Uprava šuma Slatina nova je podružnica u sastavu Hrvatskih šuma. S radom je počela početkom prošle godine. Smještena je u Slatini, u zgradi koja je nekad bila zgrada šumskog gospodarstva Papuk, a cilj osnivanja ove uprave bio je bolje, uspješnije i kvalitetnije upravljanje šumama i šumskim zemljištem na području Virovitičko-podravske županije. O samoj Podružnici i njenom radu razgovarali smo s članom Uprave Hrvatskih šuma Igorom Fazekašom.
Za koliko šumarija je Uprava šuma Podružnica Slatina nadležna na svom području, koliko je zaposlenih i novozaposlenih od početka rada Uprave?
UŠP Slatina obuhvaća sedam šumarija: Pitomaču, Viroviticu, Suhopolje, Slatinu, Ćeralije, Čačince i Voćin. Te šumarije su prije bile u sastavu tri podružnice: Našica, Bjelovara i Koprivnice. Površina šuma i šumskog zemljišta kojim gospodari UŠP Slatina je 50.000 ha sa drvnom zalihom od 13.796.993 m³.
U Upravi uključujući i šumarije je trenutno zaposleno 366 djelatnika od čega najviše proizvodnih radnika (170). Dio radnih mjesta smo popunili raspisivanjem internih natječaja, a za ostala slobodna radna mjesta raspisali smo javne natječaje. Od osnutka uprave otvorena su 42 nova radna mjesta.
Koliko je osnivanjem Uprave povećana mogućnost brige o šumama, kada je jedna Uprava nadležna za sve šumarije na našem području?
Cilj osnivanja UŠP Slatina bio je što bolje, uspješnije i kvalitetnije upravljanje šumama i šumskim zemljištem na području Virovitičko – podravske županije. Šumarije na području naše županije bile su u sastavu tri različite uprave (UŠP Našice, UŠP Bjelovar i UŠP Koprivnica) čija su sjedišta u drugim županijama. Iako se svaka naša Uprava maksimalno trudi što savjesnije upravljati područjem za koje je nadležna; osnivanjem Uprave u Slatini olakšana nam je organizacija poslovanja, bliži su nam te lakše i brže dostupni tereni kojima upravljamo pa je poboljšana operativnost poslovanja na ovom području. Sada se investicije i ulaganja u šume na području naše uprave te prioriteti ulaganja određuju ovdje. Lakša je i komunikacija sa lokalnom zajednicom te ustanovama koje se brinu o zaštiti prirodnih vrijednosti na ovom području, udrugama….
Rado se odazivamo na akcije usmjerene poboljšanju kvalitete života i zaštiti prirode pa smo tako u prošlogodišnjoj akciji ‘Zasadi drvo ne budi panj’ jedinicama lokalne samouprave na području županije, školama i vrtićima donirali sadnice koje smo zajedno s njima i sadili a u školama smo tom prilikom održali i interaktivna predavanja vezana uz temu zaštite prirode.
I sami organiziramo akcije u koje se mogu uključiti zainteresirane organizacije i pojedinci – najčešće su to akcije čišćenja okoliša. Njegujemo suradnju sa školama te sudjelujemo u obrazovanju djece kroz program ‘Škola u šumi, šuma u školi’ organizacijom i provođenjem predavanja, radionica i terenske nastave koje su prilagođene dobi djece i školskom kurikulumu.
Možete li nam u par riječi objasniti gospodarenje šumama na godišnjoj razini?
