Župan Igor Andrović o “korona krizi”, projektima, brzoj cesti te hoće li se ove godine održati Viroexpo

Gost posljednje emisije “Nedjeljom aktualno” u programu ICV radija bio je župan Igor Andrović. S njim smo razgovarali o tri godine njegova mandata i svemu što je u tom periodu učinjeno, kao i planovima za budućnost.

Krenimo od najnovijih informacija, a one se tiču aktualnog stanja na području županije nakon prvog vala krize uzrokovane koronavirusom. Na koji način je županija osjetila pandemiju i koji su modeli pomoći? Što će učiniti županija, a što čini vlada za naše područje?

Protekla dva tri mjeseca bili smo svjedoci pandemije koja se dogodila u cijelom svijetu, mislim da smo kao država reagirali na vrijeme i postigli veliki uspjeh što se tiče epidemiološke situacije u cijeloj zemlji. I cijela naša županija je dobro reagirala s nizom mjera na vrijeme.

Otkazali smo sajam Viroexpo u samim počecima epidemije, napravili smo trijažni ulaz u bolnicu i tako spriječili da COVID uđe u zdravstvenu instituciju. Život ide dalje, a kako smo poduzimali sve mjere opreza za zdravlje, sada moramo poduzeti sve mjere kako bi sudjelovali u oporavku gospodarstva naše županije, ali isto tako i cijele Hrvatske.

Možemo reći da je za sada ovaj virus iza nas, ne znamo što nas očekuje u jesen, nadam se, i ako se pojavi, da to neće biti u ovim razmjerima. Predstoji nam borba za gospodarstvo, za svako radno mjesto. Mi kao Županija, ali i većina lokalnih samouprava gradova i općina donijeli smo određene mjere s kojima ćemo pomoći da gospodarstvenici, poduzetnici, poljoprivrednici što manje osjete posljedice epidemije.

Vlada RH je donijela određeni niz mjera, a za našu županiju za potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima koje su bile pogođene COVID-om je do 5. lipnja isplaćeno 42 milijuna kuna za 6347 zaposlenika. Pokrivene su većinom minimalne plaće za one poduzetnike i firme koje nisu radile.

Mi smo kao Županija donijeli nekoliko mjera. Najzanimljivija našim mikropoduzetnicima je plaćanje režija za one poduzetnike koji su bili zaključani za ovo vrijeme, koji su bili najugroženiji i koji nisu radili. To je jednokratna novčana pomoć za koju smo objavili Javni poziv i koji je sada gotov. Pristiglo je oko 200 prijava, za koje ćemo isplatiti jednokratnu pomoć od 2000 kuna.

Razvojna agencija Vidra i Poduzetnički inkubator su besplatno radili projekte za sve zajmove koje je nudila država i tako pomogli poduzetnicima. U županiji imamo tri kreditne linije i pokrit ćemo kompletne troškove kamata, a riječ je o kreditnim linijama za HAMAG BICRO, ESIF zajam za obrtna sredstva te kreditnu liniju za mlade, žene i poduzetnike. Tu će biti i program poticanja malih i srednjih poduzetnika u drvo prerađivačkoj industriji, sufinancirat ćemo programe očuvanja tradicijskih obrta, to smo povećali s 50 na 100 tisuća kuna. Oni su pogođeni i inače jer takvi obrti sve više izumiru i želimo im dati poticaj.

Ulagali smo i u zdravstvo izdvojili smo određena sredstva za kupovinu određene zaštitne opreme, za dezinficijense, dok nisu stigli kontingenti iz Kine mi smo uspjeli nabaviti određenu opremu da se premosti to razdoblje za koje nitko nije bio spreman.

Sjetili smo se i sportskih udruga i sve dvorane kojima je osnivač VPŽ za svu djecu do 19 godina je dala besplatno korištenje. Cijena najma u hala Viroexpa je simboličnih 1 kunu po satu tako da će i taj dio sredstava ostati roditeljima u džepu i klubovima da kupe novu opremu djeci.

Koji su, po Vašem izboru, najvažniji projekti kojima se pomoglo gospodarstvu?

