Upoznajte Ivonu i Miroslava Slaviček iz Pitomače: Natječu se za titulu najboljeg OPG-a

Odvagnuli su sve prednosti i mane života u gradu i shvatili da svoju budućnost ne vide u Zagrebu, u kojem su proveli osam godina. Ivona i Miroslav Slaviček imali su stalne poslove kad su odlučili okrenuti novu stranicu u životu i vratiti se kući, u Pitomaču – piše Večernji.hr

Konačno rade što vole

– Entuzijazam – kažu oboje, inače 42-godišnjaci, ona sa završenom gimnazijom a on ekonomist, kad ih priupitate što ih je nagnalo da podignu ekološki nasad vinograda i krenu u proizvodnju ekološkog vina. Zatim dodaju da im je vinogradarstvo dugogodišnja ljubav, kako uživaju u odlasku u gorice i da su tim poslom spojili ugodno s korisnim pa sada konačno rade ono što vole.

– Mislim da to i jest smisao svega. Veseli me što supruga i ja sve radimo zajedno, sami. Jednostavno uživamo u tome. Opušta nas – kaže Miroslav.

Svoje su obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo supružnici Slaviček zasnovali prije četiri godine pa su godinu poslije charodonnaya na četiri hektara u Maloj Črešnjevici zasadili 17.000 trsova. Vrhunske su sadnice kupili u Njemačkoj, u rasadniku starom 80 godina. Nisu požalili i kažu da je ta loza dvije godine ispred njihova očekivanja te da su već prve godine nakon sadnje imali berbu i oko tri tisuće litara vina. Posadili su četrnaest sorti grožđa i uz već klasike poput traminca mirisavog, bijelog i žutog muškata, rajnskog rizlinga, zelenog silvanca, merlota, syraha i caberneta sauvignona imaju i četiri hibridne sorte grožđa čije je zajedničko ime PIWI, a poznate su kao sorte koje su otporne na gljivične bolesti. One su nastale križanjem druge generacije hibrida s plemenitim europskim lozama.

Dobru su otpornost pokazale na plamenjaču i pepelnicu, pošast za vinograde. Slavičekovi od PIWI sorti imaju solaris, muscaris, cabernet blanc i cabernet cortis. Razvoju gospodarstva pripomogao je i novac iz fondova EU koji su uložili u kupnju traktora, kopačice, malčera, bačvi, trupaljke, pumpe… Kupili su još dva i pol hektara zemlje pa je sada imaju ukupno osam hektara.

– Samo neka je grožđe zdravo i nikakvih problema neće biti. Nismo lakomi i ne forsiramo količinu nego kvalitetu, i grožđa i vina – kaže Ivona.

S obzirom na to da je njihov vinograd u ekološkom načinu uzgoja, Slavičekovi sve rade na prirodnim principima i ekološkim načelima proizvodnje, što znači da se u proizvodnji ekološkog vina koja nisu filtrirana koriste prirodni kvasci. Svaki su od svojih 17.000 panjeva vinove loze Ivona i Miroslav ručno iščetkali i odmah oplijevili.

– Ekološki uzgoj podrazumijeva to da moraš biti češće u vinogradu, da, na primjer, lozu protiv gljivica možeš tretirati jedino sumporom i bakrom. Mislim da smo posebni po tome što živimo s prirodom, a to potvrđuje i to što smo pokrenuli ekološku proizvodnju vina, što je i inače rijetkost, a pogotovo u našoj županiji. Ako i nismo jedini, zasigurno u županiji imamo najveći posađeni vinograd u ekološkoj proizvodnji i mislim da nas to razlikuje od drugih – govori Miroslav.

Slavičekovi su u postupku ishodovanja dokumenata za svoje ekološko vino koje se od ove godine treba naći na tržištu, pod imenom Chresno, što je srednjovjekovno ime Male Črešnjevice u kojoj se vinograd i nalazi, i to blizu najvišeg vrha Bilogore. Čeka se još samo rješenje o analizi vina, ali već znaju da će jedna njihova butelja stajati 50 kuna, uvećano za PDV.

Vina su kod nas podcijenjena

– Smatram da su kod nas vina jako podcijenjena – kaže Miroslav.

Tog ekološkog nektara neće biti odveć jer je vinograd Slavičekovih star tek tri godine, no supružnici se nadaju da će im ova berba biti prva značajnija.

– U našem se kraju još mogu naći ljudi za berbu, ovdje nedostatak radne snage još nije previše prisutan – kaže Ivona.

Miroslav i Ivona planiraju sadnju još 10.000 trsova, i to uglavnom PIWI sorti, najviše solarisa. Trenutačno svoja vina drže u podrumu Miroslavova oca, koji se nalazi oko deset kilometara od njihova vinograda. Kažu da im je to velika prepreka u proizvodnji zato što grožđe nakon branja moraju prevoziti i ne mogu ga odmah prerađivati. Stoga će u svome vinogradu na tristotinjak četvornih metara sagraditi podrum za 50 tisuća litara vina pa će tako ubrzati i poboljšati proces prerade grožđa, a samim time će i povećati kvalitetu vina. Planovi za budućnost su također ambiciozni. Napravit će i kušaonicu, što će zacijelo povećati turistički potencijal Male Črešnjevice. Računaju da će im se seljani priključiti sa svojim domaćim proizvodima – mesom, jajima, voćem, povrćem…

– Vjerujem da je smisao svega da radiš ono što voliš i u tome smo se supruga i ja našli. Kanimo proširiti proizvodnju, u vinogradu sagraditi podrum i kušaonicu, pokrenuti ruralni turizam i uključiti lokalno stanovništvo proizvodnjom ekološke hrane. Tako će od toga koristi imati više ljudi, a ne samo mi – govori Miroslav Slaviček.

Kojom će dinamikom Ivonini i Miroslavovi planovi biti ostvarivani ovisit će uvelike i o administraciji, za koju Slavičekovi ističu da je najveći problem poljoprivrednika zato što umjesto da rade i proizvode, moraju gubiti vrijeme hrvajući se s njome i sami istraživati jer drukčije ne uspijevaju doći do odgovora koji ih zanimaju.

(vecernji.hr, foto: I. Bedeković)