Gospodarenje šumama je obiman i kompleksan posao koji obuhvaća praćenje i brigu o šumama od njenih najmlađih stadija do zrele sastojine. Radovi na uzgajanju šuma obuhvaćaju pripremu staništa- uklanjanje korovske vegetacije i nepoželjnih vrsta kako bi se stvorili optimalni uvjeti za obnovu sastojina; po potrebi se radi sjetva sjemena sakupljenog iz sjemenskih sastojina u okruženju ili sadnja sadnica koje su uzgojene u našim rasadnicima. U prošloj smo godini pripremu staništa radili na oko 300 ha, a posadili smo oko 360.000 sadnica – najviše hrasta lužnjaka i hrasta kitnjaka)
Da bi došli do zrele sastojine radovi na njezi obuhvaćanju stalne intervencije koje su češće kad su biljke mlađe pa je tako briga o poniku i pomlatku najvažnija jer su biljke u najranijoj dobi i najosjetljivije. Tu se radi na uklanjanju korovske vegetacije koja u toj najranijoj dobi raste brže od biljaka koje štitimo i može ugroziti njihov opstanak; važno je voditi brigu i o biljnim bolestima i štetnicima pa u toj najranijoj fazi štitimo biljke (posebno je osjetljiv hrast) od pepelnice te od raznih štetnika (mrazovci, savijači, gubar…). Slijede njege mladika, njege koljika te proredna čišćenja kada vodimo brigu da nepoželjne vrste ne ugroze autohtonu vegetaciju.. Za ovu godinu planirani su troškovi na biološkoj obnovi šuma u iznosu od skoro 18 miliona kuna.
Kada dovedemo sastojinu do zrelog stadija i kad se ona približi sječivoj zrelosti stvaramo uvjete za rast nove sastojine na njenom mjestu. I zrele sastojine po potrebi štitimo od bolesti i štetnika kako bi osigurali pravovremen urod šumskog sjemena. Na kraju dolazimo do sječe koja je u stvari početak nove priče – od ponika do zrele sastojine. To su ciklusi koji zavisno od vrste drveta traju i do 140 godina.
Ukupan prosječni godišnji etat (drvna masa koja se posiječe tijekom godine) UŠP Slatina iznosi oko 330.000 m³, što je manje od prosječnog godišnjeg prirasta drvne mase (353.000 m³); vodimo brigu da se drvna zaliha na našem području ne smanjuje.
Koji je gospodarski značaj UŠP Slatina za Hrvatsku?
U prvom redu nam je cilj sirovinom opskrbiti domaću drvoprerađivačku industriju. Na taj način lokalni drvoprerađivači lakše i brže dođu do potrebne sirovine, smanjeni su im troškovi dopreme robe zbog blizine i dostupnosti naših stovarišta. Naravno da smo otvoreni i za kupce iz drugih županija, samo svatko gleda da si što više optimizira troškove tako da je razumljivo da se prvo roba traži tamo gdje je najbliže.
Trenutno imamo preko 60 ugovorenih kupaca koji se opskrbljuju sa sirovinom iz naše podružnice, a sortimenti koje kupuju kod nas su od najvrijednije furnirske robe, pilanske oblovine, pa do prostornog drveta te biomase. Neki od najvećih kupaca sa područja naše županije su: Tvin, Drvo – Trgovina, Pro Wood, Ciprijanović, Pan Parket, Drvene konstrukcije, AMS – Biomasa, Energy 9..
Koliki značaj za bioraznolikost Hrvatske imaju prirodna bogatstva šuma pod UŠP Slatina?
UŠP Slatina gospodari sa šumama od Drave i podravskih šuma vrbe i topole na svom sjevernom dijelu, preko nizinskih šuma hrasta lužnjaka i poljskog jasena, prigorskih šuma hrasta lužnjaka i graba te bukve do brdskih i planinskih šuma bukve i jele na vrhovima Papuka.
Samim nabrajanjem različitih šumskih zajednica na ovom području može se zaključiti da je podruje UŠP Slatina izrazito bogato različitim biljnim vrstama te da daje veliki doprinos bioraznolikosti Hrvatske.
Posebno tu treba istaknuti područje dravskih šuma koje se najvećim dijelom nalaze u sastavu Regionalnog parka Mura-Drava. To je područje u kojem nema gospodarskih aktivnosti u vidu sječa, namjena mu je znanstveno – istraživačka a izuzetno je bogato biljnim i životinjskim vrstama te se nalazi i u području NATURA 2000.
Kao posebnost možemo istaknuti i prirodne šume jele kojima se gospodari na preboran način. Nalaze se na najvišem dijelu naše Uprave, nadmoske visine i preko 800 m.