Ima projekata kojima je nositelj Virovitičko-podravska županija, ali ima i puno projekata kojima su nositelji naše firme, tvrtke, OPG-ovi, kojima je pomogla naša Razvojna agencija Vidra da dobiju bespovratna EU sredstva kako bi povećali svoje kapacitete kupovinom mehanizacije, izgradnjom objekata… Sve su to projekti koji su utjecali na razvoj gospodarstva gdje smo mi kao Županija utjecali.

Jedan od važnijih je završetak projekta izgradnje tri poduzetnička inkubatora, u Orahovici, Slatini i Pitomači. Uz postojeći u Virovitici, oni tvore Mrežu poduzetničkih inkubatora. Drago mi je da se i ova tri nova dobro popunjavaju, u Pitomači je skoro pun, u Slatini i Orahovici će biti uskoro. Tako smo pomogli mladim poduzetnicima početnicima, da u ovom najtežem razdoblju imaju vjetar u leđa da ne plaćaju prostor.

Tu su i dva velika infrastrukturna projekta ukupne vrijednosti oko 60 milijuna kuna. 40 milijuna je vrijedan Centar za razvoj i istraživanje mliječnih proizvoda, ili Sirana kako ga mi volimo zvati, koji će uskoro biti gotov. U fazi je opremanja, a pomoći će stočarima u razvijanju novih proizvoda, kao i za proizvodnju i preradu. Sa svom opremom koja će biti unutra moći će se proizvoditi sir, jogurt, ondje će se nalaziti pakirnica i punionica. Plan je da se krene s tržištem na županiji, školama, domovima za umirovljenike, zdravstvenim institucijama, a da se kasnije šire i dalje.

Drugi projekt je Tehnološko inovacijski centar koji je u visokoj fazi izgradnje na području bivše vojarne. On će pomoći u istraživanju proizvoda mlijeka, ljekovitog bilja, aromatičnog ulja. Spajamo regionalnu samoupravu znanost i gospodarstvo, pomažemo da proizvodi imaju dodanu vrijednost i da budu kvalitetni. Tako ćemo pomoći poljoprivrednicima.

Ovo su samo neki od većih projekata, a kroz četiri godine u našu županiju došlo je preko 2 milijarde kuna.

Velik dio ulaganja dakle, uz županijski proračun, sufinanciran je sredstvima iz državne blagajne, ali i europskih fondova. Koliko su fondovi važni i koliko je teško ostvariti pravo na sredstva?

Proračun Virovitičko-podravske županije je preko 600 milijuna kuna. Tu ulaze sve zdravstvene institucije i sve škole. Sam proračun Županije je oko 200 milijuna kuna, od toga 40 milijuna su izvorni prihodi, do prije dvije godinu su bili 20 milijuna.

U 2019. proračun Županije i proračuni gradova i općina ukupno su ostvarili 205 milijuna kuna prihoda, 97.6 milijuna kuna tj. 90 posto više u odnosu na 2017. I to zahvaljujući politici fiskalne decentralizacije Vlade Andreja Plenkovića.

Ako nemate vlastitih prihoda nemate ni za učešće od 15 posto koje minimalno morate dati za svaki EU projekt. S tom financijskom injekcijom se i nama bilo lakše javljati na EU fondove. Ovi svi projekti koji su u izgradnji ili koje smo završili su projekti od zadnjih 10-ak godina. Za projekt Sirane smo došli na ideju prije desetak godina kada je stočarstvo i mljekarski sektor bio na nogama, od ideje do realizacije treba proći desetak godina.

Projektna dokumentacija košta nekoliko stotina tisuća kuna, s tim i građevinskom dozvolom se možete prijaviti na natječaj EU. Mi smo to na vrijeme projektirali jer kada se raspiše natječaj kasno nam je ići u projektiranje. Nakon građevinske dozvole slijedi prijava, izrada projektne aplikacije koju radi Razvojna agencija Vidra i čekate da projekt prođe. Kada prođe ide potpisivanje ugovora, javna nabava pa izvođenje radova. Nema građevinske dozvole koju smo imali, a da je nismo realizirali, ni sektora u koji nismo ulagali. Od ideje do realizacije puno ljudi sudjeluje. Puno prije treba krenuti s projektiranjem.

