Mirko Kufner na svom OPG-u uzgaja puževe: Njihov svijet je iznimno zanimljiv, a za uzgoj je potrebno puno rada i strpljenja

Mirko Kufner, dipl. inženjer agronomije, profesor u poljoprivrednom smjeru orahovačke srednje škole ”Stjepan Ivšić” odlučio je pokrenuti zanimljiv posao. Naime uz svoju obitelj krenuo je u uzgoj puževa. Otkrio nam je kako je došao na tu ideju.

– Zanimanje za puževe seže još iz djetinjstva kad smo kao djeca nakon svake kiše išli skupljati puževe vinogradnjake pa bi baka pravila specijalitet s kajganom ili ih faširala, a sav preostali višak odnosili bi u otkupnu stanicu. Još veći interes pobudio se tijekom studiranja na poljoprivrednom fakultetu u Osijeku kada sam saznao mnoštvo zanimljivih informacija o puževima, kako o samoj životinji, tako i o mogućnostima uzgoja, tj. pužarstvu – priča Mirko te dodaje da ga je put nakon završetka studija odveo u druge vode, no puževi su ipak “pobijedili”.

– Ideja za otvaranjem OPG-a i konkretno pokretanjem farme puževa došla je 2018. godine u dogovoru s obitelji, točnije majkom Ivankom i sestrom Marijom. Na uzgoj puževa smo se odlučili prije svega jer imamo nešto više od 1,5 ha poljoprivrednih površina, a u prošlosti dok smo obrađivali sami zemlju sve smo usluge morali plaćati pa je sve postalo neisplativo. Upravo iz tog i sličnih razloga, kao što je i želja za ostankom u Slavoniji, razvili smo ideju da na toj površini pokrenemo neku granu poljoprivrede koja ne zahtjeva veliku i brojnu mehanizaciju, a da uz pravilan rad može biti isplativa te dati dodatni prihod obitelji – kaže Mirko i naglašava kako su odmah u startu bili svjesni kako se od pužarstva ne može živjeti već samo popraviti kućni budžet.

– Vrlo brzo sam pronašao još više informacija o pužarstvu, proizvođačima i saznao sve prednosti i mane poslovanja. Tako sam krenuo o pokretanje posla, ali morao sam riješiti i važnu stavku, a to je siguran otkup odnosno tržište bez kojega se u ovakve akcije ne smije ulaziti. Nakon informiranja u lokalnoj LAG grupi Papuk voditelj LAG-a mi je dao koristan kontakt od Alme Cvjetković iz Matulja koja je jedini otkupljivač puževa u Hrvatskoj, a ujedno i konzultant za sve vezano oko pokretanja farme. S gospođom Almom sam dogovorio detalje, izradila mi je Elaborat cjelokupne farme puževa i potpisali smo ugovor o otkupu na 5 + 5 godina po cijeni kilograma puževa u skladu s cijenom na europskoj burzi u danom trenutku – nastavlja Mirko te naglašava kako je za kvalitetan uzgoj prije svega potrebna dobra volja i odricanje dosta slobodnog vremena.

Iznimno važan je i timski odnosno obiteljski rad, ističe.

– Posao, iako je sezonski i ovisi o vremenskim prilikama obilan je tijekom jedne vegetacijske godine. Namjerno kažem vegetacijske jer puževi su tijekom zime u estivaciji odnosno zimskom mirovanju, a bude se s buđenjem prirode u proljeće. Što je godina kišovitija, pogotovo tijekom ljeta, više je i poslova odnosno aktivacija puževa je puno veća. Ipak, možda i najvažnije je dovoljna prehrana odnosno dovoljno vegetacije zasijane u poljima za uzgoj i poljima za tov puževa, a pogotovo još dosta povrtnjaka izvan farme na kojima morate osigurati mnogo dodatne hrane za prihranu, kada puževi pojedu bilje unutar svojih polja. Uz pripremu hrane tijekom cijele godine važno je voditi borbu sa štetočinama puževa kojih je mnoštvo u prirodi – kaže Mirko, naglašavajući kako sve informacije koje govore o jednostavnosti i malom obimu posla bavljenjem uzgoja puževa, nisu točne.

– Puž je živ, kreće se i kontrola i nadzor na farmi su nužni svakodnevno – kaže Mirko.

Na svojoj farmi uzgajaju autohtonog puža vinogradnjaka (Helix Pomatia) čija je omiljena hrana bilje koje dobro uspijeva na ovom području, kao što su suncokret, krmna repica, bundeve, blitva, salata i radič te ostale kupusnjače.

– Puževi se prosječno razmnožavaju dva puta godišnje i to u svibnju i rujnu, a moguće je i nekoliko puta godišnje ako im klimatski uvjeti te godine odgovaraju. Karakteristika puža je da su dvospolci i nakon 20-ak dana spremni su svaki odložiti od 40 do 70 jajašaca u gnijezda koja izgrade u djetelini zasijanoj u reproduktivnim poljima na dubini od 4 do 5 centimetara unutar zemlje. Nakon odlaganja uz pomoć sline i zemlje zatvore gnijezdo i time ga štite od štetočina. Mali pužići vrste Helix Pomatia na svijet dolaze nakon 30-ak dana. Mali, tek izlegnuti pužići nevjerojatno podsjećaju na odraslu jedinku samo s razlikom što im je kućica prozirna te su po izlasku iz gnijezda odmah spremni jesti biljke. Mi smo već nakon prve godine imali više generacija pužića na farmi – objašnjava Mirko.

Kako kaže, još uvijek se bave samo uzgojem, jer puževi još trebaju rasti.

– Da bismo prodali prve izlegnute generacije preselili smo ih u tovna polja na kojima ih intenzivno hranimo kako bi postigli konzumnu veličinu, a to je 28-32 milimetara otvora kućice, a za to je svakoj generaciji potrebno minimalno 3 godine. Nakon što postignu konzumnu veličinu slijedi berba i puževi se odnose kući u pripremljena čistilišta u kojima ostaju određeno vrijeme potrebno za čišćenje probavnog sustava nakon čega su spremni za tržište. Već sam napomenuo da imamo osigurano tržište, ali prvu berbu oko 60 posto  očekujem u proljeće 2021. godine – najavljuje Mirko.

Sva ulaganja u farmu do sada su pokrili vlastitim sredstvima, a u lipnju im je odobrena potpora Ministarstva poljoprivrede.

– Odobrenim sredstvima nabavit ću neophodnu mehanizaciju za obradu polja i vratiti dio uloženih vlastitih sredstava. Ovakve mjere su hvale vrijedne pogotovo za mala poljoprivredna gospodarstva, a puno bi bile korisnije i efikasnije da je administracija ažurnija te da je kraći rok čekanja na odluku i isplatu prve rate. Osim ove mjere koja je sama po sebi dobar “vjetar u leđa” puno više očekujemo od dobrih berbi puževa s visokim prinosima – zaključio je Kufner.

(www.icv.hr, vg)