Bogatstvu biljnih vrsta doprinosi i naš Arboretum Lisičine koji je sa preko 500 različitih biljnih vrsta iznimno vrijedan objekt.
Koji su planovi za UŠP Slatina vezani uz prekogranične projekte i prioritete na terenu?
Otvoreni smo za suradnju kako na prekograničnim tako i drugim projektima. Njegujemo dobru suradnju sa našim mađarskim susjedima pa se nadamo novim zajedničkim projektima i u području turizma ali i u ostalim područjima. Arboretum Lisičine ima veliki potencijal pa planiramo njegovu daljnju obnovu i obogaćivanje sadržaja koje bi tamo ponudili (od ugostiteljskih do edukativnih i znanstvenih)
Kad je u pitanju turizam moramo spomenuti naš Planinarski dom Jankovac na području PP Papuk koji je postao omiljena vikend destinacija mnogim stanovnicima naše i susjednih županija. I dalje ulažemo u obnovu same zgrade planinarskog doma te u obnovu dvije planinarske kućice u blizini doma.
UŠP Slatina gospodari sa dva lovišta: Papukom i Virovitičkom bilogorom. Vrste divljači koje obitavaju na tom području su srna, jelen, divlja svinja, jazavac, kuna, lasica, lisica, čagalj i fazan.
Na oba lovišta nalaze se i lovačke kuće koje u vidu lovnog turizma korisnicima nude smještaj. Lovačka kuća Đedovica, u lovištu Papuk ima 12 ležajeva, obnovljena je prije nekoliko godina i danas predstavlja pravu oazu mira za sve željne netaknute prirode i uživanja u lovu. U okviru objekta osim soba s kupaonicom nalaze se moderna kuhinja i dnevni boravak, a ispred ugodan ambijent s drvenim klupama i natkrivenim mjestom za jelo i druženje.
U lovištu Virovitička Bilogora postoji lovačka kuća Razbojište, na 9. ribnjaku, čija je obnova i kategorizacija u planu za ovu godinu. Kapacitet je 16 kreveta i također se nalazi u ugodnom ambijentu koji je pristupačan za lov, ali i za odmor u prirodi bilo koje vrste.
U postupku smo preuzimanja i organiziranja i trećeg lovišta – Jasenovača. I na tom prostoru imamo uređenu lovačku kuću – Fazanarija kapaciteta 14 kreveta koja se nalazi u blizini naselja Kozice.
Sezona je boravka u prirodi, možete li naglasiti važnost očuvanja šuma od požara i onečišćenja u kojima glavnu ulogu igra ljudski faktor?
Čista i očuvana priroda je naše bogatstvo koje na žalost veliki broj ljudi uzima zdravo za gotovo. U zadnje vrijeme imamo sve više posla sa čišćenjem divljih deponija zbog sve većeg broja nesavjesnih pojedinaca koji bez razmišljanja otpad odlažu na prostoru koji se njima čini najzgodnijim – obično pokraj puteva i uz rub šuma. Podizanje ekološke svijesti kod građana prioritet je kojem namjeravamo posvetiti više pažnje bilo kroz organizirane akcije, predavanja, izložbe.. Bacanje otpada u prirodu dovodi do zagađenja vodotoka, ugrožavanja osjetljivih ekosustava a posljedično i do smanjenja bioraznolikosti i promjena klime.
Isto tako veliku opasnost u očuvanju šumskih ekosustava predstavljaju požari koji najvećim dijelom nastaju ljudskom nepažnjom. Šumsko tlo izrazito je povoljno za razvoj požara, suha organska tvar na tlu u trenu dovodi do katastrofe velikih razmjera. Požari osim što nepovratno uništavaju šumska staništa koja se kasnije teško i sporo obnavljaju, doprinose bržem oslobađanju ugljičnog dioksida, a ne smijemo zaboraviti i da su šume naša pluća – bez zelene mase nema fotosinteze i proizvodnje kisika neophodnog za život svih živih bića na planeti.
Zato uživajte u lijepoj prirodi, šećite, trčite, punite baterije ali i čuvajte to naše prirodno bogatstvo i našu planetu – naš jedini dom.
(www.icv.hr)