Prošlo je više od mjesec dana otkako se zdravstveni sustav, sukladno popuštanju mjera zaštite od pandemije koronavirusom Covid-19, počeo vraćati u normalu. Podsjećamo, od 11. ožujka do 25. travnja sukladno preporukama Kriznog stožera Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo bolnice su radile reduciranim „hladnim pogonom“, pa su na pregled, operaciju i terapiju mogli samo hitni i prioritetni pacijenti. Dva mjeseca koliko su bolnice radile sa smanjenim kapacitetima ostavila su traga u smanjenom obimu pruženih usluga pacijentima, ali i u prihodima bolnica koje se sada bore s novim problemima. Kako se vrijeme pandemije odrazilo na poslovanje virovitičke Opće bolnice, pitali smo ravnatelja Dinka Blaževića.
– Ono što je za cijeli period u kojem je Opća bolnica radila u sustavu reduciranog „hladnog pogona“ potrebno naglasiti je činjenica da smo upravo zahvaljujući strogim mjerama zaštite uspjeli sačuvati proboj koronavirusa u našu bolnicu i tako zaštitili cijeli sustav, napose liječnike, medicinsko osoblje i pacijente od zaraze. Iako je broj medicinskih usluga u tom razdoblju bio smanjen, one se nisu odnosile na sve hitne i prioritetne pacijente. Njima je, naime, pružena sva potrebna usluga. Tako je posebnom organizacijom i u vrijeme najtežih mjera na radilištima u bolnici 39 liječnika radilo 24 sata – kaže D. Blažević.
Opća bolnica Virovitica, pokazuju podaci, danas ima 63 liječnika specijalista, od kojih je 16 starijih od 60 godina. Na specijalizaciji je 30 liječnika, a veći dio njih za vrijeme pandemije radio je upravo „kod kuće“, odnosno u Općoj bolnici Virovitica, budući da su bili vraćeni s klinika na kojima obavljaju specijalizaciju.
PREMALO LIJEČNIKA ZA POPODNEVNE AMBULANTE
Na upit hoće li liječnici uspjeti nadoknaditi termine pacijentima kojima su pregledi, terapije i operacije bile odgođene tijekom najstrožih mjera, D. Blažević odgovara kako će se ta potreba riješiti većim brojem termina, gdje god je to moguće.
– Činimo sve kako bismo osigurali dodatne termine za naše pacijente. S njima ćemo nastojati nadoknaditi preglede i smanjiti liste čekanja. Iako je Ministarstvo predložilo da se iz tog razloga uvede poslijepodnevni rad ambulanti, zbog manjka liječnika Opća bolnica Virovitica nažalost nije u mogućnosti za sve usluge osigurati takve uvjete – kaže D. Blažević, uzimajući za primjer UZV srca, dojke i karotida, usluge za koje su liste čekanja najduže, ali i na kojima radi najviše 4 liječnika, što je premalo u odnosu na broj pacijenata koji čekaju na te preglede.
Sustav se postepeno vraća u normalu, no to ne znači da su se bolnice „vratile na staro“: nakon popuštanja mjera dočekali su ih novi financijski problemi. Smanjen broj pruženih usluga (neostvarenje osnovnog limita, izdvojenih DTP postupaka, dopunskog osiguranja i uslugama pruženim inozemnim osiguranicima) rezultirao je smanjenim prihodima. Za vrijeme najtežih mjera, odnosno reduciranog „hladnog pogona“, gotovo svi odjeli osim Odjela za hemodijalizu i Dnevne bolnice za onkološke i hematološke bolesnike radili su u smanjenom obimu i to u rasponu od 30 do čak 100 posto.
PANDEMIJA UTJECALA NA PAD PRIHODA
– Slijedom navedenog, ukupan zbroj izgubljenih prihoda i troškova Opće bolnice Virovitica uzrokovanih pandemijom za ožujak i travanj iznosio je 7,3 milijuna kuna. Psihijatrija i oftalmologija bilježe pad prihoda od čak 100 posto jer su bile zatvorene i prenamijenjene u prostor isključivo za izolaciju i liječenje pacijenata od Covida-19. No, značajan pad u realizaciji prihoda stacionara imaju i pedijatrija, anestezija-JIL, infektologija i kirurgija, te zdravstvene usluge vezane uz DTS i DTP postupke. Tijekom ožujka i travnja prihodi vezani uz ugovorene usluge (limit) smanjen nam je za 5,3 milijuna kuna. Zbog smanjenog broja usluga, posljedično, smanjeni su i prihodi od dopunskog zdravstvenog osiguranja, i to za 1,1 milijun kuna – kaže ravnatelj Blažević.