Poznati smo i po povlačenju EU sredstava za poljoprivredu. Jedan od značajnijih projekata je sustav navodnjavanja, kakav je interes poljoprivrednika i što će donijeti našem području?

Sa sustavima navodnjavanja smo krenuli među prvima u Hrvatskoj s pilot projektom Kapinci-Vaška prije desetak godina na 1260 ha. Sustav je otvoren prije nekoliko godina, to je projekt vrijednosti 80 milijuna kuna, danas je u funkciji, ne onoliko koliko bi trebao na svim hektarima, ali pomalo poljoprivrednici počinju navodnjavati ovisno o godini i potrebi. Ukupno smo uložili u navodnjavanje, u sve ove projekte i koji su u izradi, oko 250 milijuna kuna. To je bespovratni iznos i sve smo to trebali projektirati, čekati natječaj i prijaviti, da to nismo napravili mi, napravile bi neke druge županije i izgradile.

Sustav navodnjavanja Kapinci Vaška su u funkciji, Đolta je završen, Novi Gradac – Detkovac se radi, uskoro kreće sustav navodnjavanja Kapinci – Vaška II. faza, Đolta II. faza, Lukač projektiramo, Čađavicu ćemo također krenuti projektirati, imat ćemo 5 do 6 tisuća ha sustava pod navodnjavanjem.

Prije mjesec dana smo pokrenuli pilot projekt gdje među prvima u Hrvatskoj sufinanciramo našim poljoprivrednicima izgradnju podzemnog navodnjavanja na 4,9 hektara. Usporedit ćemo iste kulture parcela do parcele s i bez navodnjavanja, vjerujem da će to biti poticaj da se krene u navodnjavanje.

Trebao bi uskoro ići natječaj za kupovinu opreme ono što je problem poljoprivrednicima nemaju opremu koju smo kroz ovaj projekt sufinancirali, kada se oprema kupi, upravo i zbog klimatskih promjena ti sustavi navodnjavanja će biti prijeko potrebni za proizvodnju i prehrambenu industriju.

Županija mijenja svoje lice, a jedan od najboljih načina je obnova kulturne baštine, ulaganje u turizam i onaj sadržaj koji će, osim nas koji živimo na ovom području, otkrivati i gosti iz drugih mjesta. Što biste izdvojili kao važne turističke projekte na našem području, a koji će odigrati važnu ulogu za budućnost?

Imamo ih puno od istoka do zapada županije, od Orahovačkog jezera, parka prirode Papuk i Jankovac, u Slatini Prvi hrvatski pjenušac, projekt sekvoje, u Virovitici projekt Dvorca, virovitički ribnjaci, u Pitomači Križnica, rijeka Drava. Čak dva Unesco područja nalaze se na području naše županije, a to su Park prirode Papuk i područje biosfere Drava Mura Dunav.

Turističkog potencijala imamo i na tome baziramo naše projekte i ulaganje u kulturnu i prirodnu baštinu. Hotel Kurija Janković u Kapela Dvoru ima 4 zvjezdice i preko 4000 noćenja godišnje, Dvorac Pejačević u Virovitici je dao novi izgled gradu i novu naviku ljudima, ponovno se okupljaju u parku. Dvorac Janković u Suhopolju čeka svoje otvorenje, Dravska priča u Noskovcima, Kurija grofa Draškovića koja je obnovljena EU sredstvima, Orahovačko jezero, ove godine prijavljujemo projekt Dvorca u Cabuni kao Centra za posjetitelje i bit ćemo županija s najviše obnovljenih dvoraca ako gledamo na km2.

Ako govorimo o prirodnoj baštini moramo spomenuti velika dva projekta u općini Pitomača projekt Centra za posjetitelje Križnica, projekt koji je nedavno prošao za Kladarske brege- Klopotec, kada ih završimo imat ćemo puno više turista i noćenja. Asfaltiranjem ceste do Jankovca povećao se nekoliko stotina puta postotak dolazaka gostiju, vjerujem da će i ovi projekti za koju godinu biti posjećene turističke destinacije.

