Ako ste nešto starija osoba, sasvim sigurno uživate u nekoj zanimaciji kao što su križaljke, kvizovi, kartanje, mahjong igrice ili jednostavno neke igrice za mobitel koje od vas traže logičko razmišljanje. Vjerojatno je to zbog osjećaja zadovoljstva koji imate kada popunite cijelu križaljku ili koristeći ništa osim svoje inteligencije pobijedite protivnika. No, pomažu li takve igrice i kada je riječ o zdravlju mozga te o gubitku pamćenja? Odgovor postoji, ali nije baš jednostavan.
Igre koje igra vaš mozak
Misaone igre definiraju se kao igre koje od vas zahtijevaju značajniju dozu razmišljanja. Realno gledajući, svaka igra zapravo zahtijeva neku dozu razmišljanja, ali često za ranije spomenute igre smatramo kako to čine u većoj mjeri. Također, osim igara, sličan utjecaj na mozak imaju i neke aktivnosti kao slikanje, sviranje instrumenata ili učenje stranog jezika. Iako ove aktivnosti stimuliraju rad mozga, njihova dugoročna korist je često predmet debate. Prema nekima, one mogu značajno usporiti demenciju, dok drugi nisu pronašli nikakvu poveznicu između ovo dvoje.
Jedan od potvrđenih dokaza kaže kako misaone igrice mogu dodatno zaoštriti način na koji razmišljamo, pogotovo kada je riječ o starijim osobama kod kojih brzina procesiranja raznih detalja počinje opadati.
Izgradnja rezerve
Još jedan način na koji misaone igre mogu pomoći s memorijom je izgradnja tzv. kognitivne rezerve. Kognitivna rezerva je poput drugog bankovnog računa na kojem čuvate sredstva koja će vam poslužiti ako baš sve krene po krivu za vas. Također, izgradnja kognitivne rezerve značajno može pomoći kada je riječ o gubitku memorije zbog starosti i o utjecaju demencije na mozak.
Najbolji način kako izgraditi ovaj oblik rezerve je da osoba bude fizički aktivna. Oko 150 minuta bilo kakve tjelesne aktivnosti tjedno ima izuzetno značajan utjecaj na nas, a najviše zbog činjenice da povećava protok krvi u hipokampus, regiju mozga koja je zadužena za pohranu memorije. Ako netko nije u mogućnosti ispuniti tu kvotu od 150-ak minuta tjedno, čak i manje od toga je puno značajnije nego ne biti aktivan uopće.
Kada je o misaonim igricama riječ, i one se mogu smatrati jako korisnim oblikom vježbe. Štoviše, dokazano je kako neke misaone igre mogu imati sličan utjecaj na mozak kao i ranije spomenuta vježba. Važno je stoga znati da ne postoji ograničenje u godinama za učenje novih stvari, druženje, sudjelovanje u raznim aktivnostima i rasprave o idejama. Osim što ove aktivnosti vole svi, mogu biti i korisne gledajući dugoročno.
Kombinacija najkorisnija
Dosad smo se dotaknuli utjecaja misaonih igara i tjelesne aktivnosti na ljudski mozak. Biti dobar u jednoj od tih stvari je odlično za mozak, ali kako bi izvukli maksimalnu korist i u najvećoj mjeri pomogli sami sebi u očuvanju mentalnog zdravlja, najbolje bi bilo kombinirati obje vrste aktivnosti. To nije uvijek lako, no daleko od toga da nije izvedivo. Kada bi to mogli slikovito predočiti, rekli bi da zamislite osobu koja je došla u teretanu vježbati samo ruke. Iako je fizički aktivna te ruke rade i postaju veće svakim ponavljanjem, to se neće osjetiti ni vidjeti na drugim dijelovima tijela, kao npr. na nogama. (geek.hr)