Iako je HZZO temeljem novih instrumenata financiranja tijekom pandemije bolnicama plaćao svih ugovornih 100% osnovnog ugovorenog limita, ta sredstva neće biti dostatna da pokriju manjak s kojim se virovitička, kao i sve druge bolnice u Hrvatskoj danas bore.
VEĆE OBVEZE
Primjerice, Opća bolnica Virovitica s HZZO-om ima ugovoren osnovni limit od 9,2 milijuna kuna mjesečno. Od početka travnja na snazi je novi Kolektivni ugovor koji regulira obračun prekovremenih sati i zbog kojeg dolazi do povećanja troškova za plaće. U odnosu na ožujak troškovi samo za plaće (bez vanjskih suradnika) tako iznose 9,5 milijuna kuna, a u svibnju će iznositi 9,7 milijuna kuna bez režija, lijekova i drugih obaveza. Nakon što su počele stizati prve pravomoćne presude, bolnica danas ima i više od 700.000 kuna obveza koje treba podmiriti liječnicima za pravomoćne presude, dok za one nepravomoćne iznos raste više od 10 milijuna kuna, a koji su bolnice tužili zbog krivog obračuna prekovremenih sati.
Kako će bolnice uspjeti podmiriti sve obveze, a da se dug ne popne „u nebesa“?
– Jednim dijelom pomoći će Europski fond solidarnosti za zdravstvenu krizu uzrokovanu navedenom pandemijom, na koji se planiramo kandidirati za sredstva u iznosu od dva milijuna kuna za našu bolnicu kako bismo pokrili barem dio povećanih troškova tijekom pandemije. Što se tiče lijekova, u dogovorima smo s dobavljačima, kojima plaćamo u dogovorenim rokovima. Za sada možemo pretpostaviti da će HZZO, kao i Državni proračun osigurati potrebna sredstva bolnicama sukladno novonastaloj situaciji, budući se da se manjak prihoda u HZZO-u planira riješiti zaduživanjem pri Ministarstvu financija te da će tako naši osnovni limiti biti podmireni.
No, bolnicama su iznimno važna i dodatna sredstva za pokriće dospjelih obveza prema dobavljačima budući da limiti ne dostaju ni za plaće. Za vrijeme pandemije bolnicama su isplaćena ta sredstva, no ako ona izostanu, bolnice će, nažalost, bilježiti dodatni gubitak poslovanja. To ni za koga nije sretno rješenje i stoga svi čekamo odgovor na situaciju u kojoj se bolnice danas nalaze – zaključuje D. Blažević.
POGLED U BLISKU PROŠLOST
Kako je radila bolnica s reduciranim hladnim pogonom?
Sredinom ožujka, sukladno epidemiološkoj situaciji vezanoj uz pandemiju Covida-19, došlo je do reduciranja „hladnog pogona“ u bolnicama. Takva situacija trajala je sve do 29. travnja, kada se mjerama reaktivacija zdravstveni sustav počeo vraćati u normalu. U tom razdoblju reduciranog „hladnog pogona“ liječnici i medicinsko osoblje radili su u smjenama od 14 dana. Tijekom 24 sata na pojedinim radilištima u bolnici radilo je 39 liječnika. Hitni i prioritetni pacijenti bili su redovno zbrinjavani, između ostalog pacijenti Odjela za dijalizu i Dnevne bolnice za onkološke i hematološke bolesnike.
Odlukom o reduciranju bolnice su uspostavile i kontrolu ulaska putem tzv. trijažnog kontejnera te kontejnera za pregled febrilnih pacijenata kod kojih epidemiološka anketa nije bila pozitivna na Covid-19. Djelatnici su koristili elektronsku šifru za prolaz, koji je bio zaključan izvan termina dolazaka i odlazaka na posao. Na svim ulazima nalazile su se dezinfekcijske barijere kako bi se smanjio rizik unosa virusa na obući. Od početka travnja porta je bila jedini ulaz u krug bolnice kroz koji su prolazili i pacijenti i osoblje. Popuštanjem mjera pacijenti su se vratili na preglede, terapije i operacije koje nisu bile hitne.
– Odlukom Ministarstva zdravstva regionalno su organizirani i respiratorni centri, od kojih je nama pripadajući bio onaj u Osijeku, za potrebe kojeg smo iz Opće bolnice Virovitica posudili dva respiratora – rekao je D. Blažević.
(www.icv.hr, mlo, foto: M. Rođak)