Poznati smo kao županija s puno područnih škola, imamo Centre izvrsnosti i nove tehnologije. Kako županija ulaže u ovaj segment i gdje je vidite u budućnosti?

Unazad 10 godina smo izgradili puno novih škola, većinom manjih područnih koje su bile preko 100 godina stare i nisu imale uvjeti za obrazovanje. Otkad sam ja župan izgrađena je nova škola u Bakiću, puno smo malih škola adaptirali Noskovci, Bakić, Detkovac, ide adaptacija škole u Vukosavljevici, gradit ćemo novu školu Kladarama da i djeca u ruralnom području imaju iste uvjete obrazovanja kao djeca koja su u gradu.

Naišli smo na nerazumijevanje oporbe kada je riječ o obnovi škola u malim ruralnim mjestima. Oni bi vjerojatno da se te male škole ugase, ali roditelji ne žele da im djeca napuste te škole, makar i malo učenika, ako se ugase škole ugasit će se i sela. Dok sam ja župan pomoći ćemo da se sve male škole, koje još nisu, adaptiraju.

Foto: K. Toplak

Imamo puno energetskih obnova matičnih škola. Trenutno su u fazi četiri energetske obnove, Osnovna škola Petra Preradovića Pitomača, dvorana Tehničke škole u Virovitici, Osnovna škola u Gornjem Baziju i Osnovna škola u Suhopolju. Pokrenuli smo Centre izvrsnosti u Gimnaziji i u Industrijsko obrtničkoj školi u Slatini. Da ne ispada da samo ulažemo u zgrade. Ulažemo i u učenike koji žele znati više. Stipendiramo deficitarna zanimanja jer postoji nesrazmjer u potražnji i ponudi na tržištu rada.

Vrtić je u maloj sredini važan koliko i u velikoj, svi znamo što znači kada ste zaposleni i dijete možete ostaviti u vrtiću. Kroz mjere ruralnog razvoja devet općina i dva grada je apliciralo na ovaj projekt i 11 vrtića se gradi na području županije. Ovo je jedan od najljepših projekata u našoj županiji, to će doprinijeti i boljoj demografskoj slici i poboljšati život na selu.

Što je s planovima za sajam Viroexpo koji je zbog pandemije odgođen i što možemo očekivati od sličnih manifestacija u našim gradovima i općinama, a koje su ogledalo rada i običaja naših ljudi?

Što se tiče odgode sajma Viroexpo dvoumili smo se ali dobar smo potez napravili, u razgovoru sa strukom donijeli smo odluku da odgodimo sajam, mislili smo za 9 mjesec ali priča se o drugom valu, siguran sam da se ove godine neće održati sajam, ali sve snage ćemo usmjeriti da 2021. sajam u ožujku bude duplo bolji nego do sada. Ipak ćemo ga otkazati ove godine. Znam da je ljudima žao, ali morali smo nažalost zbog ove situacije. I puno veći sajmovi su otkazani. Iduće godine u 3 mjesecu ćemo ga održati, ako bude povoljna epidemiološka situacija, naravno.

Prometna veza je godinama bolna točka Virovitice i županije, bilo u smislu teretnog prometa, planova budućih investitora, pa i samih građana koji sanjaju brzu cestu i kraći put do Zagreba. Objasnite nam stratešku važnost brze ceste Vrbovec-Bjelovar-Virovitica za našu županiju i kada možemo očekivati konkretne radove na njenoj izgradnji?

Brza cesta se spominjala još 93. godine u Virovitičkom listu, 27 godina je prošlo, to se zahvaljujući ovoj Vladi mijenja. Projektna dokumentacija je gotova za prvu dionicu od Virovitice do Špišić Bukovice, a uskoro očekujemo da ide javna nabava pa da krenu radovi.  Dok se bude ta dionica gradila ujedno će se projektirati sve ostale dionice. Vjerujem da bi idućih do pet godina brza cesta trebala biti gotova, da napokon imamo vezu Virovitica Zagreb koja će biti sat vremena, a puno će značiti za razvoj gospodarstva, protok radne snage, studente. Sve one županije koje imaju ceste su razvijenije.

(www.icv.hr, mlo)