od 1765. godine ima svoju, danas najstariju šumariju u Hrvatskoj – Šumariju Krasno.

– Rezultat šumarske struke nakon toliko godina gospodarenja su bile vrijedne šume koje sada čine nacionalni park, a ne nekakva devastirana pustoš! Niti jedna sječa ne provodi se bez pomnog promišljanja i obaveznog pregleda šumarske inspekcije. Ujedno, dovršni sijek provodi se tek onda kada je na površini već formirana nova generacija – kaže Davor Dvojak, upravitelj Šumarije Slatina, napomenuvši kako je šumarstvo u Hrvatskoj struka stara 255 godina. Primjerice, Šumarski fakultet je četvrti fakultet po starosti na Zagrebačkom sveučilištu – prije njega osnovani su tek Teološki, Pravni i Mudroslovni studij.

(www.icv.hr, mlo; foto: arhiv Hrvatskih šuma)